Linkovi

Aktuelno

Nakon uspješne kampanje protiv pušenja, američko zdravstvo bori se s gojaznošću

Nakon uspješne kampanje protiv pušenja, američko zdravstvo bori se s gojaznošću

Gojaznost je faktor rizika za oboljenje od raka jednjaka, gušterače, jetre i bubrega te za rak dojke, ali i od niza kroničnih bolesti, među kojima i dijabetes tipa 2

Američko Udruženje za borbu protiv raka u svom godišnjem izvještaju navodi da sve manje Amerikanaca umire od raka, ali ljekari imaju sve više pacijenata koji obolijevaju od raka povezanog s debljinom, uključujući rak gušterače i bubrega. I u slučaju raka dojke, gdje oboljeli žive sve duže, rizik nastanka raka sve je veći uporedo sa rastućom stopom patološke gojaznosti.

Dijagnoza raka za mnoge više nije smrtna presuda.

Kod bivšeg predsjedničkog kandidata Hermana Caina prije šest godina je bio dijagnosticiran rak debelog crijeva u četvrtom stadiju. Tumor se već bio proširio i na jetru, a šanse za preživljavanje su mu bile 30 procenata. Ali, nakon kirurškog zahvata i kemoterapije, njegov je rak prešao u remisiju.

Godišnji izvještaj američkog Udruženja za rak pokazuje da stopa smrtnosti od raka u Sjedinjenim Državama i dalje opada: između 2004. i 2008. stopa smrtnosti od raka kod mušakaraca padala je za skoro dva procenta godišnje, a kod žena za jedan i pol procenat svake godine. U dužem periodu, od 1990. do 2008. te su stope pale za 23 procenata kod muškaraca i 15 procenata kod žena. Dakle, milioni života su bili spašeni.

S druge strane, ljekari izvještavaju o sve većem broju slučajeva raka jednjaka, gušterače, jetre i bubrega. Gojaznost je faktor rizika za te tipove raka, kao i za rak dojke, ali i za niz kroničnih bolesti, među kojima i dijabetes tipa 2.

Dr. Dariush Mozaffarian, iz Škole javnog zdravstva Univerziteta Harvard, fokusiran je na vezu između prehrane i kroničnih bolesti.

"Fokusiram se na prehranu zato što je pozitivna promjena koja se dobije promjenom prehrane stvarno vrlo velika."

Dr. Mozaffarian vjeruje da, jednako kao što je sve veći broj Amerikanaca prestao pušiti, oni mogu izbjeći i klopku gojaznosti, pa tako i tipove raka i druge bolesti koje ona izaziva.

"Imali smo ogroman uspjeh s pušenjem. Pali smo sa 55 procenata pušača na 25 procenata za oko 40 godina."

Već skoro 50 godina američka vlada provodi politiku obeshrabrivanja navike pušenja i poticanja pušača na prestanak pušenja obrazovnim kampanjama, visokim porezima na duhanske proizvode i zakonima koji zabranjuju prodaju duhana osobama mlađim od 18 godina. U izvještaju Udruženja za rak kaže se da na posljedični pad u broju smrtnih ishoda raka pluća otpada skoro 40 procenata smanjenja ukupne smrtnosti od raka.

Dr. Mozaffarian kaže da bi kampanju protiv pušenja trebalo koristiti kao model u borbi protiv prekomjernih kilograma.

"To se neće dogoditi za godinu ili dvije, ali za deceniju ili dvije, ako ćemo zaista povećati shvaćanje koliki je učinak prehrane na zdravlje i koliki je ekonomski teret gojaznosti, onda bismo zaista mogli vidjeti ogromne promjene i to relativno brzo."

A rezultat će, on prognozira, biti smanjenje smrtnosti od bolesti povezanih sa gojaznošću.

Izraelci protiv sopstvenog vjerskog ekstremizma

Izraelci protiv sopstvenog vjerskog ekstremizma

Već neko vrijeme Izraelke protestvuju protiv nečega što one vide kao nastojanje ultra ortodoksnih Jevreja da se žene isključe sa javnih mjesta. Ultra ortodoksni Jevreji, medjutim, tvrde da su oni ti koji su diskriminisani.

Zimsko veče u centru Jerusalema. Aktivisti pripremaju protest protiv autobusa u kojima je na djelu segregacija, a koji saobraćaju kroz naselja ultra ortodoksnih Jevreja. Aktivistkinje sjedaju u prednji dio autobusa, a ne pozadi – kako se to od njih ovdje očekuje. Neki sljedbenici ultra ortodoksnog judaizma vjeruju da muškarci i žene trebaju biti odvojeni u javnosti, premda je to u Izraelu protivzakonito. Žene koje se protive takvoj segregaciji bivaju napadane i ispljuvane.

Anat Hoffman je aktivistkinja pokreta za reformu vjere. Ona podsjeća da ultra ortodoksni Jevreji uglavnom teže da žive izolovano u zatvorenim zajednicama, al i to se mijenja:

- Neke ekstremističke grupe osjećaju se napadnute, i to prije svega – od strane svojih ortodoksnih žena koje se mijenjaju u ova moderna vremena, obrazuju se, informisane su o svemu u svijetu. A oni bi htjeli da ih drže temo gdje im je ranije uvijek bilo mjesto.

U nekim dijelovima grada uništavaju se reklame na kojima je prikazana žena. Od žena se traži da idu drugom stranom ulice od muškaraca, a nedavno se jedna jedanaestogodišnjakinja na televiziji požalila da je bila zlostavljana. Kritičari kažu da neki medju rabinima odobravaju takve napade. Rabin i član parlamenta, Israel Eichler, ne slaže se s tim. Korijen problema je, smatra on, diskriminacija protiv ultra ortodoksnih Jevreja, a ne sama vjera:

- Čak ni najekstremniji rabini ne daju dozvolu za nasilje, jer nasilje je totalna suprotnost judaizmu, Tori, i božijoj volji.

Tamar El Or, antropolog na univerzitetu Hebrew, kaže da ultra ortodoksna zajednica raste i postaje šarolikija. Mnogi koji su svoj život provodili isključivo u izučavanju svoje vjere i podizanju porodice, sad su prisiljeni da traže posao. Istovremeno, i izraelsko ne-religijsko društvo postaje sve sekularnije:

- Dva pravca razvoja, dvije društvene sile idu jedna protiv druge. I oni će da se sukobljavaju opet i ponovo. Dobro, ovo je tipično za Izrael, al i svako drugo društvo ima trendove i napetosti, i uloga države je da to kontroliše.

El Or zaključuje da zakoni protiv segregacije i diskriminacije moraju biti primijenjivani. Ali, izraelsko bi društvo moglo ostaviti malo prostora i za zahtjeve ultra ortodoksnih Jevreja.. Problemi će se nastaviti, kaže ona, sve dok neodlučni politički i vjerski lideri ne poduzmu nešto po tom pitanju.

SAD: Dan uoči primarnih izbora u New Hampshiru

Mitt Romney je favorit

Predsjedničkim kandidatima Republikanaca je jasno da glasače najviše brine ekonomija. Ono što oni, glasači, moraju procijeniti je koji od kandidata može najuspješnije odgovoriti toj nevolji, tom izazovu.

Amerikanci su uvijek spremnni glasati za promjene i na tu spremnost predsjednički kandidati Republikanske stranke računaju i ove godine. Ekonomski trendovi i stanje u oblasti zapošljavanja su pitanja koja ističu kao ključnu potrebu promjena u odnosu na ono što je do sada ostvareno politikom predsjednika Baracka Obame.

I za birače u saveznoj državi New Hampshire, gdje će sutra biti održani primarni stranački izbori Republikanske stranke, ekonomija je snažan motiv opredjeljivanja.

Betsy St. George je vlasnica kafea u jednom malom gradu u New Hampshireu. Nije se školovala za kuharicu, ali , kako kaže, prolazi tešku životnu školu. Ekonomske teškoće srezale su i zaradu kafea:

„Nisam, u stanju samu sebe platiti već nekoliko godina. Radim 80 sati tjedno, svaki dan u sedmici... Volim svoj posao, dobar je....“

Sutra će i Betsy St. George glasati za nekog od predsajedničkih kandidata Republikanaca. Oni su u New Hampshireu proveli dosta vremena nastojeći pridobiti potencijalne glasače.

Jedan od onih koji nije siguran za koga će glasati je i Dave St. George, električar ostao bez posla:

„Želim promjene na bolje. Želim posao, želim da Amerika bude dobro vođena.“

U Manchesteru, najvećem gradu New Hampshira, firmi AutoDesk dobro ide. Smještena u jednoj staroj fabrici tekstila, svojim kompjuterskim programima sva je okrenuta budućnosti. Projekti na kojima zaposleni u toj firmi rade projekti su 21. stoljeća. Najbrojniji su oni iz javnog sektora na čijoj bi realizaciji mogu biti zapoleni mnogi radnici.

Terry Bennett, jedan od predstavnika AutoDeska, kaže:

„Problemi sa kojima se mi u New Hampshiru susrećemo, bilo da se radi o vodovodu, kanalizaciji, putevima su problemi prisutni svuda.“

Jim Lynch, potpredsjednik AutoDeska, dodaje:

„Vratiti Ameriku poslu i radu je prvo i najbitnije.“

SAD: Dan uoči primarnih izbora u New Hampshiru
SAD: Dan uoči primarnih izbora u New Hampshiru

To obećavaju i predsjednički kandidati:

„Oživjeti poslovanje, povećati zaposlenost, imati vođstvo....“ - ponavlja Newt Gingrich

Izuzetno visoku nezaposlenost miliona Amerikanaca smanjiti....“ - poručuje Mitt Romney.

„Srednja klasa slabi, nezapolenih je mnogo....“ – konstuje Ron Paul.

Njima, predsjedničkim kandidatima Republikanaca je jasno da glasače najviše brine ekonomija. Ono što oni, glasači, moraju procijeniti je koji od kandidata može najuspješnije odgovoriti toj nevolji, tom izazovu.

SAD: Energetska (ne)ovisnost kao poluga pritiska

SAD: Energetska (ne)ovisnost kao poluga pritiska

Koliko je svjetsko tržište nafte osjetljivo, na samom početku ove godine podsjećaju i upozoravaju dešavanja u Nigeriji i tenzije izazvane iranskim prijetnjama o zatvarnju tjesnaca Hormuz, izlaznih vrata za naftu iz zemalja Perzijskog zaliva.

Predstavnici Američkog instituta za naftu traže od senatora i kongresmena da okončaju restriktivnu regulativu koja, kako ističu, vodi većoj energetskoj ovisnosti Sjedinjenih Država i sužava mogućnosti novog zapošljavanja. Od predsjednika Baracka Obame traže da odobri projekat gradnje gigantskog naftovoda od Kanade do Teksasa.

Jack Gerard, predsjednik Američkog instituta za naftu tvrdi da Sjedinjene Države imaju ogromne energetske zalihe, računajući i rezerve prirodnog gasa i uglja i ističe:

„Više od Saudijske Arabije, Rusije, Kine, ili više zajedno od Irana, Iraka, Libije i Kuvajta ....“

Jedino što po ocjeni iz tog instituta stoji na putu energetske sigurnosti Sjedinjenih Država i hiljada novih radnih mjesta je odbijanje Obamine administracije da omogući istraživanja novih izvora gasa i nafte.

SAD: Energetska (ne)ovisnost kao poluga pritiska
SAD: Energetska (ne)ovisnost kao poluga pritiska

Brojnim televizijskim oglasima Institut to pitanje nastoji nametnuti kao bitan elemenat ovogodišnje predsjedničke izborne kampanje. Istovremeno, vrši i pritisak na predsjednika Obamu da odobri projekat gradnje naftovoda kojim bi 700.000 barela sirove nafte dnevno iz Kanade teklo do rafinerija u Teksasu.

„Nadamo se da će gospodin Obama donijeti pozitivnu odluku koja bi rezultirala otvaranjem 20.000 radnih mjesta odmah i još pola miliona do 2030. godine“ - kaže gospodin Gerard.

Ekolozi su protiv. Po njima 3 hiljade kilometara dugi naftovod prijetio bi, po okolinu, neporavljivim štetama.

Pat Spears, predstavnik jednog indijanskog plemena iz Južne Dakote ističe:

„Protiv smo, prije svega, zbog rizika izlijevanja nafte ako dođe do pucanja cijevi.“

U Američkom institutu za naftu tvrde da bi 7 milijardi dolara vrijedan projekat bio najbezbjedniji u svijetu.

Analitičar Geoffrey Styles konstatuje da je predsjednik Obama u procjepu i objašnjava:

„Odgoditi odluku poslije izbora možda bi bilo najbolje i za zagovornike i za protivnike gradnje naftovoda. Pod pritiskom i jednih i drugih, što god gospodin Obama da odluči, ražočaraće jednu od strana.“

Koliko je svjetsko tržište nafte osjetljivo, na samom početku ove godine podsjećaju i upozoravaju dešavanja u Nigeriji i tenzije izazvane iranskim prijetnjama o zatvarnju tjesnaca Hormuz, izlaznih vrata za naftu iz zemalja Perzijskog zaliva.

SAD: Nova obrambena strategija

Pentagon, američko Ministarstvo obrane

Vojna moć SAD će počivati u reformiranoj armiji čiji fokus će, umjesto konvencionalnog kopnenog ratovanja, biti usmjeren na borbu protiv terorizma, nuklearno razoružanje, proturaketnu obranu i sprečavanje kibernetskih napada.

Samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države završile s povlačenjem vojnih snaga iz Iraka, američki predsjednik Barack Obama predstavio je plan nove obrambene strategije s brojčano umanjenom vojskom, uvjetovanu rezovima u proračunu Minstarstva obrane od najmanje 450 milijardi dolara tijekom slijedećih deset godina.

Oružane snage s manje vojnika, ali fleksibilnije i pokretljivije - to je, rekao je predsjednik Obama, nova vizija oružanih snaga nakon ratova u proteklom desetljeću:

„Plima rata se povlači, ali pitanje na koje odgovara naša nova strategija je kakvu ćemo vojsku trebati nakon što ratovi iz prošlog desetljeća budu okončani? Danas možemo biti zadovoljni da idemo naprijed i s vrlo snažne pozicije.“

Predsjednik Obama je rekao da će vojna moć počivati u reformiranoj armiji čiji fokus će, umjesto konvencionalnog kopnenog ratovanja, biti usmjeren na borbu protiv terorizma, nuklearno razoružanje, proturaketnu obranu i sprečavanje kibernetskih napada.

Barack Obama
Barack Obama

Govoreći u Pentagonu, on nije spominjao specifična smanjenja snaga, niti zatvaranja vojnih baza. Umjesto toga, naglasio je:

„Naša će vojska biti manja, ali svijet mora znati da će Sjedinjene Države održati svoju vojnu superiornost.“

U Pentagonu je govorio i američki ministar obrane Leon Panetta, rekavši, uz ostalo i ovo:

„Ministarstvo obrane trebalo je ionako promijeniti strategiju, nevezano za financijsku situaciju u zemlji, jer nalazimo se u takvoj povijesnoj situaciji. To je realnost svijeta u kojem živimo. Fiskalna kriza nas je primorala da se ubrzanije suočimo s promjenom strategije.“

Nova strategija podrazumijeva i smanjenje američkih vojnih troškova u Europi. Daniel Goure, stručnjak za obranu i zamjenik direktora vašingtonskog instituta Lexington, neprofitne organizacije za javnu politiku, o tome kaže:

„Novom strategijom odašiljemo poruku i prijateljima i protivnicima, osobito kada je u pitanju preusmjeravanje pozornosti prema Aziji. Trenutno je u Europi tiho, prvi put u nekoliko desetljeća. No, ne mora ostati tako. Europa nam je također vrlo važna. Ako je njena sigurnost ugrožena sa Srednjeg istoka ili iz neke druge regije, to nije dobro niti za nas, niti za njih.“

Novom obrambenom strategijom Pentagona velika pozornost se posvećuje Pacifiku, zbog zabrinutosti Washingtona sve većim utjecajem Kine. Za neke analitičare, osnove strategije zvuče logično i odmjereno, a Michael O'Hanlon, jedan od njih, kaže:

„O toj strategiji se razgovara već 20 godina, i sada će biti lakše ostvariva, bez Sadama Husseina u Iraku. Mislim i da strategija odgovara nizu prijetnji s kojima smo danas suočeni, vjerojatno s mora ili iz zraka, primjerice iz Irana.“

O logičnosti redefiniranja strategije prema Kini gospodin Goure kaže:

„Slijepi su i gluhi ako ne shvate da je gotovo cijela strategija usmjerena prema njima. I to s pravom. Kineska armija se uveliko ojačava. Dok se naša potrošnja na obranu i naše snage smanjuje, Kinezi su oni su proračun za odbranu povećali 12 posto, a ne moraju brinuti o drugim prijetnjama. Kina će nam postati glavni suparnik.“

Detalji o tome na čemu će se točno rezati proračun za Ministarstvo odbrane dat će analitičarima bolju sliku što će takvo smanjenje značiti za američku vojsku. Ti detalji bit će objavljeni u tjednima koji dolaze, kada predsjednik Obama bude predstavljao proračun za slijedeću fiskalnu godinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG