Linkovi

Aktuelno

SAD: Automobilska industrija ponovo na nogama

SAD: Automobilska industrija ponovo na nogama

Proizvođači automobila, ne samo američki, kako to pokazaje sajam u Detroitu, nude i niz novih, manjih, jeftinijih i po potrošnji ekonomičnijih modela. Nastoje doprijeti do kupaca koji još uvijek mjerkaju cijene, dubinu vlastitog džepa i neizvjesne ekonomske okolnosti.

Prvi ovogodišnji velesajam automobila u Sjedinjenim Državama, otvoren prije dva dana u Detroitu, centru američke automobilske industrije, teče uz zadovoljno trljanje ruku predstavnika tri domaća giganta - Forda, Chryslera i General Motorsa. Sve tri kompanije tokom prošle godine imale su veliki rast prodaje. Unatoč tome, analitičari upozoravaju da mjesta opuštanju nema, prije svega zbog visokog procenta Amerikanaca bez posla.

S druge strane, poruka izvršnog direktora Forda Alana Mulallya je vrlo jasna - Ford je ponovo profitabilna kompanija:

„Spremni smo zaposliti 12 hiljada radnika u proizvodnji, ovdje u Americi, do kraja godine. Zaposlićemo i 3 hiljade radnika u azijsko-pacifičkom regionu.“

Fordova ekspanzija uslijedila je nakon dramatičnih promjena i gašenja nekoliko hiljada radnih mjesta u desetak prethodnih godina. I Fordu, i Chrysleru, i General Motorsu sada važeći sporazumi sa moćnom Unijom automobilskih radnika omogućavaju racionalnije poslovanje i nova zapošljavanja na montažnim trakama.

„Činjenica da smo bili u stanju pregovarati i dogovoriti se, i o zapošljavanju i o novim investicijama, pozitivan je primjer za sve američke kompanije i proizvođače“ - ističe Bob King, predsjednik Unije i dodaje da će mnogi zatvoreni pogoni biti ponovo otvoreni. Uz to:

„Više godina nije bilo velikog izvoza u druge dijelove svijeta. Sve tri naše kompanije od sada će izvoziti mnogo, mnogo više“ - uvjeren je gospodin King.

Iako su mnoge okolnosti po američku auto-industriju sada povoljne profesor ekonomije na univerzitetu Michigan Bruce Pietrykowski kaže da preokret nije kompletan i da spoticanja može biti i dalje:

„Većina Amerikanaca nema onu kupovnu moć koju je imala prije desetak godina. Mnogi Amerikanci su nezaposleni, mnogima je sada plata manja nego u vrijeme kada je prodaja automobila cvjetala.“

SAD: Automobilska industrija ponovo na nogama
SAD: Automobilska industrija ponovo na nogama

Profesor Pietrykowski ocjenjuje da su prošlogodišnji veliki podsticaj dobroj prodaji novih automobila u Sjedinjenim Državama dali oni kupci koji su štedili i odlagali kupovinu tokom ekonomske recesije. Oni koji to nisu mogli, upozorava on, teško da će odlučiti na kupnju na kredit:

„Mogućnosti dobijanja kredita i dalje su ozbiljno sužene. Veliki je broj Amerikanaca koji sebi ne mogu dozvoliti dodatno finansijsko opterećenje da bi kupili automobil.“

Proizvođači automobila, ne samo američki, kako to pokazaje sajam u Detroitu, stoga nude i niz novih, manjih, jeftinijih i po potrošnji ekonomičnijih modela. Nastoje, kratko rečeno, doprijeti do kupaca koji još uvijek mjerkaju cijene, dubinu vlastitog džepa i neizvjesne ekonomske okolnosti.

SAD i Kina se obvezale na jačanje suradnje

(AP Photo/Andy Wong, Pool)

Očekuje se da će se Timothy Geithner na sastancima s premijerom Wen Jiabaoom i njegovim zamjenikom Li Keqiangom založiti za kinesku suradnju sa SAD-om u nametanju sankcija iranskoj naftnoj industriji

Sjedinjene Države i Kina dogovorile su se da će više surađivati na jačanju globalnog ekonomskog oporavka. To je jedan od dosadašnjih rezultata dvodnevnog posjeta američkog ministra financija Timothyja Geithnera Pekingu.

Američki ministar financija Timothy Geithner sastao se danas s kineskim dopredsjednikom Xi Jinpingom, koji bi, kako se očekuje, uskoro trebao biti potvrđen kao sljedeći kineski čelnik. Gospodin Xi je rekao da će posjet ministra Geithnera pomoći u jačanju američko-kineskih trgovinskih odnosa:

"Mislim da će vaš posjet uvelike promicati bilateralne odnose između Kine i Sjedinjenih Država, kao i naše gospodarske veze u 2012. godini."

Kineska državna novinska agencija Xinhua navodi da su se dvije strane jučer obvezale na suradnju o ubrzanju oporavka, kako je rečeno, "vrlo kompleksne i turobne" ekonomske situacije u svijetu.

"Raduje nas da ćemo istraživati mogućnosti širenja našeg izvoza u Kinu, kao i ojačavanja i produbljavanja suradnje s Kinom na velikom broju ekonomskih i strateških pitanja s kojima smo suočeni u svijetu."

Očekuje se da će se Timothy Geithner na današnjim sastancima s premijerom Wen Jiabaoom i njegovim zamjenikom Li Keqiangom založiti za kinesku suradnju sa Sjedinjenim Državama u nametanju sankcija iranskoj naftnoj industriji. No, napredak po tom pitanju je malo vjerojatan, budući da Kina kupuje gotovo jednu trećinu nafte izvežene iz Irana i opetovano se protivila sankcijama kao oruđu za sprečavanje iranskog nuklearnog programa.

Zdravlje: Da li proteini utječu na dobijanje težine?

60% odraslih Amerikanaca ima prekomjernu težinu

Radi se o tome da određene grupe namirnica treba povećavati, a to su voće, povrće, integralne žitarice, riba, ulja od povrća i orašasti plodovi.

Jedna nova studija bi mogla okončati stalne rasprave o tome kako smršati i održati zdravu tjelesnu težinu. Istraživači su pronašli da, iako postoje mnogi elementi koji sačinjavaju zdravu ishranu, pažljivo ograničavanje unosa kalorija je najvažniji dio kontroliranja tjelesne težine.

60% odraslih Amerikanaca ima prekomjernu težinu, a više od 30% je predebelo. Ali Amerikanci nisu jedini koji se bore sa viškom kilograma. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je debljina dostigla proporcije globalne epidemije, s obzirom da je milijarda odraslih u svijetu predebela. Doktor Dariush Mozaffarian pri Harvardskoj školi javnog zdravlja proučava odnos između ishrane i hroničnih oboljenja.

Potrebna nam je značajna promjena u fokusu i obraćanju pažnje na ishranu, kaže on.

Zdravlje: Da li proteini utječu na dobijanje težine?
Zdravlje: Da li proteini utječu na dobijanje težine?

Ali ljudi koji nastoje izmijeniti svoje navike ishrane i izgubiti kilograme moraju izabrati jednu od ogromnog broja različitih dijeta. Neke preporučuju smanjenje karbohidrata, druge masnoća. Jedne zagovaraju više, a neke manje proteina. Poruke mogu često biti zbunjujuće. Doktor George Bray, iz biomedicinskog istraživačkog centra Pennington u Louisiani, je želio pronaći da li proteini utječu na dobijanje težine.

Studija je trebala istražiti efekte različitih nivoa proteina na ukupnu količinu konzumiranja kalorija, kaže doktor Bray.

U studiji je sudjelovalo 25 zdravih odraslih osoba. Daniel Kuhn je bio jedan od njih. Njemu i ostalima je dnevno dato gotovo hiljadu kalorija više nego je potrebno.

Jeo sam dosta pravog putera, šlaga i sličnih stvari koje obično ne jedem, kaže Daniel Kuhn.

Zdravlje: Da li proteini utječu na dobijanje težine?
Zdravlje: Da li proteini utječu na dobijanje težine?

Svi sudionici su bili na dijeti sa malom, normalnom ili visokom konzumacijom proteina. Rezultat: svi su dobili na težini.

Naslage masnoća su bile potpuno iste sa sva tri nivoa proteina. Što znači da su kalorije koje su konzumirali utjecale na naslage tjelesne masnoće, objašnjava doktor Bray.

Ali oni koji su jeli veći procenat proteina su dobili veću mišićnu masu, dok su oni koji su jeli manje proteina iskusili upravo suprotno.

Ako jedete malo proteina, zapravo ćete izgubiti mišićnu masu čak i ako unosite veći broj kalorija, kaže George Bray.

On svojim pacijentima preporučuje da redovno staju na vagu kako bi na vrijeme uočili dobitak težine. Doktor Mozaffarian kaže da se, kada je u pitanju održavanje težine, ne radi samo o tome da jedete manje.

Ne trebamo postati policija za hranu i izbacivati stvari sa liste koje treba izbjegavati. Radi se o tome da određene grupe namirnica treba povećavati, a to su voće, povrće, integralne žitarice, riba, ulja od povrća i orašasti plodovi, kaže doktor Mozaffarian.

On kaže da bi povećanje konzumiranja ovih šest vrsta namirnica za jedan obrok svaki dan smanjilo pretjeranu debljinu i pomoglo usporavanju epidemije hroničnih bolesti koje se sa njom povezuju.

Treba li postrožiti američki Zakon o posjedovanju oružja?

Treba li postrožiti američki Zakon o posjedovanju oružja?

Rasprava o posjedovanju oružja seže u bit američke ideje o osobnim slobodama. Međutim, lobisti za prava na posjedovanje oružja i pristaše kontrole oružja ne slažu se o tome što je sloboda kad se radi o vatrenom oružju

U Tusconu, u saveznoj državi Arizoni, u nedjelju je održana komemoracija u povodu obilježavanja prve godišnjice oružanog napada u kojem je ugrožen život jedne američke zastupnice, te ubijeno šestero ljudi, među kojima jedan sudac i jedna djevojčica. Iako je taj masakr šokirao Sjedinjene Države, zagovornici kontrole oružja kažu da se otada malo toga promijenilo.

Na jednoj streljani pored Washingtona, u Sjevernoj Virginiji, Valerie Kusterbeck vježba gađanje. Kaže da to radi iz zabave. No, posjedovanje vatrenog oružja također joj daje osjećaj sigurnosti:

"Trenutno živim samo s jednom sustanarkom, a budući da je ona obično odsutna, dobro je imati ovakvu vrst zaštite u kući."

Bez obzira kako dobro ciljali, i da li im je draži mali kalibar ili nešto ubojitije, Amerikanci ne upotrebljavaju oružje samo pri vježbanju gađanja, već ga kupuju u rekordno velikom broju. To rastužuje Colina Goddarda. On u tijelu još uvijek ima tri metka koja je zadobio u oružanom napadu na koledžu Virginia Tech 2007. godine. Tada je naoružani momak, koji je - kako se otkrilo - imao psihičkih problema, ubio 32 ljudi. Među žrtvama je bilo više od polovine studenata koji su, zajedno s Colinom Goddardom, bili tog jutra na predavanju :

"Mislim da sam bio poput mnogih Amerikanaca prije pucnjave na koledžu Virginia Tech. Mislio sam da smo uradili sve što smo mogli da otežamo opasnim osobama pristup oružju."

Kao dječak, s obitelji je živio u Somaliji, Bangladešu, Indoneziji i Egiptu.

"Kad sam živio u tim zemljama, moji rođaci u Americi bili su uplašeni za moju sigurnost i željeli su da se vratimo u Sjedinjene Države. Kad sam napokon upisao koledž u jednom malom mjestu u Virginiji, odahnuli su sa olakšanjem."

Colin Goddard sada radi pri jednoj organizaciji za kontrolu oružja, koja je nazvana po bivšem glasnogovorniku Bijele kuće Jimu Bradyju. On je zadobio teške rane u pokušaju atentata na predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine. Dennis Henigan voditelj je kampanje Brady za prevenciju oružanog nasilja:

"Ova tragedija je tipična za Ameriku. Niti jedna zapadna industrijska zemlja ne tolerira vrstu i opseg problema oružanog nasilja kakvo imamo u Americi."

Američki zdravstveni dužnosnici kažu da svake godine metkom iz pištolja bude pogođeno 100 tisuća Amerikanaca. A pucnjava u kojoj je ranjena kongresmenka Gabrielle Giffords iz Arizone nije dovela do nikakvih većih promjena u zakonima o posjedovanju oružja. Dugogodišnji lobist za pravo na posjedovanje oružja John Snyder tvrdi da američka vlada nema ovlast za ograničavanje vlasništva nad vatrenim oružjem:

"Vlada je sluga naroda. Bilo bi im bolje da to shvate, jednom za uvijek."

On kaže da je strožiji zakon osuđen na propast jer veliki broj Amerikanaca posjeduje vatreno oružje:

"U Sjedinjenim Državama ima više ljudi koji posjeduju oružje nego onih koji biraju predsjednika države!"

Rasprava o posjedovanju oružja seže u bit američke ideje o individualnim slobodama. Međutim, lobisti za prava na posjedovanje oružja i pristaše kontrole oružja ne slažu se o tome što je sloboda kad se radi o vatrenom oružju.

SAD: Ohrabrujuće vijesti na polju zapošljavanja

SAD: Ohrabrujuće vijesti na polju zapošljavanja

Poboljšano zapošljavanje u sektoru proizvodnje, maloprodaje i prijevoza u prosincu obilježili su šesti mjesec za redom u kojem je otvoreno više od 100 tisuća radnih mjesta. To je ohrabrujući znak za predsjednika Baracka Obamu, no on je svjestan da pred ekonomijom stoji još dugi put oporavka

U Sjedinjenim Državama otvoreno je oko 200 tisuća radnih mjesta u prosincu, čime je stopa nezaposlenosti pala na osam i pol posto, najnižu razinu u posljednje tri godine. Posljednje brojke iz Ministarstva rada nadmašile su očekivanja ekonomskih analitičara i odražavaju poboljšanu sliku na tržištu rada. Međutim, neki kažu da američka ekonomija i dalje ne raste dovoljno brzo.

Preko 200 tisuća Amerikanaca primilo je vrlo željeni poklon tijekom božićno-novogodišnjih praznika - posao. Nakon četiri mjeseca bez posla, Jack Marquardt u prosincu je dobio posao konzultanta.

"Početkom ovog mjeseca počinjem raditi! To je bio fantastičan poklon nakon Božića i savršen početak nove godine."

Zapošljavanjem u prosincu, boljim od očekivanog, stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama snižena je za dvije desetine postotka. No, Daniel Gross, kolumnist internetske publikacije Yahoo Finance, kaže da je to još uvijek šest milijuna radnih mjesta manje nego prije početka recesije:

"Svakog mjeseca trebali bi imati oko 200 tisuća novo-otvorenih radnih mjesta. Ali ni to nije dovoljno da bi nadoknadili izgubljeno u 2008. i 2009. godini."

Poboljšano zapošljavanje u sektoru proizvodnje, maloprodaje i prijevoza u prosincu obilježili su šesti mjesec za redom u kojem je otvoreno više od 100 tisuća radnih mjesta. To je ohrabrujući znak za predsjednika Baracka Obamu, svjesnog da pred ekonomijom stoji dugi put oporavka:

"Nakon što smo izgubili preko osam milijuna radnih mjesta zbog recesije, očito je da je pred nama još puno posla. No, važno je da Amerikanci znaju da je u privatnom sektoru otvoreno tri milijuna i 200 tisuća radnih mjesta u posljednja 22 mjeseca."

Za neke, međutim, to nije dovoljno dobro, posebice ne u godini predsjedničkih izbora. Favorit za predsjedničkog kandidata Republikanske stranke Mitt Romney podsjetio je svoje pristaše da je nezaposlenost iznosila osam posto prije nego što je predsjednik Obama stupio na predsjednički položaj prije tri godine:

"Naš predsjednik ne razumije na koji način ekonomija funkcionira. Vrijeme je da dobijemo predsjednika koji to razumije."

Na Wall Streetu, ulagači ostaju na oprezu. Unatoč pozitivnim pomacima na tržištu rada i rastućem povjerenju potrošača, ekonomist George Perry upozorava da za američku ekonomiju još uvijek postoje rizici:

"Rizici u 2012. godini postoje i zbog sve gore situacije u Europi i zbog usporavanja ekonomskog rasta u pacifičkom regionu, posebno u Kini."

Računajući Amerikance koji su nezaposleni preko godinu dana i one koji su odustali od traženja posla, neke konzervativne skupine smatraju da bi stvarna stopa nezaposlenosti mogla biti skoro 16 posto.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG