Linkovi

Aktuelno

SAD-Izrael-Iran: Kupovanje vremena i prijetnje napadima

Tenzije između Irana i Izraela rastu posljednjih mjeseci, praćene i glasinama i nagađanjima o mogućem, jednostranom, napadu Izraela na iranska nuklearna postrojenja i objekte. Iran je takođe zaprijetio Izraelu da bi mogao udariti prvi, ako procijeni da je Izrael spreman napasti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastaće se početkom idućeg tjedna ovdje u Washingtonu. Sasvim je izvjesno da će razgovarati o iranskom nuklernom programu, rastućoj neizvjesnosti o krajnjim namjerama iranskog režima u realizaciji tog programa i mogućim preventivnim akcijama Izraela na sprečavanju eventualnih namjera da se Iran domogne nuklernog naoružanja razvijanjem vlastitih tehničko-tehnoloških mogućnosti.

Tenzije između Irana i Izraela rastu posljednjih mjeseci, praćene i glasinama i nagađanjima o mogućem, jednostranom, napadu Izraela na iranska nuklearna postrojenja i objekte. Iran je takođe zaprijetio Izraelu da bi mogao udariti prvi, ako procijeni da je Izrael spreman napasti.

Potencijalni rat između Izraela, ključnog američkog saveznika na Srednjem Istoku, i regionalne i globalne posljedice velika su glavobolja za gospodina Obamu. On je krajem janura, u govoru o stanju nacije, pozvao Iran da promijeni kurs i istakao:

„Mi ćemo štititi našu vlastitu sigurnost ovdje, ali i naših prijatelja i naših interesa u svijetu, protiv svih onih koji nam prijete.“

Tvrdnje da nuklearni program ima isključivo mirnodopsku svrhu Iran uveliko dovodi u dilemu i nedavnim, po ko zna koji put, uskraćivanjem inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju da posjete ključne vojne objekte.

U tom kontekstu glasnogvornik Bijele kuće Jay Carney ističe:

„I ta posljednja zabrana sugerira da iranski režim ne mijenja ponašanje u ispunjavanju međunarodnih obaveza koje je prihvatio.“

O vrućoj temi iranskih stvarnih namjera i riziku i poljedicama preventivnog udara na nuklearne objekte u Iranu govori se gotovo svakodnevno.

Ephraim Sneh, bivši zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane je uvjeren:

„Iranci su prešli kritičnu tačku obogaćivanja urana i došli vrlo blizu nuklerne bombe.“

Admiral William Fallon, bivši čelnik Centralne komande američkih snaga, međutim, konstatuje:

„Šta su tačno intencije iranskog režima, koliko su daleko otišli, da li će zaista hjeti nuklerne potencijale usmjeriti u svrhu nuklearnog naoružavanja ostaje da se vidi.“

Brojni američki visoki zvaničnici, uključujući i generala Martina Dempseya, bili su u Izraelu proteklih tjedana tražeći od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i drugih izraelskih zvaničnika da ostave više vremena za djelovanje sankcija nametnutih Iranu.

Colin Kahl, profesor na vašingtonskom univerzitetu Georgetown i analitičar Centra za sigurnost sadašnji trenutak ocjenjuje riječima:

„U suštini, to je igra vremenom. Sjedinjene Države pokušavaju kupiti vrijeme za diplomatsko rješenje, a Iranci nastoje kupiti vrijeme da ostvare što više.“

Od jučer je u Washingtonu, na razgovorima u Pentagonu, izraelski ministar odbrane Ehud Barak. Njegov boravak i boravak drugih izraelskih zvaničnika dio su priprema za susret Obama-Netanyahu koji će uslijediti u ponedeljak.

Da li će pokret Okupirajmo Wall Street dobiti na snazi?

Pristalice pokreta su sedmicama boravile pod šatorima na trgu u centru Washingtona, nedaleko od Bijele kuće

Današnji dan se smatra danom solidarnosti među grupama pokreta Okupirajmo Wall Street širom zemlje. Grupe od Connecticuta do Kalifornije su objavile planove prosvjeda protiv korporacija koje lobiraju za zakon o poreskim povlasticama i drugim povlasticama za velike biznise.

Oko 200 prosvjednika pokreta Okupirajmo Wall Street se jučer okupilo na njujorškom trgu Union na, kako kažu, ponovnom pokretanju zastalog pokreta protiv Wall Streeta čija je glavna poruka osuda ekonomske nejednakosti.

Ikonski Zuccotti park, mjesto na kojem se rodio pokret Okupirajmo Wall Street, je posljednjih mjeseci miran, otkako je policija u novembru uklonila šatore. Prosvjednik Marvin Knight kaže da je to samo prirodna stvar i da će pokret ponovo dobiti snagu.

Gotovo sam siguran da je svaki pokret u istoriji svijeta započeo kao veliki i onda se smanjio. Ali to ne znači da je on gotov. To samo znači da treba biti reorganiziran. I to je upravo ono što sada radimo, kaže Marvin Knight.

Ali neki su skeptični kada je u pitanju sposobnost pokreta da dosegne do široke javnosti.

Da li će pokret Okupirajmo Wall Street dobiti na snazi?
Da li će pokret Okupirajmo Wall Street dobiti na snazi?

Slažem se sa većinom njihovih poruka, ali sam malo skeptičan. Čini mi se kao da su isti ljudi na svakom prosvjedu tako da zaista ne znam koliko je on raširen, kaže Ryan.

Margaret Ratner Kunstler kaže da je od ključne važnosti i dalje dosezati do publike.

Smatram da u društvu postoje ogromne nepravde, osobito u pravnom sistemu i moramo osigurati da se naš glas čuje, jer je to jedini način na kojeg možemo dovesti do promjene, kaže ona.

Da li će pokret Okupirajmo Wall Street dobiti na snazi?
Da li će pokret Okupirajmo Wall Street dobiti na snazi?

Nakon mirnog dvosatnog prosvjeda, koji je uključivao i muzičke izvedbe i govore, prosvjednici su krenuli ka parku Zuccotti. Današnji dan se smatra danom solidarnosti među grupama pokreta Okupirajmo Wall Street širom zemlje. Grupe od Connecticuta do Kalifornije su objavile planove prosvjeda protiv korporacija koje lobiraju za zakon o poreskim povlasticama i drugim povlasticama za velike biznise.

Novosti iz medicine: od slušnog aparata i vježbanja mozga do infarkta kod mlađih žena

Novosti iz medicine: od slušnog aparata i vježbanja mozga do infarkta kod mlađih žena

Stopa smrtnosti od srčanog infarkta povećava se kod žena u dobi od 35 do 50 godina, dok se u svim drugim dobnim grupama snižava

Procjenjuje se da skoro 27 miliona Amerikanaca starijih od 50 godina pati od gubitka sluha. Studija, o kojoj piše časopis „Archives of Internal Medicine“, otkriva da tek svaki sedmi koristi slušni aparat. Kod onih koji su zaposleni, u dobi od 50 do 59 godina, samo svaki dvadeseti koristi takvo pomagalo. Među razlozima tako rijetke upotrebe slušnog aparata jeste i predodžba da je slabiji sluh beznačajni problem. A to – nije točno! Ustvari, slabiji sluh kod starijih osoba povezan je s padovima, slabijim kognitivnim funkcijama, pa čak i demencijom.

A, kad smo već kod demencija, nova studija pokazuje da bi stimulacija i vježbanje uma ustvari moglo pomoći! Kognitivne stimulacije uključuju razgovore, igre riječi, slagalice i zagonetke, uživanje u glazbi, kao i aktivnosti poput pečenja slastica i održavanja vrta. Testiranja provedena na 718 osoba pokazala su poboljšanje pamćenja nakon kognitivnih stimulacija, kao i povećanje broja bodova na testovima kod osoba s blagom i umjerenom demencijom.

Alternativne metode postaju sve zanimljivije onima kod kojih bi se to najmanje očekivalo. U američkoj vojsci, liječnici su dobili naredbu da razmotre sve pristupe liječenju bola. Umjesto pilule za svaku boljku, vojnim je liječnicima rečeno da zagledaju u nove opcije, uključujući kiropraksu, masažu i akupunkturu. Cilj je sužavanje opcija za moguće navikavanje na jake lijekove protiv bolova. Bolovi su inače problem za najmanje 40 posto vojnih veterana koji potraže pomoć liječnika.

Jedna nova i vrlo široko obuhvatna studija otkriva značajnu spolnu razliku u dijagnostici i ishodu srčanog infarkta kod mlađih žena. Kako piše časopis „Journal of the American Medical Association“, podaci koji obuhvaćaju više od milion pacijenata pokazuju da je za žene mlađe od 45 godina, – u odnosu na muškarce iste dobi - ako ih pogodi srčani infarkt, vjerojatnije da prije toga nisu osjećale nikakve bolove u grudima, kao i da će nakon infarkta u bolnici umrijeti. Stopa smrtnosti od srčanog infarkta povećava se kod žena u dobi od 35 do 50 godina, dok se u svim drugim dobnim grupama snižava.

SAD: Romney..., Santorum..., cijene benzina..., planovi....

SAD: Romney..., Santorum..., cijene benzina..., planovi....

Visoke cijene benzina su najveća briga i za Davida Rhoa. Vlasnik je kompanije za dostavu pošiljki i paketa. Kompanija troši na benzin 10 hiljada dolara sedmično i to je samo jedan od problema sa kojim se suočava.

Današnji primarni izbori u saveznoj državi Michigan daće odgovor na pitanje da li će Mitt Romney, vodeći kandidat Republikanaca za predsjedničku nominaciju, pobijediti u državi u kojoj je rođen ili će više glasova dobiti Rick Santorum, kandidat čija popularnost naglo raste posljednih tjedana.

Što se samih birača tiče, osnovna briga najvećeg broja stanovnika Michigana je ekonomija i kako sastaviti kraj sa krajem.

Uz snijeg napolju, u Kalamazoo-u, jednom od brojnih manjih gradova Michigana, u kući Bultovih u toku je škloski čas.

Colleen Bult sama sobom obrazuje četvoro djece. Najstarije je na koledžu. To je za nju najlakši dio. Ono što je mnogo teže i za nju i za supruga je kao od početka do kraja mjeseca.

„Sretni smo da suprug ima posao. U podsvijesti nam je stalno bojazan da ga sutra neće imati“ - kaže Colleen i dodaje da u ovo vrijeme njen suprug i drugi zaposleni zarađjuju manje.

Toga je svjestan i Mitt Romney:

„Teško je. Mnogo je ljudi u u nevolji u ovoj zemlji.“

On i Rick Santorum su po anketama provedenim posljenjih dana izvjednačeni. Ko će bolje proći znaće se kasno večeras.

Stanje ekonomije u Michiganu je uveliko pogoršano ranijih godina. U posljednje vrijeme došlo je do opravka, ali unatoč tome predsjednik Trgovinske komore Kalamazoo-a Steward Sandstrom ocjenjuje da je malo mjesta za optimizam:

„Troškovi života rastu, a posebno cijene benzina... Svakog dana su veće, a plate ne rastu......“

Visoke cijene benzina su najveća briga i za Davida Rhoa. Vlasnik je kompanije za dostavu pošiljki i paketa. Kompanija troši na benzin 10 hiljada dolara sedmično i to je samo jedan od problema sa kojim se suočava.

„Kada gledate na ono što se dešava u našoj saveznoj državi, na ono što se dešava u Washingtonu.... ima li nešto predvidivo. Možete li predvidjeti šta je slijedeće. I ljudi počinju govoriti.... ne, ne možemo predviđati, planirati slijedeći korak“ - kaže Rhoa.

On do samog izlaska na glasanje neće znati za koga da glasa. Za razliku od Davida Rhoa, Collen Bult čvrsto podržava Ricka Santoruma.

Rekosmo, njeno najstarije dijete je na koledžu. Ostalo četvoro će, nada se, takođe na koledž, ali, kako kaže, nema tog kandidata koji ima pravi odgovor na pitanje kako pomoći da plate školarinu:

„A da li mi imamo plan? Nadamo se da bog ima plan.“

Ono što Collen Bult ne planira, ono što mora je očistiti snijeg ispred kućnog praga, naravno uz pomoć nekog od sinova.

Pivara Flying Dog nastavlja staru tradiciju

Mikropivare dobijaju na popularnosti u Sjedinjenim drzavama

Pivara šalje svoje pivo širom Sjedinjenih država i sa druge strane Atlantika u desetak evropskih zemalja.

Ovaj proizvod već dugo postoji i jedan od najstarijih pisanih recepata na svijetu objašnjava kako se pravi. Nekada su govorili da je recept dar boga. Možda ste pogodili, radi se o pivu. Iako je nedavno prodaja piva u Sjedinjenim državama pala za 1%, male pivare su zabilježile rast od 12% u istom periodu. Da u narednim minutama posjetimo jednu modernu pivaru u kojoj koriste veoma stari proces pravljenja piva.

Teško je zamisliti život bez piva, osobito u pivari Flying Dog. Tu se flašira 250 flaša svake minute, kako kaže Erin Biles. Što i nije loše za pivaru koju je njen osnivač osnovao nakon planinarske ekspedicije 1983.

Bili su u Pakistanu, muslimanskoj zemlji, i morali su potpisivati dokumente u kojima je stajalo da su kršćanski sinovi i da im je dozvoljeno da piju. I pili su. I slučajno su naišli na interpretaciju engleskog lovačkog psa koju je napravio jedan pakistanski umjetnik. I tako je Leteći pas postao simbol njihovog cijelog putovanja.

Pivara Flying Dog nastavlja staru tradiciju
Pivara Flying Dog nastavlja staru tradiciju

I putovanje se nastavlja i dan danas. Pivara šalje svoje pivo širom Sjedinjenih država i sa druge strane Atlantika u desetak evropskih zemalja. Ali kao i svako dobro putovanje, ono počinje sa malim koracima.

Pivo ima četiri glavna sastojka, voda, ječam, germa i hmelj. Na početku procesa se žitarice miješaju sa vodom.

U ovom procesu se žito odvaja iz novodobijene tečnosti.

Tada se tečnost cijedi sa dna posude u kojoj ostaju žitarice. Imamo jednog lokalnog zemljoradnika koji dolazi uzeti to žito kako bi hranio krave. Vruća tečnost se onda prebacuje u posude u koje dodajemo hmelj.

Hmelj su cvjetovi koji pivu daju gorčinu, ukus i aromu, i oni se dodaju smjesi tri puta u dva sata prije nego smjesa bude spremna za germu. A onda nastaje proces fermentacije. Pivo nakon toga u laboratoriji prolazi kroz test kvalitete, prije nego se šalje na flaširanje. Određene količine se odrađuju ručno, ali najveći dio se pakuje mašinski. I šalje ljubiteljima piva na uživanje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG