Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/english/2010_06/AMRA_bus_ad_protest-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/english/2010_06/AMRA_bus_ad_protest-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Kontroverzna američka reklama sa Ahmadinejadovom slikom

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/SOT_Britain_Economy-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/SOT_Britain_Economy-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Britanija: Gdje je nestao novac?

Kontroverzna američka reklama sa Ahmadinejadovom slikom

Kontroverzna reklama na jednom od washingtonskih autobusa

Jedna američka grupa za zaštitu okoline u svojoj reklamnoj kampanji se koristi imidžom iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, nastojeći da skrene pažnju na američku ovisnost o stranoj nafti.

Jedna američka grupa za zaštitu okoline u svojoj reklamnoj kampanji se koristi imidžom iranskog predsjednika Mahmouda Ahmadinejada, nastojeći da skrene pažnju na američku ovisnost o stranoj nafti. Ali neke grupe Amerikanaca iranskog porijekla navode da ta kampanja nepravedno za metu uzima obične Irance.

Reklama se nekoliko sedmica prikazuje u većim američkim gradovima, uključujući Washington i Miami. Ona prikazuje nasmijano lice Mahmuda Ahmadinejada, bure nafte sa dolarima, i riječi: Iran svaki dan pravi ogromnu zaradu. Reklama zapravo govori o opasnosti odgađanja akcije po pitanju čiste energije i klimatskih promjena. Sponzori reklame kažu da je cilj navesti Amerikance da ponovo razmisle o svojoj ovisnosti o stranoj nafti, i motivirati ih da izvrše pritisak na zakonodavce da odobre zakon o čistoj energiji i klimatskim promjenama. Ali nije baš svako zadovoljan sa tom porukom.

Cijenim poruku koju žele prenijeti, ali nije svaka baš na mjestu, kaže Jamal Abdi, direktor NIAC-a, ne-profitne grupe Amerikanaca iranskog porijekla koja zastupa njihove interese u Washingtonu. On kaže da reklama svodi grupnu sliku iranskog naroda u jednu negativnu karikaturu Ahmadinejada.

Nijedna druga zajednica se ne suočava sa ovakvom vrstom uvrede. Ne bi trebali biti osramoćeni ako hodamo ulicom i vidimo autobus sa takvom reklamom i pomislimo: Bože, oni nas vrijeđaju, kaže Jamal Abdi.

Posljednja stvar koju želimo je da nekoga učinimo ljutim ili bijesnim, kaže Eric Sapp, iz neprofitne kršćanske organizacije American Values Network koja je sponzorirala reklamu. Grupa zagovara tradicionalnu liberalnu politiku, uključujući akciju za zaštitu klime, i društveno-ekonomsku pravdu. On i članovi grupe su dio rastućeg trenda među kršćanskim grupama u Sjedinjenim državama koje su se našli na raskršću zaštite vjere i zaštite okoline.

Jedna od prvih zapovijedi koje je bog dao ljudima u genezi je da se pobrinu za planetu zemlju. I u tim spisima postoji konstantna tema da smo svi mi dobri nositelji božjeg stvaranja, kaže Eric Sapp.

On dodaje da je njegova grupa željela neobičnu reklamnu kampanju koja bi govorila jezikom konzervativaca, koja bi pomogla svojoj tradicionalno progresivnoj organizaciji da izgradi više centrističku koaliciju za zaštitu okoline kako bi se osiguralo da kongres odobri zakon o čistoj energiji.

Uključeni smo sa veoma konzervativnim vjerskim grupama u ovoj zemlji koje nikada ne bi podržale demokratski prijedlog, koje nikada nisu povezane ni sa čim liberalnim. Ali one staju uz ovo pitanje jer ovisnost o energiji nije pitanje ljevice ili desnice, to je pitanje pravilnog ili pogrešnog.

Ali organizacija NIAC navodi da reklama nema smisla jer ne pravi razliku između iranskog naroda i iranskog lidera. Oni su stoga udružili snage sa drugim grupama Amerikanaca iranskog porijekla kako bi lobirali za svoje interese i uložili su žalbu sponzorima reklame da je ukloni. American Values Network je odlučila da doista ukloni reklamu sa Ahmadinejadom.

Ovo je važan trenutak za zajednicu Amerikanaca iranskog porijekla jer smo dosegli tačku na kojoj možemo reći da nešto kao ova reklama nije prihvatljivo. Mi stvaramo presedan jer kažemo da ne možete vrijeđati nešto što je iranskog porijekla kako bi zadobili političke poene ili ostvarili svoje ciljeve. To nije nešto što ostaje bez posljedica, kaže Jamal Abdi.

American Values Network izlazi sa novom reklamom koja govori o frustraciji javnosti vezano za izljevanje nafte. Nova reklama će glasiti: Kompanija BP zarađuje i ubija.

Hoće li nova špijunska afera uticati na rusko-američke odnose?

Crtež osumnjičenih ruskih špijuna tokom pojavljivanja pred američkim sudom

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potvrdilo hapšenje ruskih gradjana osumnjičenih za špijunažu u Sjedinjenim Državama, ali kažu da oni nisu uradili ništa protiv interesa Sjedinjenih Država. U dokumentaciji američkog suda deset osoba uhapšenih u nedjelju opisani su kao ilegalci koji su obavljali dugoročne tajne zadatke u Sjedinjenim Državama za rusku inostranu obavještajnu službu, SVR. Jedanaesti osumnjičeni špijun je uhapšen u utorak na Kipru.

FBI kaže da su bili špijuni koji su živeći u Americi radili za Rusiju, lako se miješajući sa drugima u kosmopolitskim sredinama Amerike od Seattlea do New Yorka.

Zgrada u Arlingtonu, u neposrednoj blizini Pentagona, u kojoj su živjeli neki od osumnjičenih ruskih špijuna
Zgrada u Arlingtonu, u neposrednoj blizini Pentagona, u kojoj su živjeli neki od osumnjičenih ruskih špijuna

FBI je uhapsio Michaela Zottolia i Patriciu Mills u mirnom naselju u Arlingtonu, blizu Washingtona, u saveznoj državi Virginia.

Za njihovu susjetku, Tatianu Day to je iznenadjenje:

"Iznenadila sam se jer sam vidjela da neki Rusi žive preko puta ulice i mislila sam da su studenti. Nikada ne bih pomislila da su špijuni."

FBI je u subotu uhapsio 10 ljudi jer su, navodno, godinama radili kao tajni agenti Ruske obavještajne službe - SVR, čiji je cilj umješati se u krugove kreatora američke politike kako bi više saznali o američkom naoružanju, diplomatskoj strategiji i kongresnoj politici.

Rusija traži dodatne informacije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov je boraveći u Izraelu u ponedjeljak rekao:

"Mi još nismo dobili objašnjenje o čemu se radi i nadam se da ćemo ga dobiti."

On ukazuje na vrijeme hapšenja, koje je usljedilo kratko nakon što se ruski predsjednik Dmitri Medvedev susreo sa predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući, a prije toga posjetio neke kompanije visoke tehnologije u Silikonskoj dolini u Kaliforniji.

Američki mediji izvještavaju da su osumnjičeni, optuženi za zavjeru i pranje novca, više od decenije živjeli i radili u američkim gradovima.

U ponedjeljak su se oni pojavili pred sudijama u New Yorku, Bostonu i Virginiji.

Optuženi Richard i Cynthia Murphy žive u mirnoj ulici u predgradju, u saveznoj državi New Jersey i imaju dvije male kćerke.

"Susretali smo se i razgovarali o djeci, psima, održavanju vrta, kao i svaki normalni susjedi", kaže susjedka osumnjičenih špijuna.

FBI kaže da su pratili kako osumnjičenici primaju novac od isporučilaca na željezničkoj stanici u New Yorku. Federalni istražni biro ih optužuje da su slali poruke kompjuterom u Starbucks kafeu na Manhattanu, i iz prodavnice knjiga u Greenwich village-u.

Portret osumnjičenih ruskih špijuna tokom pojavljivanja pred amričkim sudom
Portret osumnjičenih ruskih špijuna tokom pojavljivanja pred amričkim sudom

Sudski dokumenti, kao u špijunskom romanu govore o tinti koja se ne vidi, razmjeni paketa, bežičnoj mreži izmedju kompjutera.

Ljudi na ulicama u Rusiji različito reagiraju:

"Po mom mišljenju, to nije nikakvo iznenadjenje. Tako je uvijek bilo tokom Hladnog rata, i zahvaljujući gospodinu Putinu još uvijek se nastavlja", kaže jedan od prolaznika u Moskvi.

"Za nas to ništa ne znači. A kada je riječ o našim medjusobnim odnosima to može biti samo loša vijest", smatra drugi stanovnik Moskve.

Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova kažu da je za žaljenje što je do hapšenja došlo u sred Obamnih napora na uspostavljanju boljih Rusko-Američkih veza.

Iz američkog State Departmenta kažu da Ministarstvo parvosudja vodi istragu, ali da su zvaničnici State Departmenta u kontaktu sa ruskim zvaničnicima u vezi hapšenja osumnjičenih špijuna.

Viktor Kremenyuk je direktor Američko-Kanadskog instituta. On kaže da bi se to moglo značajno odraziti na odnose izmedju dvije zemlje:

"Proces obnove, proces unapredjenja odnosa izmedju dvije velike države, kojeg su tako uspješno počeli lideri tih zemalja, će za neko vrijeme biti zaustavljen, možda čak i zamrznut. Koliko? To niko ne zna."

Britanija: Gdje je nestao novac?

Javna potrošnja na udaru budžetskih kresanja

Britanska vlada izdvojila je više od hiljadu milijardi dolara da bi sanirala bankarske gubitke koji su pratili ekonomsku krizu. Na taj način budžetski deficit se uvećao na preko 11 procenata bruto domaćeg proizvoda, što je jedan od najvećih državnih budžetskih deficita u Evropi.

Nova britanska koaliciona vlada usvojila je, nakon brojnih upozorenja da je finansijsko stanje mnogo gore nego što je predviđano, budžet kojim je predviđeno veliko kresanje javnih troškova i smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Britanija, kako je ocijenio njen novi premijer, mora izvući pouke iz onoga što se dešava sa Grčkom i početi otplaćivati dugove i budžetski deficit. Mjere bitanske vlade, ističu neki kritičari, mogle bi Britaniju vratiti nazad, u ekonomsku recesiju.

Clapham Park jednom prilikom poglašen je najgorim, državno subvencioniranim stambenim kompleksom u Londonu. Kriminal... droga... nezaposlenost stanara su uobičajeni problemi. Mnogi koji stanuju u tom naselju oslanjaju se na državnu pomoć da bi preživjeli. Zapuštene zgrade bile su predviđene za rušenje, nove su trebale biti izgrađene, ali novca nema.

Vernon de Maynard, predsjedavajući udruženja stanara govori:

“Gdje je nestao novac? Pitali smo kada ćemo dobiti pristojne stanove. Rekli su nam 2016, 2017. ili kasnije. Još jednom kola se slamaju na malim ljudima.”

Mjesta kao Clapham Park mogla bi trpjeti najviše smanjivanjem fondova za stanovanje i druge socijalne beneficije.

Protesta je bilo, a koliko će ih još biti... ostaje da se vidi?
Protesta je bilo, a koliko će ih još biti... ostaje da se vidi?

Novi britanski ministar finansija George Osborne tvrdi da je prethodna, laburistička vlada, dovela Britaniju na ivicu bankrota. U hitno usvojenom budžetu ministar Osborne je posebno institirao na velikom kresanju vladine potrošnje - za čak 25 odsto tokom slijedećih pet godina. Slijedile su i prve demonstracije protiv najavljenog kresanja javnih troškova

Dave Prentis, generalni sekretar Ujedinjenih sindikata ističe:

“Osamdeset procenata, četiri petine deficita u kojem smo sada, uz sve bankarske i druge probleme, nosiće na svojim leđima zaposleni u javnim službama i lomiće se preko javnih službi i usluga koje oni pružaju građanima.”

Britanska vlada izdvojila je više od hiljadu milijardi dolara da bi sanirala bankarske gubitke koji su pratili ekonomsku krizu. Na taj način budžetski deficit je uvećan na preko 11 procenata bruto domaćeg proizvoda, što je jedan od najvećih državnih budžetskih deficita u Evropi.

Za Susan Anderson iz Britanske industrijske konfederacije, privatne poslovne grupacije, drastične mjere vlade su nužne i opravdane:

“Britanija se suočava sa podužim periodom stezanja kaiša. Naš deficit je jedan od najvećih u OECD-u. Mislimo da je vlada na pravi način izbalansirala smanjenje javne potrošnje i povećanje poreza.”

Zadržavajući svoju valutu, funtu, Britanija je u stanju držati se podalje od krize u koju je zapao euro. Ipak, Evropa je njen najveći trgovinski partner i svaki problem u Evropi odražavaće su i na britansku ekonomiju.

Wendy Carlin, profesorica ekonomije na jednom londonskom univerizetu, smatra da će dalje simultano kresanje javne potrošnje u Evropi stanje činiti još težim:

“Ako sve evropske, ekonomski snažne zemlje budu kresale potrošnju u isto vrijeme biće izuzetno teško naći ekstra izvore za povećanje potražnje i ekonomski oporavak pretočiti u ekonomski rast.”

Za Michele Marconi, vlasnicu prodavnice cvijeća u Londonu, kao i mnoge druge njoj slične, mogućnost nove recesije nije nimalo prijatna. Prodaja artikala za koje se može reći da su luksuz je vrlo osjetljiva u ekonomski lošim trenucima. Uz to, gospođa Marconi se suočava i sa povećanjem poreza od 20 posto:

“U mojoj situacija ja mogu malo toga učiniti. Moram se prilagoditi onome što se dešava. Prodavaću manje cvijeća, ali se nadam... ako održim kvalitet... moji kupci će se vratiti.”

Optimizam te vrste prisutan je u britanskoj javnosti. Nedavno istraživanje javnog mnijenja pokazuje da 59 odsto Britanaca podržava vladim program kresanja javnih troškova. Poruka o opasnosti budžetskog deficita, kako izgleda, dopire do sviju. Puni efekti stezanja kaiša osjetiće se, međutim, narednih godina. Sasvim sigurno može se očekivati više protesta, sličnih nedavnim, kako se sadašnja generacija Britanaca bude suočavala sa vrlo velikim promjenama u oblasti javne potrošnje i socijalnih davanja.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG