Linkovi

Aktuelno

Zatvoreni umjetni park - utočište Njujorčana za hladnih zimskih dana

Zatvoreni umjetni park - utočište Njujorčana za hladnih zimskih dana

Jedna Njujorčanka kaže: "Kad uđemo ovdje, kao da smo došli u neki drugi grad, drugo godišnje doba. New York obiluje betonom. Zbog toga se ljudi u ovom prostoru osjećaju ugodno. On opušta, što nas iznenađuje, jer to nije pravi park. Ali, tako je dobro napravljen da se osjećate kao da provodite dan u stvarnom parku."

Kako se stanovnici New Yorka nose s hladnim zimskim danima? Utočište nalaze, između ostalog, u jednom umjetno napravljenom parku: on je natkriven, ima prirodno svjetlo, umjetnu travu i zvuk ptica. Njujorčani se u njemu mogu opustiti kao u pravom parku, skloniti se od gradske vreve i - ledenih temperatura!

U Central Parku u New Yorku, nebo je sivo, a kišobrani otvoreni. Hladna magla nadvila se nad jezero, a rosa svjetluca na drveću. No, u New Yorku postoji i park u kojem uvijek vlada ugodna sobna temperatura od 23 stupnjeva i nikad ne pada kiša. Dobrodošli u umjetni, zatvoreni park na ulici Mulberry, koji se na istom mjestu pojavio već drugu godinu za redom. Tvorac ovog inovativnog koncepta je njegov kreativni direktor Jonathan Daou:

"Istinu govoreći, to je moja pobuna protiv zime u New Yorku, nakon 14 dugih i zubatih zima. Ne znam niti jednog Njujorčana kojemu su one drage. U New Yorku obično kažemo da nam se sviđaju dvije stvari o zimi: prvi snijeg i njen posljednji dan. Zbog toga smo odlučili u međuvremenu napraviti nešto zabavno: ovaj park."

Njujorčani i turisti svakodnevno hrle na ovo mjesto kako bi se sklonili od tmurnog i sivog vremena. Mjesto je osobito popularno za roditelje male djece, među kojima je i Vida Cave. Ona je ovdje došla kako bi predahnula sa sinom i mužem:

"Kad uđemo ovdje, kao da smo došli u neki drugi grad, drugo godišnje doba. New York obiluje betonom. Zbog toga se ljudi u ovom prostoru osjećaju ugodno. On opušta, što nas iznenađuje, jer to nije pravi park. Ali, tako je dobro napravljen da se osjećate kao da provodite dan u stvarnom parku."

Organizatori ovog projekta nadaju se da će, osim što pruža utočište od ružnog vremena, ovaj park pružati i predah od zimske apatije.

"Ovaj bi prostor trebao imati terapeutski učinak - i psihički i fizički. Fizički - jer je prostor osvijetljen prirodnim svjetlom, a psihički - jer je to mentalni bijeg od zime," kaže kreativni direktor Jonathan Daou.

On dodaje da je ovogodišnja tema proljeće u Central Parku. On i njegov tim preslikali su izgled ovog gradskog parka do najmanjih detalja. Na primjer, postavili su prodavače hranom, održavaju besplatne koncerte, prikazuju filmove, čak su priredili i jednu čajanku. Christine Lay došla je ovdje kako bi se sklonila od hladnoće i srela svoje prijateljice:

"Volim ovdje dolaziti i sviđa mi se što mogu skinuti zimsku jaknu i šal, i praviti se kao da je ljeto. Ima puno mjesta na kojima se mogu sastati s prijateljicama, čavrljati, opustiti i nešto pojesti."

Shareeke Edmead-Nesi došla je u park uživati u popodnevnom čaju:

"Zapravo se osjećam kao da sam vani, u otvorenom parku, a toplo mi je. Krajolik interijera sadrži stijene, kamenje, stolove...zaista je napravljena atmosfera u kojoj se možete osjećati opušteno i smireno. A čaj je kao šlag na kolač, da vam bude još ugodnije i toplije, kao kod kuće," kaže ona.

Organizatori se nadaju da će umjetni park biti postavljen i u drugim američkim gradovima, jer on je - kako kaže direktor projekta Jonathan Daou - postao sastavnim dijelom zime u New Yorku. Njujorčani će u svom zatvorenom proljetnom parku moći uživati do 15. februara.

Čokoladna fontana - hit na američkim zabavama

Čokoladna fontana - hit na američkim zabavama

Uz čokoladnu fontanu mogu se poslužiti razne vrste hrane, poput slanih krekera, keksa, spužvastih bombona i voća

Kad god pomislimo na dezert, obično prvo pomislimo na - čokoladu. Čokoladne fontane, na primjer, vrlo su popularan dezert na zabavama širom Sjedinjenih Država.

Za jednu takvu privatnu zabavu Hillary Bradley priprema čokoladnu fontanu. Prvo postavlja metalnu strukturu fontane. Kaže da je savršeno ravna na dnu i stabilna na vrhu. Hillary je slastičarka, specijalizirana za slastice od čokolade. Već devet godina uspješno vodi slastičarnu u Virginiji, nedaleko od Washingtona. Kaže da pravljenje čokoladnih dezerata nije samo njena profesija, već i velika strast. A čokoladne fontane su, dodaje, vrlo popularne među njenim klijentima:

"Čokoladna fontana je ugostiteljska naprava u koju se ulijeva rastopljena čokolada koja se potom slijeva niz nju. Ja je prvo kod kuće rastopim jer, da bi mogla kliziti kroz fontanu, mora imati određeni viskozitet. Dodala sam joj malo kakao maslaca jer on pomaže pri tečnosti čokolade."

Uz čokoladnu fontanu mogu se poslužiti razne vrste hrane, poput slanih krekera, keksa, spužvastih bombona i voća, koje Hillary najviše voli servirati:

"Popularne vrste voća su jagode, ananas i banane. No, inače znamo servirati i suho voće, osobito mango i marelicu."

Za čokoladnu fontanu za grupu od 50 do čak 150 ljudi potrebno je oko devet do 10 kilograma tekuće čokolade. Jedna od gošći na zabavi kaže da obožava čokoladu, koja joj je, dodaje, još bolja kad se servira kao 'umak.'

"Fantastična je, izvrstan predah od uobičajene dnevne rutine. Svi mi volimo čokoladu," kaže druga gošća.

Uz ovakve preporuke, tko može odoljeti? No, možda bi ipak prvo trebalo provjeriti broj kalorija...

Dvostruko očitavanje krvnog pritiska može spasiti mnoge živote

Dvostruko očitavanje krvnog pritiska može spasiti mnoge živote

Ako se dva očitavanja tzv. gornjeg krvnog pritiska, tj. pritiska kojim srce pumpa krv u žile, razlikuju za 15 milimetara žive ili više, to bi moglo navoditi na mogućnost sužavanja arterija u nogama, smanjen dotok krvi u mozak, srčano oboljenje, i čak 70 posto povećan rizik od smrti uzrokovane srčanim ili moždanim udarom

Ljekari općenito provjeravaju krvni pritisak pacijenta tokom posjeta, medjutim, najnovija studija pokazuje da mnogi to ne rade kako treba. A čineći to pogrešno, utvrdjeno je da ljekari život pacijenta mogu dovesti u opasnost.

Kardiolog Oscar Garfein mjeri pritisak pacijenta na obje ruke. Ova je tehnika spasila život jednom od njegovih pacijenata.

"Uvidio sam da je mjerenje na jednoj ruci pokazalo vrlo, vrlo nizak pritisak, a na drugoj normalan. Tako sam došao do dijagnoze stanja koje bi potencijalno moglo biti smrtonosno za pacijenta."

Način kojim se koristi Dr. Garfein je upravo u skladu sa novom studijom koja pokazuje da različita očitavanja sa jedne u odnosu na drugu ruku mogu biti pokazatelj bolesti srca ili krvnih sudova. Ako se dva očitavanja tzv. gornjeg krvnog pritiska, tj. pritiska kojim srce pumpa krv u žile, razlikuju za 15 milimetara žive ili više, to bi moglo navoditi na mogućnost sužavanja arterija u nogama, smanjen dotok krvi u mozak, srčano oboljenje, i čak 70 posto povećan rizik od smrti uzrokovane srčanim ili moždanim udarom. Ako je oboljenje srca ili krvnog suda uhvaćeno u ranoj fazi, promjena rizičnog ponašanja ili uzimanje lijekova iz redova statina može smanjiti stopu smrtnosti, kaže kardiolog Oscar Garfein:

"Želite se pozabaviti rizičnim faktorima koji su vezani za ovakva oboljenja, kao na primjer visoki pritisak, pušenje, visoki kolesterol, i jednostavno pristupiti odmah agresivnom liječenju."

"Mnogi kardiolozi mjere pritisak na obje ruke, međutim, kod redovitih posjeta ljekarima opće prakse se to obično ne radi. Ova studija potvrdjuje da dvostruko očitavanje može upozoriti na skriveni vaskularni problem kod nekoga ko se inače doima potpuno zdravim. Studija također pokazuje i to da, bez obzira na to koliki je sistolički tj. gornji pritisak, ono što je važno jest razlika izmedju dva očitavanja:

"Za cijeli proces treba par minuta u kojih možete otkriti nešto što vrlo često može ukazati na neki vaskularni poremećaj," kaže kardiolog Oscar Garfein.

Ova je studija objavljena u britanskom medicinskom žurnalu The Lancet.

Zaklada Gates u borbi protiv zanemarenih tropskih bolesti

Zaklada Gates u borbi protiv zanemarenih tropskih bolesti

Od tih bolesti boluje 1,4 milijarde ljudi, od kojih je 500 miliona djece, većinom u siromašnim zemljama Afrike, Azije i Latinske Amerike

Zaklada Billa i Melinde Gates najavila je globalnu inicijativu vrijednu 785 miliona dolara za eliminaciju ili kontrolu nad deset takozvanih zanemarenih tropskih bolesti do 2020. Ova američka humanitarna organizacija kaže da velika većina od 1,4 milijardi ljudi koji boluju od tih bolesti, uključujući lepru, bolest spavanja i drakunkulijazu, živi u siromaštvu, u nekima od najsiromašnijih zemalja u svijetu. Procjenjuje se da je među oboljelima 500 miliona djece.

Zaklada Gates je, kako je objavljeno, stupila u partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, Britanijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Svjetskom Bankom i drugim organizacijama, a napori će biti fokusirani na istraživanja i razvoj novih lijekova, distribuciju lijekova i održive programe liječenja.

Također, 13 velikih međunarodnih farmaceutskih kompanija obećalo je donirati 14 milijardi doza lijekova protiv zanemarenih tropskih bolesti tokom sljedećih 10 godina, kao i diobu ekspertiza o novim liječenjima. Ta suradnja je prva takvog tipa za farmaceutske divove koje se dugo optužuje da ignoriraju mnoge bolesti u korist razvoja lukrativnih lijekova za stanja kakva se prvenstveno nalaze u bogatim zemljama, poput povišenog kolesterola.

Zanemarene tropske bolesti – poznate i po kratici NTD – su najčešće u Africi, Latinskoj Americi i Jugoistočnoj Aziji. Zaklada Gates je objavila da su se vlade nekoliko zemalja u kojima su NTD bolesti endemske obvezale da posvete političke i financijske resurse u cilju borbe protiv tih bolesti. Među tim vladama su Bangladeš, Brazil, Mozambik i Tanzanija.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi 17 zanemarenih tropskih bolesti. Deset koje će biti na meti inicijative su drakunkulijaza, elefantijaza, osljepljujući trahom, bolest spavanja, lepra, helmintijaza, šistostomijaza, riječna sljepoća, Chagasova bolest, te visceralna lišmanijaza.

Slabljenje pamćenja u starijih osoba povezano s tihim moždanim udarima

Slabljenje pamćenja u starijih osoba povezano s tihim moždanim udarima

Neuropsiholog Adam Brickman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Columbije kaže da najnovija studija pokazuje da su regularni moždani udar i tihi moždani udar neovisno povezani s funkcijom pamćenja, a to je potpuno novo otkriće

Masivni moždani udar - uslijed prsnuća krvne žile u mozgu - može rezultirati paralizom, oduzetim govorom ili smrću. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je samo u 2008. godini od moždanog udara umrlo šest milijuna ljudi. No, kad se radi o blagom moždanom udaru, mnogi često niti ne znaju da su ga doživjeli, jer nemaju nikakve simptome. Takozvani tihi moždani udari pogađaju više ljudi nego što se mislilo do sada, pokazuju nova istraživanja. A u jednoj od četiri odrasle osobe on će uzrokovati gubljenje pamćenja.

Posljedice moždanog udara bolno su vidljive kod ovog pacijenta koji se bori da izađe iz invalidskih kolica i ponovno prohoda. Iznenadna oduzetost, fizička slabost, teškoće pri govoru i razumijevanju te gubitak ravnoteže uobičajeni su simptomi. Pacijenti pogođeni moždanim udarom koji imaju sreće da stignu na hitni odjel kako bi im se na vrijeme pomoglo prikladnim liječenjem i fizikalnom terapijom, uspiju povratiti neke od motoričkih sposobnosti od prije moždanog udara.

Međutim, znanstvenici su otkrili da tihi moždani udar, pri kojem simptomi nisu očiti, često ne bude dijagnosticiran niti tako brzo liječen. Pacijenti nastave sa svojim svakodnevnim aktivnostima, ni ne slutivši da se u njihovom mozgu nešto dogodilo. Oštećenje mozga moguće je ustanoviti jedino ako se pacijent podvrgne pregledu magnetskom rezonancijom. Na ovoj snimci mozga pacijenta koji je preživio dva moždana udara, strelice pokazuju na tamne rupe ispunjene tekućinom. Neuropsiholog Adam Brickman s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Columbije, kaže da su te tamne mrlje nekad bile zdrave stanice koje su uništili krvni ugrušci u mozgu. Hipokampus - u drugom dijelu mozga, na snimci označen crvenim pravokutnikom - kontrolira pamćenje i također može biti pogođen moždanim udarom:

"Kad kod nekog primijetimo slabljenje pamćenja, to obično pripisujemo nekoj vrsti funkcionalne ili strukturalne promjene u hipokampusu. Pronašli smo da su slučajevi tihih moždanih udara također povezani sa sposobnošću pamćenja."

Adam Brickman i njegove kolege proučavali su skupinu od preko 650 muškaraca i žena u dobi od 65 godina i starijih, koji do tada nisu imali simptome demencije ili osjetnog gubitka pamćenja. Skupina je podvrgnuta pregledu mozga magnetskom rezonancijom i testovima za mjerenje njihove sposobnosti usvajanja informacija. Ranije studije zaključile su da su promjene u veličini hipokampusa i moždani udari povezani s kognitivnim funkcijama. Adam Brickman kaže da njihova studija potvđuje čvrstu vezu između tihih moždanih udara i slabljenja pamćenja:

"Naša studija pokazuje da su obje vrste moždanog udara neovisno povezane s funkcijom pamćenja, a to je potpuno novo otkriće."

Snimke magnetskom rezonancijom otkrile su da je svaki četvrti sudionik studije bio pretrpio tihi moždani udar, a svaki od njih je imao i loše rezultate na testu pamćenja. Znanstvenici se nadaju da će istu skupinu moći pratiti i ove godine, kako bi otkrili postoje li znakovi koji ukazuju na Alzheimerovu bolest, najteži oblik demencije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG