Linkovi

Aktuelno

Obračun dvojice vodećih republikanskih predsjedničkih aspiranata

Obračun dvojice vodećih republikanskih predsjedničkih aspiranata

Bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney krenuo je u ofenzivu protiv suparnika Newta Gingricha, potaknut Gingrichevom neočekivanom pobjedom na stranačkim izborima u Južnoj Karolini

Dvojica vodećih kandidata u utrci za predsjedničkog kandidata Republikanske stranke razmjenjivali su oštre riječi tijekom jučerašnje debate, na Floridi, koju je prenosila televizija, samo nekoliko dana pred stranačke izbore u toj saveznoj državi.

Bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney krenuo je u ofenzivu protiv suparnika Newta Gingricha, potaknut Gingrichevom neočekivanom pobjedom na stranačkim izborima u Južnoj Karolini, prošli tjedan. Romney je stavio u pitanje Gingrichevu etičnost tijekom i nakon njegove političke karijere, uključujući i period dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma Kongresa.

„Mislim da se radi o kvaliteti vođe, a kao predsjedatelj on je bio u prilici da bude naš vođa 1994. godine. No, nakon četiri godine morao se povući s tog mjesta osramoćen. On je došao u Washington sedamdesetih godina; ja sam tada počeo svoj prvi posao kao najniži po rangu u jednoj konzultantskoj firmi. Devedesetih, on je morao osramoćen dati ostavku kao predsjedatelj Zastupničkog doma, a ja sam došao na čelo odbora za zimske olimpijske igre. U 15 godina nakon toga, bivši predsjedatelj je radio prodajući svoj utjecaj Washingtonu,“ rekao je Romney.

Pod 'prodajom utjecaja' Romney je govorio o Gingrichevom radu kao konzultanta za divovsku kompaniju Freddie Mac, koja, sa zaleđem vlade, pokriva velik dio stambenih kredita u Americi, a mnogi ju krive da je pridonijela krizi na američkom stambenom tržištu.

Gingrich je, sa svoje strane, odbacio Romneyeve optužbe: „Rekao je najmanje četiri netočne stvari. Ne želim na njih trošiti vrijeme. Vjerujem da američka javnost zaslužuje raspravu o tome kako da se pobijedi Baracka Obamu. Ona zaslužuje raspravu o tome što bismo učinili po pitanju ekonomije. Ovo sad je najgora vrsta trivijalne politike.“

Na primarne izbore u Floridi, Gingrich izlazi s vjetrom u jedrima nakon prošlotjedne pobjede nad Romneyem i dvojicom drugih rivala u Južnoj Karolini.

Dosadašnja tri republikanska predizbora donijela su trojicu raznih pobjednika: Rick Santorum, bivši senator iz Pennsylvanije, pobijedio je u Iowi, Romney u New Hampshireu, a Gingrich u Južnoj Carolini. Konačni stranački kandidat ogledat će se protiv predsjednika Baracka Obame, na općim izborima u studenom.

Amerikanci zgađeni političkim zastojem u Washingtonu, ali...

Amerikanci zgađeni političkim zastojem u Washingtonu, ali...

Analitičari kažu da frustrirajuća nedjelotvornost Kongresa pokazuje da je sistem, koji su u 18. stoljeću zamislili očevi nacije, i danas živ i zdrav

Ankete uzastopno pokazuju da su Amerikanci zgađeni stranačkom paraliziranošću, često nazivanom wašingtonski zastoj. Neki politički analitičari, međutim, tvrde da, bez obzira koliko bila frustrirajuća nedjelotvornost Kongresa, ona pokazuje da je sistem, koji su u osamnaestom stoljeću zamislili očevi američke nacije, i danas živ i zdrav.

Kompromis! To je ono što većina Amerikanaca očekuje da će činiti njihovi izabrani dužnosnici. To se čuje i od građana na ulici: „Kompromis nije prosta riječ. To je način da stvari zaista budu obavljene... Rado bih vidio da se kompromisom radi u interesu ljudi kojima je teško... Kompromis gradi čitav svijet.“

Amerikanci možda i traže stranačku suradnju, ali u Kongres biraju sve manje umjerenih predstavnika, a sve više tvrdokornih ideologa, što rezultira sve jače polariziranim zakonodavnim tijelom. Premda kude neaktivnost Kongresa, birači se često odlučuju za podijeljenu vladu. Posljednji predsjednik koji je imao u Kongresu većinu vlastite stranke za cijelo vrijeme svog mandata bio je Jimmy Carter, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Da bi neki prijedlog postao zakonska mjera, on mora biti usvojen u oba doma kongresa. U Senatu, to najčešće znači da mu treba tri petine glasova, što manjinskoj stranci praktički daje pravo veta. Da li je to problem? Ne - prema konzervativcima koji ističu da su tvorci američkog ustava upravo i željeli ograničenu vladu.

Sudac Vrhovnog suda Antonin Scalia kaže da bi Amerikanci trebali "naučiti da vole zastoj":

"Govore da je vlada disfunkcionalna zato što nema slaganja. A tvorci ustava bi rekli: Jeste, to je upravo način na koji smo to i zamislili. Željeli smo da se jedna moć suprotstavi drugoj."

Postoji razliks između ograničene vlade i paralizirane, neučinkovite vlade, kaže historičar Allan Lichtman: "Velike opasnosti vrebaju kada narod svoju vladu doživljava kao nesposobnu da odgovori na izazove vremena. Prva opasnost je da će ljudi izgubiti povjerenje u svoju vladu, da najbolji ljudi više neće htjeti ići u vladu. Druga posljedica wašingtonskog zastoja je tendencija da se klizne mimo najtežih problema s kojima je zemlja suočena."

Američki sistem vlasti je dizajniran tako da blokira bilo koju pojedinačnu političku silu da svoju volju provodi bez kontrole. Dakle, konsezus i kompromis su potrebni za usvajanje zakona - upravo ono što traži i većina Amerikanaca.

Slušaju li političari narod? Možda, kaže Frank Newport iz anketarske firme Gallup: "Velik broj kongresmena u Washingtonu kaže: nitko nas ne voli. Manje nas vole nego prodavače auta! Za nadati se da će se sami zapitati: zašto? A, onda pogledati podatke koji pokazuju da Amerikanci žele kompromis.

Članovi Kongresa zasigurno često govore o stranačkoj suradnji.

Recimo, John Boehner, predsjedatelj Zastupničkog doma Kongresa: "Vrijeme je da se nastavi zajedno raditi, da se nađe zajedničko tlo i učini ono što Amerikanci od nas i očekuju."

Ili, Nancy Pelosi, vođa demokratske manjine: "Demokrati, republikanci, neovisni birači - svi nam kažu istu stvar: svi žele da zajedno radimo!

Kompromis je, međutim, često najteži upravo u izbornoj godini kao što je ova.

Dosjetljivošću protiv globalne nestašice vode

Dosjetljivošću protiv globalne nestašice vode

Kako bi ilustrirala potrošnju vode u Sjedinjenim Državama, organizacija Well Done je osmislila program čijom se realizacijom korisnicima koji troše previše omogućava da smanje potrošnju vode, uz obavezu da ušteđeni novac ustupe za vodoopskrbne projekte tvrtke Well Done

Ujedinjeni narodi tvrde da na Zemlji ima dovoljno svježe vode za sve nas. Međutim, skoro milijardu i šesto miliona ljudi suočeno je s oskudicama vode zbog neadekvatne infrastrukture, nejednake distribucije i prevelike rasipnosti. Jedna organizacija u Kaliforniji zalaže se za smanjenje globalne krize s pitkom vodom putem nekih novih pristupa tom starom problemu.

U sjedištu tvrtke Well Done u blizini San Franciska, puno se radi. Dizajneri kreiraju logotipe i web stranice za informiranje javnosti o nestašici vode u svijetu. Cilj im je pomoći tisućama obitelji da dobiju pristup čistoj vodi. Josh To je suosnivatelj i direktor razvoja u tvrtki:

"Ljudi često kažu da nam je potrebno bolje obrazovanje, sanitarije, infrastruktura, ceste, škole...ali bez pristupa čistoj vodi ne možemo ostvariti niti jedan od tih ciljeva."

Stručnjaci kažu da opskrbljenost čistom vodom vodi do boljih ekonomskih i obrazovnih mogućnosti, osobito za žene jer one su te koje uglavnom donose vodu s udaljenih izvora.

"Well Done" promiče gradnju izvora u subsaharskoj Africi i Južnoj Aziji. Ta neprofitna organizacija informira javnosti i prikuplja novac kojeg potom proslijeđuje tvrtkama za vodoopskrbu i izvođenje radova na terenu. Jim Yoon, voditelj projekata, kaže:

"Trenutno radimo na rješavanju dva aspekta krize s vodom: prevelikoj potrošnji ovdje u Americi i, s druge strane, nedostupnosti vodi u zemljama u razvoju."

Kako bi ilustrirala potrošnju vode u Sjedinjenim Državama, organizacija je osmislila program čijom se realizacijom korisnicima koji troše previše omogućava da smanje potrošnju vode, uz obavezu da ušteđeni novac ustupe za vodoopskrbne projekte tvrtke Well Done.

Osim toga, korištenjem interaktivne tehnologije, Well Done također planira uvesti novu internetsku platformu pod nazivom "Buduća gradnja." Ona će omogućiti donatorima da kupe i doniraju opremu za gradnju izvora. Kako bi smanjili ukupne troškove, organizacija Well Done i njeni partneri zahtijevaju da većinu fizičkog rada obavlja lokalno stanovništvo:

"Ne želimo biti tipična tvrtka sa Zapada koja se samo pojavi, riješi problem, ubere zasluge, vrati se u zemlju i objavi svoju krasnu priču...mi jednostavno dijelimo svaki projekt s lokalnim žiteljima," jaže Josh To.

On i Jim Yoon upoznali su se na koledžu. Nakon diplome, bili su u jednoj crkvenoj misiji u Gani, gdje su, pored ostalog, vidjeli da djeca tablete protiv malarije uzimaju pijući prljavu vodu.

"Naš je cilj bio da im, na neki način, ublažimo patnje, a izgleda da je voda koju su pili s lijekovima zapravo bila izvor njihovih bolesti," kaže Jim Yoon.

Inspirirani iskustvom u Africi, dvojica partnera su, uz pomoć prijatelja i obitelji, 2010. godine osnovala tvrtku Well Done. Zahvaljujući toj tvrtki realizirano je više od 75 projekata vezanih za opskrbu vodom za preko 10 tisuća ljudi. Planovi Josha Toa i Jima Yoona za ovu godinu još su ambiciozniji: nadaju se da će do kraja 2012. završiti 300 projekata.

Južni pol: Šta će otkriti jezero Ellsworth

Južni pol: Šta će otkriti jezero Ellsworth

Dopremanje opreme na Južni pol za bušenje dubokog leda, na temperaturanma od minus 30 i više stupnjeva bio pravi podvig. Pet brodskih kontejnera, 70 tona opreme i dijelova, prevezeno je avionima. Preostalih 250 km, do baze iznad jezera Ellsworth, oprema je prevučena posebno kontruiranim traktorom. Bušenje otvora do jezera ispod leda počeće krajem godine.

Ove godine Velika Britanija obilježava stogodišnjicu ekspedicije Roberta Falcona Scotta do Južnog pola. Baština izuzetnog pothvata kapetana Scotta, kako ga u Britaniji uobičajeno nazivaju, živa je i danas, u vrijeme dok znanstvenici i dalje nastavljaju prodirati do najudaljenijih kutaka svijeta ne bi li saznali više o ekstremnim ekološkim i životnim uvjetima našeg planeta.

Jedno od tih istraživanja je i projekat “Lake Ellsworth.”

Članovi britanske ekspedicija koja radi na realizaciji tog istraživanja upravo su se vratili s Antarktika. Tamo su vršili potrebne pripreme za bušenje leda u dubinu od 3 kilometra , kako bi došli do jezera Ellsworth za koje vjeruju da sadrži jedinstvene i nama nepoznate oblike života.

Za tu znanstvenu misiju, jedna je od najambicioznijih, pripreme su do sada trajale dva ljeta.

David Pearce, član misije, inače mikrobiolog, ističe.

“Subglacijalna jezera, duboko ispod ledenih naslaga, po prvi put su otkrivena 70-ih godina i tad smo shvatili da možda o postoji cijeli jedan novi eko-sustav o kojemu ništa ne znamo. Taj eko-sustav možda sadrzi neke vrlo interesantne oblike života, izolirane od biosfere nekoliko milijuna godina. Možda sadrži i informacije o stvaranju ledenog pokrivača. I to bi moglo biti bitno jer, ako je taj pokrivač propadao, nestajao u prošlosti, mogao bi uskoro opet.”

Dopremanje opreme na Južni pol za bušenje dubokog leda, na temperaturanma od minus 30 i više stupnjeva bio pravi podvig. Pet brodskih kontejnera, 70 tona opreme i dijelova, prevezeno je avionima. Preostalih 250 km, do baze iznad jezera Ellsworth, oprema je prevučena posebno kontruiranim traktorom. Bušenje otvora do jezera ispod leda počeće krajem godine.

Tehnologija za probijanje otvora do subglacijalnih jezera potpuno je nova, tek razvijena. O tome gospodin Pearce kaže:

“Treba bušiti oko tri i pol kilometra, za što ćemo koristiti posebnu bušilicu-cijev, koja će uz pomoć zagrijane vode i mlaznice na kraju cijevi topiti prolaz kroz led. Kroz tu novonastalu bušotinu spuštaćemo sondu, koja će uzimati uzorke vode i sedimenata.”

Jedan od najvećih izazova, je kako osigurati da ne dođe do zagađenja uzoraka. Stoga oprema i skladišni prostori moraju biti potpuno sterilni. Sam process bušenja je process je jako skup - oko 755 dolara po mililitru vode za bušenje, odnosno otapanje leda, plus ostali troškovi.

Projekt se, kako rekosmo, poklapa sa stotom godišnjicom dolaska britanskog istraživaca Roberta Falcona Scotta do Južnog pola.

Kapetan Scott
Kapetan Scott

Sa pet članova ekspedicije, nekoliko saonica, pasa i konja, kapetan Scott je mogao biti prvi čovjek na Južnom polu, ali između prvog, neuspješnog, i drugog pokušaja preduhitrio ga je, za 34 dana, Norvežanin Roald Amundsen. Na povratku, svih pet članova Scottove ekspedicije izgubilo je živote u hladnom i surovom bespuću.

Alasdair Macleod, kustos izložbe o Scottovoj ekspediciji u londonskom Kraljevskom geografskom društvu, ističe da je Scottovo nasljeđe dragocjeno i danas:

“Dvadeset i pet svezaka podataka iz domena pomorske biologije, botanike i klimatologije bili su zapravo prvi objavljeni stručni podaci koje smo, zahvaljući kapetanu Scottu, dobili o Antarktiku. Sotinu godina znanstvenici se koriste tim informacijama. Na temelju tih podataka i za sadašnju ekspediciju na Antarktik i jezero Ellsworth bilo je moguće napraviti model klimatskih promjena.”

Tehnologija je od vremena kapetana Scotta uveliko svakako uznapredovala. No, znanstvenici ukljušeni u projekt “Lake Ellsworth” kažu da istraživanje nepoznatoga i dalje donosi uzbuđenje, da i dalje inspirira i potiče istraživanja nepoznatih kutaka našeg planeta.

"Jako glasno i nevjerojatno blizu" - dirljiva drama o osobnim posljedicama njujorške tragedije

S lijeva na desno: glumci Tom Hanks, Thomas Horn, Sandra Bullock, redatelj Stephen Daldry te glumci Viola Davis i Jeffrey Wright na premijeri filma "Extremely Loud & Incredibly Close" u New Yorku, 15.12.2011. (AP Photo/Peter Kramer)

"Jako glasno i nevjerojatno blizu" priča je i o prihvaćanju da ljudi nemaju uvijek sve pod kontrolom i da događaji ponekad nemaju smisla

Film "Extremely Loud and Incredibly Close," ili "Jako glasno i nevjerojatno blizu," posljednja je drama redatelja Stephena Daldryja. Scenarij, kojeg je napisao Eric Roth, temelji se na romanu Jonathana Safrana Foera. Iako je vezana uz tragediju od 11. septembra 2001. godine, priča nije fokusirana na taj događaj, već na Oskara, jedanaestogodišnjeg dječaka koji je izgubio oca u napadu na Svjetski trgovinski centar.

Oskar Schell jednostavno ne može razumjeti zašto je osoba koju je najviše volio umrla u jutro 11. septembra 2001. godine. Inače intelektualno nadareno dijete, Oskar boluje od Aspergerovog sindroma i boji se nepoznatih ljudi. No, utočište nalazi u prisutnosti svog oca. Njih dvojica zajednički rješavaju povijesne zagonetke ili odlaze na imaginarne ekspedicije. Thomas Schell beskonačno bi vremena provodio pomagajući Oskaru da se lakše suoči sa svijetom.

Oskar ne može prihvatiti činjenicu da mu je poginuo otac. Njega igra Tom Hanks.

"Kako bi produljio kontakt s ocem kojeg više nema, Oskar odlazi do njegovog ormara i tamo pronalazi jedan ključ u vazi na najgornjoj polici. Za ključ je prikvačen lančić s imenom Black. On postaje uvjeren da je Black ime nekoga tko je povezan s njegovim ocem...Stoga on posjećuje ljude u New Yorku s prezimenom Black, u svih pet općina, kako bi pronašao od kuda je ključ i koje je njegovo značenje," kaže Tom Hanks.

Oskar, kojeg glumi Thomas Horn, po prvi put na filmu, posjećuje stotine Njujorčana s imenom Black. Uz njega je uvijek jedan stariji čovjek, podstanar u stanu Oskarove bake. On ne priča. Igra ga Max Von Sydow:

"To je priča o tragediji od 11.septembra, važna priča o jednom muškarcu koji odabire terapiju suzdržavanja od govora kako bi svladao šok koji je prošao, bez da je svjestan da se radi o terapiji," kaže Max von Sydow.

Redatelj Stephen Daldry je tragediju od 11. septembra učinio osobnom kroz emotivnu bol Oskara i obitelji Schell.

Sandra Bullock igra Lindu Schell. Ona kaže da se radnja filma temelji na pričama stvarnih ljudi koji su izgubili svoje bližnje u napadima tog dana.

"Imali smo pristup telefonskim porukama koje su oni primili od ljudi u neboderima. Bila sam najviše dirnuta činjenicom da su - u trenutku kad su shvatili da neće preživjeti - ti ljudi ostavili poruke nade, nježnosti i ljubavi," kaže Sandra Bullock.

Iako se radi o američkoj priči, film "Jako glasno i nevjerojatno blizu" je priča o New Yorku, o ljudima jedne zajednice zauvijek povezanima iskustvom povijesnih razmjera. Priča je to i o prihvaćanju da ljudi nemaju uvijek sve pod kontrolom i da događaji ponekad nemaju smisla.

Ovaj film Stephena Daldryja ponekad se udaljuje od svog fokusa, no izvrsna glumačka postava, s mladim Thomasom Hornom na čelu, kao i duboko emocionalni prizori, čine ga filmom kojeg svakako treba pogledati.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG