Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/AMRA_Larry_Simns_waterman-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/AMRA_Larry_Simns_waterman-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Zagađenje prijeti opstanku zaljeva Chesapeake

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Euro_Crisis_SEQ-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Euro_Crisis_SEQ-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Njemačka: Stezanje kaiša zarad stabiliziranja eura

Serge Brammertz:Uhićenje Mladića i Hadžića najveći prioritet moga ureda

Glavni tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, Serge Brammertz, je podnio redovni godišnji izvještaj Vijeću Sigurnosti Ujedinjenih Naroda, naglasivši da uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića ostaje najvažniji prioritet njegovog ureda.


Tužitelj Brammertz je pri obraćanju istakao kako su u protekloj godini započela suđenja svim uhićenim bjeguncima. Također je podsjetio da je 10. lipnja donijeta presuda sedmorici visokih oficira Vojske Republike Srpske za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti. Presude su važne za žrtve, ali i za druge slučajeve koji su u tijeku u Tribunalu, naglasio je Brammertz, ocjenjujući da je potvrda da se u Srebrenici dogodio genocid novi razlog za što brže uhićenje Ratka Mladića.


"Uhićenje bjegunaca Mladića i Hadžića ostaje najveći prioritet moga ureda. Od mog posljednjeg izveštaja, operativne službe u Srbiji nastavile su napore u potrazi za bjeguncima. Ti napori, međutim, dali su do sada tek par opipljivijih rezultata. Mi stoga vjerujemo da sadašnja operativna strategija Srbije mora biti ponovo razmotrena. Nedavno smo zatražili od srpskih vlasti da osnaže napore u potrazi tako što će proširiti istragu, pojačati operacije pretraživanja i povećati svoje operativne kapacitete. Odlučna i pojačana akcija operativnih službi i političkih vlasti je od ključne važnosti za uhićenje dvojice bjegunaca.", rekao je Brammertz.

Također je napomenuo da je je Srbija sudu omogućila pristup adektvatnim dokumentima, arhivama i svjedocima, uključujući i osobne ratne bilješke Ratka Mladića, koje se još uvijek analiziraju, ali kako kaže koje će biti korištene kao dokazi u nekoliko slučajeva.

Serge Brammertz je rekao da Bosna i dalje surađuje sa sudom:

"Vlast Bosne i Hercegovine nastavlja suradnju sa sudom. Ja nastavljam podupirati lokalne vlasti u poduzimanju svih mjera u borbi protiv mreža koje pružaju potporu bjeguncima. Pozdravljamo i pomoć Ureda Visokog predstavnika i drugih međunarodnih ogranizacija. Moj ured podupire suđenja unutar zemlje i bitan rad Specijalnog odjela za ratne zločine u Uredu američkog tužitelja u Bosni i Hrecegovini. " , rekao je Brammertz.

Osim Brammertza Vijeću se obratila i Bruke Anderson, predstavnica Sjedinjenih Država u Ujedinjenim narodima, koja je istakla da SAD pozdravljaju prošlotjednu presudu protiv sedmorice visokih oficira Vojske RS:

""Presuda je potvrdila da su ubojstva bošnjačkih muškaraca u Srebrenici bila genocid.To je veoma važna presuda u trenutku dok se međunarodna zajednica priprema za okupljanje u Srebrenici za manje od mjesec dana, kako bismo obilježili 15-godišnjicu genocida koji se tamo dogodio.", rekla je Andersonova.

U slučaju Hrvatske, tužilac je istaknuo da je zemlja odgovarala na zahtjeve suda, ali je istakao i da pristup važnim dokumentima iz operacije Oluja 1995. još uvijek nije odobren. Napomenuo je i napredak Hrvatske osnivanjem agencije koja će preuzeti administrativni dio istrage.

Serge Brammertz je tijekom govora rekao i da će njegov ured nastaviti pružati potporu zemljama regije u prijelasku na suđenja unutar zemlje, i u ojačavanju lokalnih sudova kako pravda ne bi izgubila snagu nakon zatvaranja Tribunala.


Zagađenje prijeti opstanku zaljeva Chesapeake

Zagađenje prijeti opstanku zaljeva Chesapeake

Zaljev sakuplja svježu vodu sa 166 hiljada kvadratnih kilometara, ali zagađenje prijeti tom ključnom vodenom putu.

Smješten duž istočne obale Sjedinjenih država, zaljev Chesapeake je najveće ušće rijeke sa plimom i osekom u sjevernoj Americi. Zaljev sakuplja svježu vodu sa 166 hiljada kvadratnih kilometara, ali zagađenje prijeti tom ključnom vodenom putu. Oni koji žive od zaljeva taj eko-sistem vide na ivici kolapsa. Neuspjeh da se zaštiti Chesapeake bi imao devastirajući efekat na živote i životne stilove, i prijetio bi hiljadama vrsta koje žive u i oko zaljeva.

Larry Simns je druga generacija ribara u zaljevu Chesapeake. Više od pola vijeka, on zarađuje za život izvlačeći rakove i loveći ribu.

Kada sam bio mlad, prije 50 godina, ribario sam u zaljevu. Na proljeće bi u flaše uzimali vodu iz zaljeva. Prali smo suđe i pravili kafu sa tom vodom. Voda je bila svježa i čista. To danas ne bi ste smjeli uraditi. Danas ne želite da vam takva voda dođe u dodir ni sa kožom. Toliko se promijenilo za 50 godina, priča Larry Simns.

On kaže da je razlog za to veći broj stanovništva, i više otpada. Ribar Chuckie White, čiji je otac također radio u zaljevu, se slaže.

Žalosno je da to hoće sve da odbace. I ne govorim samo o onome što radim kako bih zaradio za život, već o cijelom zaljevu Chesapeake, kaže Chuckie White.

Obojica rade iz obližnjeg ribarskog mjesta Rock Hall u Marylandu. Menadžer Ronnie Fithian kaže da tu nekoliko faktora ima ulogu.

Bolesti, te zagađenje i prenatrpanost su brojni razlozi zbog kojih smo izgubili biznis. Kada perem kola, i sapun se saljeva u odvod, i ja postajem dio problema, kao i svi drugi. Zaljev to jednostavno ne može isprati. Problem je što ljudi ne žele potrošiti novac. Ako to uradimo na pravi način, mogli bi smo imati divan, čist zaljev. Ali svako želi proći što jeftinije i uštediti, kaže Larry Simns.

Oni u zaljev stalno bacaju otpad. Dosta toga se počelo dešavati kada su tu izgradili objekat za preradu otpada, kaže Chuckie White.

Ribari kažu da takvi objekti ne uklanjaju dovoljno nitrogena iz otpada. I mnogi stručnjaci se slažu da povećani nivo nitrogena prijeti i kvaliteti vode i morskom životu.

Oni međutim kažu da za zaljev ima nade i da bi se on mogao spasiti.

Ljude bih pozvao da razgovaraju sa svojim političarima i da im kažu da su voljni platiti malo više kako bi se modernizirali objekti za preradu otpada.

Da imamo čarobni štapić i da možemo zaustaviti sve ove gluposti, za 18 mjeseci bi bilo kao i prije 50 godina. Zaljev bi se brzo mogao oporaviti, ali moramo zaustaviti ono što trenutno radimo.

Ronnie Fithian međutim kaže:

Budimo otvoreni za mogućnosti, tračak nade postoji, i nadam se da će se stvari promijeniti. Ali nikada neće biti kao što je bilo prije.

Njemačka: Stezanje kaiša zarad stabiliziranja eura

Njemačka: Stezanje kaiša zarad stabiliziranja eura

Ekonomski najjače evropske zemlje i Međunarodni monetarni fond kreirali su plan dodatnih kreditnih garancija vrijedan blizu hiljadu milijardi dolara da stabiliziraju Grčku i druge evropske države, ekonomski poljuljane. A to je upravo ono što zabrinjava Michaela Stuermera.

Euro je, nakon deset stabilnih godina kolanja evropskim i svjetskim finansijskim tokovima, sada u krizi, uzdrman ekonomsko-finasijskom olujom koja prijeti Evropi. Ni najveće i najjače ekonomije unutar euro-zone nisu izuzetak. Njemačka, najsolidniji oslonac stabilnosti eura, je obznanila najsveobuhvatniji plan stezanja kaiša od Drugog svjetskog rata da bi dovela vlastitu javnu potrošnju u granice koje je utvrdila Evropska unija i podstakla i druge zemlje-članice da je slijede i stabiliziraju euro.

Kako Nijemci reagiraju na ono što se dešava u euro-zoni?

Za sada, njemački program kresanja budžetskih rashoda smirio je finasijska tržišta, ističe Artur Fischer, direktor Berlinske berze:

Artur Fischer
Artur Fischer

“Prosječni investitor shvata kakve su ozbiljne mjere poduzete. I investitori profesionalci shvataju da je ono što se dešava ozbiljno i ponašaju se na odgovarajaći način.”

Grčka, nesposobna da otplaćuje inostrane kredite zbog rasipničke javne potrošnje, izazvala je krizu. Njemačka se složila da otkupi veliki paket kreditnih garancija, ali uz uslov da Grčka žestoko stegne kaiš. Stezanje kaiša koje slijedi izazvalo je brojne proteste na grčkim ulicama.

Ni mnogi Nijemci nisu zadovoljni time što pomažu onima koji su trošili iznad realnih mogućnosti. Ali nisu poptuno u pravu, kaže gospodin Fischer, i pojašnjava:

“Recimo da Grčka bankrotira. Njihovi krediti su u eurima i oni koji su ih posudili Grčkoj bi u slučaju bankrota izgubili. Ko je Grcima davao kredite? Naravno, i mnoge njemačke banke.”

U međuvremenu, ekonomski najjače evropske zemlje i Međunarodni monetarni fond kreirali su plan dodatnih kreditnih garancija vrijedan blizu hiljadu milijardi dolara da stabiliziraju i druge evropske države, ekonomski poljuljane.

A to je upravo ono što zabrinjava Michaela Stuermera, historičara i glavnog političkog dopisnika Die Welta, uticajnog njemačkog lista. Gospodin Stuermer sa dosta sumnji gleda na dugoročnu održivost eura:

Michael Stuermer
Michael Stuermer

“Neki od najsolidnijih partnera u euro-sistemu, predvođeni Njemačkom, mogli bi se okrenuti i reći... dosta je toga. Da bi spasili nesolidne, moramo prvo spasiti sebe. Suspendiraćemo naše članstvo, vratiti se našim monetama, ili nekoj vrsti jake sjeverno-evropske valute i, naravno, južni, ekonomsko problematični dio euro-zone bi se raspao.”

Mnogi analitičari ukazuju na strukturalne uticaje na euro i ističu činjenicu da, osim zajedničke valute, zemlje članice euro-zone imaju malo zajedničkog kada su u pitanju pojedinačni budžeti i javna potrošnja.

Gospodin Fischer ističe da to nije bila nepoznanica:

“Ono što se sada dešava bilo je predviđano kada smo uvodili euro i formirali euro-zonu. Znali smo da postoje razlike u ekonomskoj snazi, brzini, razlike u mogućnostima razvoja. Sada smo u okolnostima u kojima su neke zemlje vrlo jake, a druge su slabe. Pokušajmo pomoći slabima. Doći će trenutak kada će sve izledati drugačije.”

Euro je pod velikim pritiskom. I dok neki vide njegovo povlačenje, mnogo je više onih koji vjeruju da su zajednička evropska valuta i politički odnosi pogodnosti kojih se nikako ne treba odreći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG