Linkovi

Aktuelno

Pakistan: Ubijen reporter Glasa Amerike

Mukarram Khan Aatif

Reporter Glasa Amerike Mukarram Khan Aatif ubijen je u džamiji prilikom večernje molitve nedaleko od njegovog doma u Shabqadaru, gradu u sjeveroistočnom dijelu Pakistana. Prema informacijama lokalne policije dva napadača stigla pred džamiju, a jedan od njih ušao unutra i pucao Aatifu u glavu, te pobjegao.

Nakon teškog ranjavanja Mukarram Khan Aatif je prebačen u bolnicu u Peshawaru i kratko nakon toga podlegao.

Glasnogovornik Talibana saoštio je da su za ubistvo reportera Glasa Amerike, programa Deewa Radio, odgovorni pripadnici talibanskog pokreta sa tog područja. Militanti, teroristi i talibanski borci su i ranije prijetili Aatifu , zbog čega je sa porodicom morao presiliti u Shabqadar, oko 35 kilometara udaljen od Peshawara.

Unatoč brojnim prijetnjama Mukarram Khan Aatif je bez prekida izvještavao o dsvakodnevnim događanjima na sjeveroistoku Pakistana. Program Glasa Amerike za koji je izvještavao, Deewa Radio na paštu jeziku, nedavno i kao satelitiski televizijski program, je vodeći informativni program za to područje.

Organizacija „Novinari bez granica“ Pakistan je proglasila najopasnijom i najsmrtonosnijom zemljom po novinare dvije godine za redom.

SAD: Prvi prosvjedi pokreta „Okupirajmo san“

SAD: Prvi prosvjedi pokreta „Okupirajmo san“

Jedna od posljednjih aktivnosti Marthina Luthera Kinga pred njegovo ubistvo 1968. godine bila je i kampanja za smanjivanje siromaštva siromašnih. I sada, 44 godine kasnije, san velike većine američkih crnaca o pristojnijem imovinskom stanju i životnom standardu je još uvijek neostvaren.

Jučerašnje obilježavanje Dana Martina Luthera Kinga proteklo je i uz održavanje prvih ovogodišnjih protesta pokreta "Okupirajmo san." Najavljeni su prije mjesec dana kao sastavni dio ukupnog pokreta "Okupirajmo Wall Street," a održani su ispred 13 sjedišta američke Centralne banke u Washingtonu i u drugim saveznim državama.

Velika jučerašnja hladnoća osnovni je razlog što se ispred glavnog sjedišta Centralne banke u glavnom gradu Sjedinjenih Država okupilo samo nekoliko stotina prosvjednika.

Njihov osnovni zahtjev je više ekonomske jednakosti i socijalne pravde.

Prosvjednik Steven Smith je, prisjećajući se Marthina Luthera Kinga, rekao:

„Mi ga poštujemo, hoćemo da budemo dio pokreta "Okupirajmo...," hoćemo da nastavimo slijediti njegove ideje.“

"Okupirajmo san" kao pokret predvodiće istaknuti građanski i vjerski aktivisti američkih crnaca. Ključni zahtjevi su povećanje federalnih fondova za obrazovanje, ublažavanje uvjeta za otplatu stambenih kredita i formiranje fonda od 100 milijardi dolara, izdvojenih iz profita velikih banaka, za nova zapošljavanja i poboljšanje standarda života u siromašnim kartovima.

SAD: Prvi prosvjedi pokreta „Okupirajmo san“
SAD: Prvi prosvjedi pokreta „Okupirajmo san“

Svećenik Jamal Bryant, jedan od čelnika pokreta "Okupirajmo san," obraćajući se prosvjednicima, rekao je da će naredni prosvjedi sredinom februara biti mnogo masovniji. Najavio je i poziv Amerikancima da povuku novac iz velikih banaka i ulože ga u male, komunalne banke i kreditne zadruge kako bi podsticali razvoj zajednica u kojima žive, a ne bogatili ionako bogate bankare na Wall Streetu.

„Spremni smo za takav korak.... preusmjeravanje kapitala tamo gdje živimo i radimo. Sjedinjene Države nisu vidjele, nisu imale ekonomsku revoluciju kakvu sada zagovaramo“ - rekao je gospodin Bryant.

Jedna od posljednjih aktivnosti Marthina Luthera Kinga pred njegovo ubistvo 1968. godine bila je i kampanja za smanjivanje siromaštva siromašnih. I sada, 44 godine kasnije, san velike većine američkih crnaca o pristojnijem imovinskom stanju i životnom standardu je još uvijek neostvaren.

Priča o Martinu Lutheru Kingu

Priča o Martinu Lutheru Kingu

Svakog trećeg ponedjeljka u siječnju Amerikanci odaju poštu ubijenom vodji za gradjanska prava Martinu Lutheru Kingu i njegovom naslijedju. Praznik je to kojim se u cijeloj zemlji slavi 15. siječanj, rodjendan dr. Kinga.

- Želim danas reći američkom narodu, a i zemljama u svijetu, da su svi u pokretu sada i ne može nas više zaustaviti nikakav val rasizma,

govorio je Martin Luther King, vodja za gradjanska prava koji je još od 1955. godine, kad je organizirao bojkot autobusa u Montgomery-u, u saveznoj državi Alabama, tražeći desegregaciju u javnom prijevozu:

- Mi, crnački gradjani Montgomery-a, mirno prosvjedujemo protiv nepravdi koje nam na autobusima nanose već cijeli niz godina.

Do kolovoza 1963. godine, Kingovi zahtjevi za jednakim pravima prerasli su u nacionalni pokret. Tog mjeseca, više od 250.000 ljudi sudjelovalo je u maršu na Washington. Predvodjen Kingom, marš je za cilj imao izvršiti pritisak na zakonodavce da donesu zakon o gradjanskim pravima kojim bi okoncana bila rasna diskriminacija. Bivši aktivist za gradjanska prava, Roger Wilkins, bio je jedan od sudionika marša koji su se okupili ispred spomenika Abrahamu Lincolnu.

- Bio je to prekrasan, topao ljetni dan, ljudi su osjećali neku novu snagu. Prevladavao je osjećaj ujedinjenja zemlje. Zaista smo osjećali, ja po prvi put u svojem životu, svu težinu američke savjesti.

Dr. King je govorio i tog dana:

- Sanjam da će jednog dana moje četvoro male djece živjeti u zemlji u kojoj ih neće cijeniti po boji kože nego po sadržaju i snazi njihova karaktera.

Upravo su ti nenasilni protesti i govori pomogli pokretu za gradjanska prava da se održi i nastavi i da pitanje o jednakosti drži u žaristu pažnje cijele Amerike. King je dobio Nobelovu nagradu za mir, 1964. godine. Te iste godine, predsjednik Lyndon Johnson potpisao je zakon o gradjanskim pravima, a iduće godine i zakon o pravu glasovanja. Tim je mjerama ukinuta bila rasna segregacija na javnim mjestima i diskriminacijska praksa koja je crncima branila pravo glasa.

- Negdje sam pročitao da veličina Amerike leži upravo u pravu da prosvjeduje za pravo.

Kingova zadnja kampanja bila je ona u Memphisu, u saveznoj državi Tenneessee, u ožujku i travnju 1968. godine. Poveo je marš u znak podrške gradskim čistačima koji su bili u štrajku. Ali miran se prosvjed pretvorio u nasilan kad je skupina mladih i militantnih započela s pljačkom trgovina. King je bio duboko ojadjen i zakleo se da ce se vratiti u Memphis i organizirati novi, mirni marš. Četvrtog travnja 1968., Martin Luther King je bio ubijen, na balkonu motela Lorraine, u Memphisu.

- Vidio sam obećanu zemlju. Možda neću do nje stići s vama, ali želim da večeras znate da ćemo mi svi, kao narod, doći do te obećane zemlje.

Četrdeset godina kasnije, Amerika Kingov život slavi s mnogim njegovim snovima ostvarenima, uključujući izbor Baracka Obame za prvog predsjednika Sjedinjenih Država afričkog porijekla.

Iranski film "A Separation" osvojio Zlatni globus za najbolji strani film

Iranski film "A Separation" osvojio Zlatni globus za najbolji strani film

Drama Asghara Farhadija pruža uvid u društvo u kojem se laž smatra grijehom, ali čiji su ljudi prisiljeni iskriviti istinu kako bi prevladali nepouzdane sudske odluke, vjerske zakone i svakodnevne nedaće

Iranski film "The Separation", ili "Nader i Simin se rastaju", sinoć je u Los Angelesu osvojio Zlatni globus za najbolji strani film. Redatelj Asghar Farhadi predstavio je život u modernom Teheranu: priču o nesretnom braku, pomanjkanju podrške u skrbi za starije i o teretu birokracije ukliještene između vjerskih običaja i zakonskih mjera.

Film počinje prizorom u sudnici, u kojoj se Nader, uposlenik u banci, i njegova otuđena žena Simin, liječnica, pojavljuju pred sucem za rastave.

Simin je podnijela zahtjev za rastavu jer želi otići iz zemlje. Ona smatra da bi odlaskom život postao bolji za njih dvoje i njihovu kćerku Termeh. No, Nader odbija ići. On kaže da se mora brinuti za svog oca koji boluje od Alzheimerove bolesti. Gledatelji prate napete izraze lica dva lika koji se prepiru u sudnici. Ne vide suca. U neku ruku, oni su suci.

Iako im sud odbija dodijeliti rastavu, Nader i Simin se slože oko neformalnog razvoda. U Simininoj odsutnosti, Nader unajmljuje jednu ženu kao pomoć oko brige za njegovog oca. Međutim, žena se pokaže nemarnom, i Naderov otac doživi skoro smrtnu nesreću. Nader započne svađu sa skrbnicom. Rasprava postaje sve žešća i Nader izbaci ženu iz kuće.

Skrbnica uloži žalbu protiv Nadera. Sudu kaže da je bila trudna i da je zbog Naderovog nasilnog guranja izgubila dijete. Nader kaže da nije znao da je ona bila trudna.

Likovi su uhvaćeni u mrežu očaja i prevare. Peyman Moaadi igra Nadera, dobrog, ali tvrdoglavog muškarca koji vidi kako se svijet oko njega raspada.

Jedanaestogodišnja Termeh, koju igra redateljeva kćerka Sarina Farhadi, dirljivo je odigrala ulogu nevine djevojčice koja se posluži lažima kako bi održala obitelj na okupu. Sareh Bayat tumači ulogu skrbnice, duboko pobožnu ženu iz radničkog sloja društva koja iskrivljava istinu kako bi se domogla novca.

Ova drama Asghara Farhadija pruža uvid u društvo u kojem se laž smatra grijehom, ali čiji su ljudi prisiljeni iskriviti istinu kako bi prevladali nepouzdane sudske odluke, vjerske zakone i svakodnevne nedaće.

SAD: Mormoni i predrasude

SAD: Mormoni i predrasude

Istraživanje centra Pew pokazuje da su mormoni izrazito naklonjeni Republikanskoj stranci i da favoriziraju tradicinalne porodične vrijednosti. Žene i majke su oslonac domaćinstva, a muževi i očevi nose značajan dio obiteljskog tereta.

Porast popularnosti Mitta Romneya kao kandidata za predsjedničku nominaciju Republikanaca kod mnogih pripadnika mormona izaziva oduševljenje mogućnošću da bi naredni predsjednik Sjedinjenih Država mogao biti pripadnik mormonske vjere. Istovremeno, mnogi mormoni osjećaju i priznaju da velika većina Amerikanaca drugih vjera ne shvata, ili pogrešno doživljava, i njih i njihovu crkvu, Crkvu Isusa Krista i svetaca posljednjih dana, kako se ta crkva zvanično naziva.

Jedna od mormonskih porodica, porodica Cook na prvi pogled je tipična američka porodica. Ono što je ipak drugacije je to što su Dave i Andrea mormoni, pripadnici vjerske skupine najmanje razumljive velikoj većini Amerikanaca.

„Neki ljudi dosta toga znaju o nama, o našoj crkvi. Mnogi znaju malo ili ništa. Jako mnogo je pogrešnih predrasuda prema nama, mormonima“ - kaže Dave Cook.

Mormona je u Sjedinjenim Državama manje od 2 odsto od ukupnog stanovništva. Trenutno najpoznatiji i najpopularniji mormon je Mitt Romney. Mormon je John Huntsman, ali on je, za razliku od Romneya, odustao od predsjedničke nominacije Republikanaca.

Greg Smith iz Foruma za religiju i javni život Isreaživačkog centra Pew vodio je prvo veliko istraživanje o mormonima obavljeno izvan zvanične mormonske crkve.

„Mormoni su skupina koja na mnoge načine raste, buja. Istovremeno, oni se na mnoge načine smatraju jednaki drugim Amerikancima“ - ističe gospodin Smith i dodaje:

„Ipak, mnogi mormoni rekli su nam tokom istraživanja da su još uvijek diskriminirani. Dvije trećije anketiranih kažu da mormoni nisu prihvaćeni kad sastavni dio američkog društvenog tkiva.“

Mormonska crkva, Crkva Isusa Krista i svetaca posljednjih dana, osnovana je u 19. stoljeću. Joseph Smith, proglašen mormonskim svecem, ubijen je 1844. godine, a njegovi sljedbenici proganjani i mučeni.

SAD: Mormoni i predrasude
SAD: Mormoni i predrasude

Prošle godine Robert Jeffress, teksaški svećenik-evangelista postavio je pitanje vjere Mitta Romneya. Na taj način izrazio je poglede mnogih evangelista koji smatraju da mormoni nisu kršćani.

„Po mojoj procjeni mormonizam je kult“ - kaže gospodin Jeffress.

Za Dave Cooka takvo shvatanje je neutemeljeno. Uvjeren je da bi predsjednik mormon bio dobro rješenje za Ameriku:

„Mi, mormoni, volimo Ameriku. Vjerujemo da je bog podstakao očeve naše nacije da osnuju Sjedinjene Države.“

Istraživanje centra Pew pokazuje da su mormoni izrazito naklonjeni Republikanskoj stranci i da favoriziraju tradicinalne porodične vrijednosti. Žene i majke su oslonac domaćinstva, a muževi i očevi nose značajan dio obiteljskog tereta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG