Linkovi

Aktuelno

Splice - novi sci-fi triler Adriana Brodya

Splice - novi sci-fi triler Adriana Brodya

Elsa i Clive su stručnjaci za međusobno ucjepljivanje gena različitih vrsta u istraživanju novih lijekova, koji bi mogli spasiti nebrojene živote

Genetička istraživanja mogu uroditi novim metodama liječenja smrtonosnih bolesti i prehrambenim proizvodima koji su nutritivno vrijedniji; no, poigravanje s osnovnim građevnim jedinicama života može, isto tako, rezultirati mnogo mračnijim i opasnijim ishodom. Upravo se to dogodi kad jedan par znanstvenika koje glume Sarah Polley i oskarovac Adrian Brody, zakorači predaleko u novom science-fiction filmu "Splice".

Elsa i Clive su stručnjaci za međusobno ucjepljivanje gena različitih vrsta u istraživanju novih lijekova, koji bi mogli spasiti nebrojene živote. No, linija koju se ne usuđuju preći je - ucjepljivanje ljudskog genetskog materijala u eksperiment. To je napast kojoj njihovi znatiželjni umovi jedva uspijevaju odoliti.

Radeći potajno, jednog dana oni tu liniju pređu. Rezultat je strašan, ali i opčinjavajući: ima ljudske značajke, ali je daleko, daleko više zastrašujući.

Vincenzo Natali je ko-scenarist i redatelj filma Splice. Za više od 12 godina, koliko mu je trebalo da ova priča i postane film, iskustva stvarnih znanstvenika više nisu daleko od onoga što su pokušali napraviti njegovi izmišljeni likovi: "Ja doživljavam Clivea i Elsu kao vrlo hrabre znastvenike, pune dobrih namjera. No, oni su još mladi i ne potpuno sazreli kao osobe. Upravo zato stvari krenu po zlu, a ne zbog tehnologije, koja sama po sebi nije loša stvar. Dok sam pisao scenarij, a kasnije i pri snimanju filma, surađivao sam s pravim znanstvenicima i njima se on jako dopao. Mislim da ga nisu shvaćali tako ozbiljno i zabrinjavajuće. Vidjeli su da je to izmišljena priča, a ne dokumentarni film".

Adrien Brody glumi Clivea. Kaže da provokativna priča filma Splice zadire u područje koje će gledatelje začuditi, možda čak i šokirati, zato što su stvarna genetska istraživanja isprepletena s vrlo ozbiljnim moralnim i etičkim pitanjima i odgovornošću: "Dio onoga što ovaj film čini toliko uzbudljivim i jest povezanost s našom sadašnjošću i bliskom budućnošću. Kad je svojedobno bio napravljen film Frankenstein, nitko nije zamišljao da bi se to stvarno moglo dogoditi. Ali, danas, ako govorite o genetičkom modificiranju organizama i stvaranju himera, o integriranju različitih vrsta - to se stvarno i događa! Jedino što ne znate je koliko toga je stvarno moguće sada a koliko će tek biti u skoroj budućnosti".

U ulozi stvorenja koje stvori dvoje znanstvenika pojavljuje se francuska glumica Delphine Chaneac. Izvršni producenti filma su Joel Silver i Guillermo del Toro, koji su obojica poznati po uspjesima u žanru trilera.

Leo Baekeland, “Otac plastike”

Leo Baekeland u laboratoriju

Baekelandov izum – bakelit - obilježio je početak ere plastike, razdoblja polimera

U jednoj od najpoznatijih filmskih rečenica 20. stoljeća, Benjamin Braddock (Dustin Hoffman), u filmu “Diplomac,” dobija savjet od obiteljskog prijatelja: “Samo jednu riječ imam za tebe. Samo jednu riječ. Slušaš me? Plastika.”

Film, u režiji Mikea Nicholsa, snimljen je 1967., prema istoimenom romanu Charlesa Webba, iz 1963. godine. Film “Diplomac” od Baekelandovog izuma (1907) dijeli točno šest desetljeća; za to se vrijeme naš svakodnevni krajolik bitno promijenio. Za zlo i za dobro, puno prirodnog, autentičnog zamijenilo je umjetno, sintetičko.

Kemičar Leo Baekeland rođen je u Belgiji, 1863. godine. Studirao je i doktorirao na Sveučilištu u Ghentu. Godine 1889., kad je njemu bilo 29 godina, dobio je stipendiju za Ameriku. Profesor Charles Chandler, na Sveučilištu Columbia, nagovorio je Baekelanda da ostane u Sjedinjenim Državama i dao mu preporuku za posao kod jednog njujorškog proizvođača fotografskog materijala i pribora. Baekelandov prvi uspjeh i bio je, 90-ih godina 19. stoljeća, izum Veloksa, fotografskog papira koji se sada mogao razvijati i pod umjetnim osvjetljenjem, pravi blagoslov za fotografa. Kompanija Eastman Kodak odmah je, 1989. godine, Velox otkupila od Baekelanda, za nekih milijun dolara. Za ono vrijeme - gromna svota, i više no dovoljna za Baekelanda da ostatak života može posvetiti eksperimentima.

Kupivši veliko imanje sjeverno od Yonkersa, na samoj obali Hudsona, u saveznoj državi New York, Leo Baekeland je svojoj obitelji – supruzi i dvoje djece, osigurao dom, a sebi, u velikoj štali na posjedu, laboratorij. Baekelandu su na umu bili izolatori, zbog sve veće cijene šelaku, prirodnoj smoli, točnije – smolastoj izlučevini jedne vrste insekata. Koristila se za izradu politura, ali i za izolaciju, a električna se industrija baš tada rađala, potražnja za izoliranim žicama sve je više rasla. Kad su prijatelji pitali Baekelanda kako to da se fokusirao baš na to područje, na umjetne smole, odgovorio je da ga je namjerno odabrao, zbog novca. Baekeland je imao nos za unosne mogućnosti. Trebalo je samo naći umjetnu zamjenu za šelak.

Godine 1904., Baekeland je započeo s istraživanjima. Tragajući za šelakom, došao je, tri godine kasnije, do čvrste plastične mase, kondenzacijskog proizvoda fenola s formaldehidom. Bakelit, pod tim ga je nazivom Baekeland unio u svoju bilježnicu, prepunu već zapisa o neuspjelim eksperimentima. Zagrijavanjem, u teškoj željeznoj posudi, kojoj je dao ime “Bakelizer,” gdje je imao dobru kontrolu nad tlakom i temperaturom, nad formaldehid-fenol reakcijom, Baekeland je dobio tečnost sličnu šelaku, koja je, poput laka, bila dobra za oblaganje površina. I dao joj je ime “Novolak,” ali tečnost nije imala komercijalnog uspjeha. Daljnim zagrijavanjem, međutim, pretvarala se u gumastu smjesu; a u njegovom “Bakelizeru” – u čvrstu, prozirnu materiju, koja se mogla oblikovati bezbroj puta. Ono što je Leo Baekeland dobio, 1907. godine, bila je, jednom rječju – plastika! Prva potpuno umjetno stvorena plastika. Podnio je zahtjev za patent i dvije godine kasnije predstavio je svoj izum njujorškom ogranku Američkog društva kemičara. Dobit ćemo, od Baekelandovih dana, još puno poli-ovoga i poli-onoga, ali njegov izum – bakelit - obilježio je početak “ere plastike,” razdoblja polimera.

Za proizvodnju bakelita, stručno – polioksibenzilmetilenglicolanhidrida, Baekeland je osnovao General Bakelite Corporation (kasnije Bakelite Company). “Materijal s tisuću namjena,” tako je uskoro glasila njena reklama. I doista, od automobilske i radio industrije do muštikli i krunica, telefona, dugmadi i nakita... bakelit je našao tisuću primjena, u različitim segmentima života, elektroindustriji, elektronici, medicini, kućanstvu, poljoprivredi, građevinarstvu, telekomunikacijama. Časopis Time pisao je, 1924. godine: “Za nekoliko godina, bit će dio svakog mehaničkog uređaja suvremene civilizacije, takav je potencijal bakelita!” Isti je časopis, u svom broju od 20. svibnja 1940. godine, objavio članak o dr. Baekelandu, nazvavši ga “Ocem plastike.”

Baekeland se već bio povukao u mirovinu, 1939., uživao na svojoj jahti i u raznim drugim aktivnostima, kompaniju uspješno prodao Union Carbide Corporation.

Godine 1945., godinu dana nakon Baekelandove smrti, godišnja proizvodnja plastike u Sjedinjenim Državama iznosila je više od 400 000 tona. Prema pisanju Timea, godine 1979., dvanaest godina nakon “Diplomca,” “godišnja proizvodnja plastike bila je veća od proizvodnje čelika, tog simbola industrijske revolucije. Godine 1998., proizvodnja plastike dosegla je 47 milijuna tona.” I nalazimo je posvuda – od zubnih plombi do kompjuterskih chipova. Mrzimo je i volimo je. Stavljamo ultrapas, u drvnim dezenima, ali sanjamo o površinama od prirodnog drveta!

Leo Baekeland je imao oko stotinu patenata, primio mnoge nagrade i priznanja i počasne doktorate diljem svijeta; posthumno je uvršten u National Inventors Hall of Fame, u Akronu, Ohio, 1978. godine.



http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/_04.06.2010/failing_schools-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/_04.06.2010/failing_schools-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

SAD: TC Williams državna škola ima najniža dostignuća

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Arizona_Immigratipon_SEQ-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Arizona_Immigratipon_SEQ-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

SAD: Kontroverze oko sprečavanja ilegalnog useljavanja traju i dalje

Predsjednik Obama uručio Gershwinovu nagradu za muziku Paulu McCartney-u

Britanska muzička legenda Paul McCartney je u Bijeloj kući primio Gershwinovu nagradu za muziku, nazvanu po legendarnim kompozitorima i piscima stihova, braći George-u i Ira-i Gershwinu.

Mnogi bivšeg člana Beatlesa Paula McCartneya smatraju jednim od najboljih pjevača i stihopisaca s kraja 20 vijeka. On je jedan od četiri originalna člana Beatlesa, čiji su hitovi, koji su obarali sve rekorde, izmijenili pop muziku 60-tih godina. Nakon njihovog raspada 1970, McCartney je započeo vlastitu karijeru, prvo sa svojom grupom Wings, a zatim i sam. U srijedu mu je predsjednik Obama uručio nagradu na događaju u Bijeloj kući kojem su prisustvovale i druge velike zvijezde.

Britanska muzička legenda Paul McCartney je u Bijeloj kući primio Gershwinovu nagradu za muziku, nazvanu po legendarnim kompozitorima i piscima stihova, braći George-u i Ira-i Gershwinu. Tokom večeri u Bijeloj kući, on je otpjevao neke od svojih najpoznatnijih pjesama. Nagrada mu je dodijeljena za gotovo pet decenija izuzetnog doprinosa pop muzici.

Večeras mi je izuzetna čast uručiti najveću američku nagradu za popularnu muziku u ime zahvalne nacije, zahvalne što je jedan mladi Englez sa nama podijelio svoje snove. Sir Paul McCartney, rekao je predsjednik Obama.

Ovo je fantastična večer za mene. Dobiti ovu nagradu je sasvim dovoljno, a još dobiti je od upravo ovog predsjednika, to je sasvim izuzetno, rekao je Paul McCartney.

Gosti u Bijeloj kući su bili slavni izvođači koji su pjevali svoje vlastite verzije McCartneyevih hitova.Ali najupečatljiviji trenutak večeri je kada je Paul McCartney posvetio jedan od svojih hitova prvoj dami, Michelle Obami.

Na konferenciji za novinare u Kongresnoj biblioteci prije događaja u Bijeloj kući, bivši član Beatlesa je rekao da nagrada ima posebno značenje.

Za mene je izvanredno biti ovdje jer sam kao dijete slušao muziku braće Gershwin i strašno sam je volio. I naravno nisam mogao ni zamisliti da ću se jednog dana naći na ovakvom mjestu i dobiti nagradu kao što je ova, rekao je Paul McCartney.

On je dodao da, kada se radi o pisanju pjesama, za njega se nije puno toga promijenilo tokom godina.

Pisanje pjesama je uvijek za mene izvanredna stvar jer je misterija. Počnete ni sa čim, i ako imate sreće, nekoliko sati kasnije, tu se već stvori pjesma. Ta misterija i čarolija su za mene još uvijek isti, kaže legendarni Paul McCartney.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG