Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/SAF_HISTORY-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/SAF_HISTORY-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Svjetsko nogometno prvenstvo - ponos Južne Afrike

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Cooper-Hewitt_Final-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Cooper-Hewitt_Final-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Dobra inovacija nije luksuz, nego potreba da život učini lakšim

Holandija: Da li se bliži kraj muslimanskoj imigraciji?

Geert Wilders, lider Holandske stranke slobode

Geert Wilders, lider Holandske stranke slobode, je čovjek koji nastoji desničarske stavove učiniti opće prihvaćenim.

Holandski glasači sutra izlaze na birališta kako bi izabrali novu vladu. Pitanje imigracije je jedno od najvažnijih u kampanji, dok se očekuje da krajnje desničarska Holandska stranka slobode bude među prve tri. Njen lider Geert Wilders je svoju kampanju zasnovao na jakom anti-islamskom stavu, pozivajući na kraj muslimanskoj imigraciji i tražeći da se muslimanskim imigrantima koji sada tamo žive plati da odu iz zemlje. Time se postavlja pitanje da li holandsko društvo, poznato po svom liberalizmu, sada skreće ka desno.

Holandija ima reputaciju tolerantnog društva. Stoljećima je ta zemlja prihvatala ljude iz cijelog svijeta, od kojih su mnogi došli iz zemalja koje su nekada bile kolonije. Ali sada se ta zemlja nalazi na vrhu onih u Evropi koji se protive imigraciji, osobito muslimanskim imigrantima. Geert Wilders je čovjek koji nastoji desničarske stavove učiniti opće prihvaćenim. On je impozantna ličnost, i po fizičkom izgledu, i po riječima u okviru kampanje. On Kuran naziva fašističkom knjigom koja bi se trebala zabraniti jer podstiče mržnju. On želi zabraniti izgradnju novih džamija. I želi okončati imigraciju muslimana, i platiti muslimanskim imigrantima koji se već nalaze u zemlji da se vrate odakle su došli.

Mi predlažemo potpuno zaustavljanje imigracije ljudi iz islamskih zemalja jer vjerujemo da imamo dovoljno islama u Holandiji, kaže Geert Wilders.

Na pitanje reportera zašto misli da islam predstavlja problem u Holandiji, on odgovara:

Ja nemam ništa protiv muslimana, ali vjerujem da je islam totalitarna ideologija i da je u suprotnosti sa našom slobodom. Mi se borimo za slobodu Holandije i Evrope i zato to sve predlažemo, kaže Geert Wilders.

Političke stranke širom zapadne Evrope, ne samo one krajnje desničarske, su se također pozabavile tim pitanjem. U Francuskoj i Belgiji, predloženim zakonom bi se zabranilo nošenje punog nidžaba na javnim mjestima. U Švajcarskoj je vlada zabranila izgradnju minareta na džamijama. Sadik Hardouchi je u Holandiju došao iz Maroka kada mu je bilo osam godina. On predsjedava istraživačkim Institutom za multikulturalne odnose, i kaže da se porast anti-muslimanskoj osjećaja javlja tek u novijoj istoriji.

Cijela Evropa je zahvaćena globalizacijom koja se jako brzo mijenja. Vidite šta su posljedice ekonomske krize, ona počinje sa kreditima u Sjedinjenim državama i gubicima poslova. Stoga ljudi traže nešto za šta se mogu uhvatiti, za sigurnost. To su neki od razloga nesigurnosti i straha od onoga što gospodin Wilders naziva islamizacijom Evrope, objašnjava Sadik Hardouchi.

2008 godine, Geert Wilders je iskoristio film "Fitna" kako bi upozorio na takozvanu islamizaciju zapada, zbog čega je bio ozloglašen širom svijeta. Naziv "Fitna" znači podjeljenost i predstavlja montažu navoda iz Kurana sa snimcima terorističkih napada. Film je zabranjen u nekoliko zemalja, a gospodin Wilders se još uvijek suočava sa optužbama za podsticanje mržnje i diskriminacije u Holandiji. U mjestu Zwolle, gdje je on nedavno vodio kampanju, gradske vlasti su u blizini organizirale fudbalski turnir za beskućnike, od kojih su mnogi muslimanski imigranti. Glas Amerike je jednog od njih zamolio za mišnjenje o porastu anti-muslimanskog osjećaja.

To nije problem jer je ovo slobodna zemlja u kojoj možete živjeti svoj život. Što se tiče Wildersa, on igra igru. To nije prava slika Holandije, kaže Fadi Bouchi.

Čak i ako Wilders bude popularan, ljudi u Zwolle-u imaju pomiješana osjećanja. Evo šta kažu neke od stanovnica grada.

On iskorištava strah ljudi. To je suludo što on radi.

Holandija ih je puna. I ja imam isto mišljenje kao on--što je dosta, dosta je.

Iako mnogi odbacuju Wildersove stavove kao ekstremističke, njegova stranka privlači određen broj glasača, dok se istovremeno anti-muslimansko osjećanje izražava među onima koji izlaze na birališta.

Svjetsko nogometno prvenstvo - ponos Južne Afrike

Mandela slavi odluku FIFA-e

Za Južnu Afriku, državu sa 45 miliona stanovnika, biti domaćinom ovog natjecanja je izvor neopisivog ponosa. Što je još važnije, svi na to gledaju i kao na značajan korak u izgradnji države nakon godina represije i nejednakosti.

Prije 6 godina Južna Afrika je dobila čast da postane prva afrička zemlja – domaćin Svjetskog fudbalskog prvenstva. Put kojeg je zemlja prešla da bi to dostigla – bio je dug, ispunjen frustracijama i preprekama. Za ovu zemlju sa 45 miliona ljudi biti domaćinom ovog natjecanja je izvor neopisivog ponosa. Što je još važnije, svi na to gledaju i kao na značajan korak u izgradnji države nakon godina represije i nejednakosti.

Prvi predsjednik Južne Afrike nakon aparthejda, Nelson Mandela, zdušno je vodio kampanju za dobijanje ovog prestižnog takmičenja jer je to vidio kao način za još dublje pomirenje nakon decenija rasne podvojenosti i sukoba. Danny Jordan rukovodi Organizacionim komitetom prvenstva:

- Nakon 1990. godine, kad je Nelson Mandela izišao iz zatvora, shvatili smo to kao početak stvaranja jedne nove Južne Afrike, a nakon izbora 94. Počeli smo graditi novu, ne-rasističku Južnu Afriku.

Te godine, tokom trajanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u Sjedinjenim Državama, južnoafrički zvaničnici, ne samo sportski, sastali su se i odlučili da se natječu za kandidaturu za prvi slobodan termin organizacije prvenstva za Svjetski kup, dakle za 2006. godinu. Izgubili su od Njemačke za samo jedan glas. No, kaže Jordaan, nisu se pokolebali:

- Jeste to bio težak put, prvo ubijediti ljude da nas ozbiljno razmatraju kao kandidata. I to se desilo, koje ironije, tek kad smo od Njemačke izgubili kandidaturu za jedan glas – svijet je počeo da govori da vrijedi razmisliti o Južnoj Africi kao domaćinu kupa.

Južnoafrička vlada je pokrenula ogromne napore da se izgradi infrastruktura potrebna za Svjetski kup, investirajući milijarde dolara u stadione, saobraćajne čvorove, sigurnosne mjere i komunikacije.

Uporedo, Jordaan i Sepp Blatter, šef FIFE, uporno su one koji su sumnjali – uvjeravali da je Južna Afrika u stanju da da bude domaćin prvenstva, i to donedavno, sve do zvaničnog izvlačenja timova i grupa za takmičenje, prije 6 mjeseci u Cape Town-u. Seff Blatter je tada rekao:

- Vi ste spremni. Ja sam spreman. Afrika je spremna. Cape Town je spreman.

Svi su ti napori bili vrijedni truda, kaže Jordaan, posebno kad se uobzir uzme historija podjela i sukoba u zemlji.

- Svjetski kup je bacio prvo sjeme, on je kao ljepak koji je povezao naciju. I to, stvorena društvena kohezija je važan rezultat Svjetskog kupa za nas. I sretni smo s ovim što dosad vidimo.

Svjetski kup će ostaviti zadužbinu – novu infrastrukturu – koja će podstaći ekonomski razvoj u budućnosti. Istovremeno, to stvara osjećaj ostvarenosti želje da Južna Afrika dobije mjesto u svijetu koje zaslužuje.

James Steinberg: BiH još uvijek veliki izazov

Zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg

Mislim da je predsjednik Srbije Tadić igra važnu u pomoći BiH da krene naprijed, kaže zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg, u intervjuu za Glas Amerike. Gospodin Tadić, govori Steinberg, takodjer naglašava smatra kako Boris Tadić poštuje dejtonsku teritorijalnu podjelu, naglašava da ne želi podjelu Bosne, te da ne vidi Republiku Srpsku kao dio Srbije, što je, kaže Steinberg, vrlo pozitivno.

Zamoljen da se osvrne na nedavnu posjetu Sarajevu i Balkanu uoćenito I iznese svoje dojmove, , zamjenik americkog državnog sekretara James Steinberg kaže:

Situacija je kompleksna. Neki problemi su imali pozitivan ishod, ali još uvijek ima neriješenih problema.

Mislim da je pozitivan znak to da su lideri regije pristali na zajedničko pronalaženje rješenja, kao i suradnja Amerike i Europe kao partnera u procesu približavanja ovih zemalja euroatlantskim integracijama. Vidjeli smo pomak i na drugim poljima. Preko vikenda smo mogli vidjeti rezultat referenduma u Sloveniji gdje su ljudi poduprli arbitražni sporazum, što je za Hrvatsku korak naprijed na putu ka ulasku u EU. Pomak su i zajednički pregovori lidera, pozitivno je da su svi pristali sjesti za jedan stol, što je dalo priliku predstavnicima s Kosova i Srbije da se nađu na istom mjestu.

govori James Steinberg, i dodaje:

Ali imamo i velikih izazova, recimo u Bosni I Hercegovini. Vidjeli smo korak naprijed sa članstvom u MAP-u, ali još je mnogo stvari koje bi se mogle učiniti čak i u tom procesu, kako bi mogli krenuti naprijed sa godišnjim nacionalnim planom, sa riješavanjem pitanja nacionalne obrane. Mora se posvetiti više pažnje i povećavanju svijesti o nužnosti ustavnih promjena.

Moraju se riješiti problemi oko imena u Makedoniji, oko izbornih nepravilnosti u Albaniji, Srbija mora riješiti svoje probleme, tako da regija može napredovati na putu ka EU. Znači ima dobrih vijesti, ali nas čekaju i važni izazovi.

Na pitanje koje su to stvari koje se najprije trebaju mijenjati u regiji, zamjenik američkog državno sekretara kaže:

Mislim da nema prioriteta, ali ima nekih stvari koje bi se trebale riješavati brže od drugih. Veoma je važno da Bosna ostane u miru sa svojim susjedima. Narod Bosne i Hercegovine očekuje i razumije da su i oni dio pokreta naprijed. Rizično je ostaviti Bosnu da kaska jer politički lideri ne mogu donositi nagle odluke, nego moraju polako primicati zemlju ka NATO-u i EU, kaže Steinberg, a na pitanje može li Beograd biti u pomoći kada je boljitak BiH u pitanju, govori:

Apsolutno. Mislim da je predsjednik Tadić odigrao važnu ulogu. On je naglasio da poštuje dejtonsku teritorijalnu podjelu, naglasio je da ne želi podjelu Bosne, te da ne vidi Republiku Srpsku kao dio Srbije. To je bitan signal za regijske lidere, da prihvate Bosnu kao državu i da rade u tom okviru. Tadić ima kredibiltet među srpskim liderima u Bosni, što pomaže, i smanjuje mogućnost nesigurnosti. Također je podupirao SAD i EU u nastojanjima da ujedini stranačko vodjstvo . No, moram istaknuti i Hrvatsku. Premijerka Kosor je igrala važnu ulogu u poticanju Hrvata u Bosni da idu zajedno naprijed, a Crna Gora predvođena Djukanovićem je također pomogla Bosni i Hercegovini da prevaziđe probleme, zaključuje u razgovoru za Glas Amerike zamjenik američkog državnog sekretara, James Steinberg.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG