Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/_17.06.2010/Refugees_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/_17.06.2010/Refugees_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Bez nacionalnosti i ljudskih prava

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Pentagon_Afghanistan_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Pentagon_Afghanistan_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

SAD - Afganistan: U julu iduće godine nećemo ugasiti svjetlo i zatvoriti vrata

Daniel Serwer: U Butmiru smo tražili isuviše mnogo

Daniel Serwer, Američki institut za mir

On predlaže stvaranje manje grupe stručnjaka, sačinjene od dvoje Evropljana i dvoje Amerikanaca, koji bi postigli suglasnost o tome koje će ustavne kriterije BiH morati ispuniti prije nego bude mogla uopće i započeti proces pristupanja EU.

U svom najnovijem izvještaju pod naslovom Nova vrsta Balkanske drame, Daniel Serwer iz Američkog instituta za mir, između ostalog, predlaže stvaranje manje grupe stručnjaka, sačinjene od dvoje Evropljana i dvoje Amerikanaca, koji bi postigli suglasnost o tome koje će ustavne kriterije BiH morati ispuniti prije nego bude mogla uopće i započeti proces pristupanja EU. Gospodina Serwera smo upitali da li smatra da će nakon svih dosadašnjih neuspjeha po pitanju ustavnih reformi, i nakon neuspjeha u Butmiru, četiri osobe uspjeti zaista nešto promijeniti.

Moja analiza neuspjeha u Butmiru je da smo tražili isuviše mnogo i da naši stavovi nisu bili ujedinjeni. Tekst prijedloga se dramatično promijenio između prvog i drugog kruga butmirskih razgovora. A razlog za to je to što su tekst prvog prijedloga napisali Amerikanci, a drugog Evropljani. Mi moramo prevazići ta razilaženja, jer ne možete pokazati da se ne slažete, a istovremeno od Bosanaca očekivati da obrate pažnju. Moj prijedlog je nikada se ne vratiti u butmirsku fazu, nego iskoristiti ovo vrijeme od sada pa do oktobra, kako bi se izlistali minimalni zahtjevi onoga što je potrebno prije nego započne proces pristupanja EU, jer tokom samog procesa će biti još dosta ustavnih i pravnih izmjena koje će se zahtijevati. Mala grupa stručnjaka koju ja predlažem bi utvrdila koji su inicijalni zahtjevi kako bi se proces započeo. Oni isto tako ne bi trebali razraditi izmjene ustava, to trebaju uraditi sami gradjani BiH. Ti zahtjevi bi se vjerovatno odnosili na diskriminaciju, i način na koji se tretira članstvo u uniji. Ja bih želio da se odrede jasni ciljevi, a da Bosanci odluče na koji će ih način postići. Građani bi nakon izbora trebali raspraviti o tom pitanju, a ne sami vrh vlasti. U Washingtonu imamo veliki broj ljudi koji jako dobro poznaju bosanski ustav, i Evropljani imaju ljude koji to dobro poznaju.

Po pitanju ovlasti i ostanka OHR-a, gospodin Serwer kaže:

Dobar primjer kojeg bih ja upotrijebio je Peter Feith i Kosovo. On ima na Kosovu ekvivalent Bonskih ovlasti, ali ih nikada nije iskoristio. Po meni je to mnogo jača pozicija . Ja bih u BiH zadržao OHR i povećao ulogu predstavnika EU i ne bih se pretvarao da se bonske ovlasti mogu iskoristiti na isti način kao u prošlosti. Za Bosnu je mnogo vjerovatnije da će ući u NATO prije nego u EU, i NATO je mjesto gdje Amerikanci imaju važnu ulogu. Mislim da bi to bilo donekle utjeha za Bosance koji žele da Sjedinjene države ostanu predane toj zemlji. Za EU će trebati mnogo godina, a za NATO možda samo nekoliko, ako BiH ispuni uvjete.

Bez nacionalnosti i ljudskih prava

Tatiana Lesnikova

Ove godine fokus Svjetskog dana izbjeglica je na milijunima izbjeglih koji iz različitih razloga nemaju državljanstva. Nedavno predloženi zakon u američkom Kongresu bi ako prođe omogućio legalni status za 4000 građana bez državljanstva.

Neki ljudi nemaju putovnice, imovine, niti pravo glasa. Izbjeglice bez državljanstva su kao duhovi, a upravo oni su tema konferencija Ujedinjenih naroda i nedavne rasprave u američkom Kongresu. Dan Glickman, predsjednik organizacije Međunarodne izbjeglice je komentirao: "Otprilike 12 milijuna ljudi diljem svijeta nemaju nacionalnost. To je egzistencijalna noćna mora."

Senatori razmatraju stanje 4000 ilegalnih stanovnika Amerike bez državljanstva. Novi prijedlog zakona takozvani Akt za zaštitu izbjeglica 2010 bi dozvolio izbjeglicama plasiranje zahtjeva za legalni status, uz ubrzani proces. Glickman je spomenuo slučaj Tatiane Lesnikove koja 18 godina živi ilegalno u Sjedinjenim Državama. Rođena je u Sibiru, nakon čega se preselila u Ukrajinu, da bi na kraju stigla u Ameriku. Kada se Sovjetski savez raspao, ostala je bez državljanstva.

Na pitanje što za nju znači biti bez državljanstva ona kaže: "Ne imati nacionalnosti znači ne postojati. Nemamo nikakva prava. Ja nemam nikakva prava."

Lesnikova ima dva sina. Jednog je dovela sa sobom, a drugog ostavila u Ukrajini jer je bila sigurna da će se moći vratiti.

"Ako do kraja života ne dobijem državljanstvo, znači da nikada neću vidjeti svoga sina.", kaže Lesnikova.

Stručnjaci tvrde da izbjeglice bez nacionalnosti nisu problem samo u Americi. Desetine zemalja su udomljavale izbjeglice, a najviše Afrika i Azija. Kako su države nastajale i nestajale velike grupe ljudi su ostavljane po strani. U nekim slučajevima nisu u mogućnosti da se vjenčaju, obrazuju niti posjeduju imovinu.

Maureen Lynch je stručnjak na ovom polju: "Ne govorimo samo o posjedovanju imovine, auta, i takvih stvari. U pitanju može biti nešto jednostavno kao posjedovanje frižidera. U nekim zemljama se bez državljanstva ne može kupiti ni mobitel. "

Lynch kaže da je ovo također pitanje i nacionalne i međunarodne sigurnosti:

"Ovo pitanje je veoma važno jer ovi ljudi imaju status nevidljivih, nisu ni rođeni a ni umrli, ne može se točno znati ni gdje se nalaze."

Borci za prava izbjeglica kažu da bi zemlje trebale legalizirati statuse ovih ljudi, i izdati im dokumente kako bi mogli legalno raditi i putovati. Također potiču i Sjedinjene Države da potpišu međunarodne ugovore kojim bi se zaštitile izbjeglice bez nacionalnosti.

Tatianu Lesnikovu je neposjedovanje dokumenata koštalo čestih iznenadnih pritvaranja. Ona je medicinska sestra, ali mora periodično produžavati radne papire. Zbog toga često propušta posao i biva otpuštena. Ali Lesnikova još uvijek želi biti Amerikanka: "Želim tu ostati jer je ovo jedina zemlje gdje možeš stati na noge sam bez ičije pomoći. "

Ali mala pomoć bi Tatiani mogla pomoći na duge staze.

EP – BiH: Još jedna rezolucija o BiH

EP – BiH: Još jedna rezolucija o BiH

Iz Evropskog parlamenta je upozoreno da se krajem ove godine završava proces ratificiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropske unije i BiH u nacionalnim parlamentima evropskih članica.

Evropski parlament danas je usvojio novu rezoliciju o Bosni i Hercegovini, novi poziv bosanskohercegovačkim političkim snagama da od dejtonskog projekta, koji već 15 godina drže bez napretka i perspektiva, načine državu kakvu zaslužuju njeni građani.

Ograničen, gotovo nikakav napredak, politička klima koja zabrinjava, retorika koja otežava dijalog, sve su to karakteristike BiH kao države danas. U raspravi koja je prethodila usvajanju rezolucije, čuli su se različiti glasovi sa različitih evropskih adresa. Tako je sinoć, prenoseći stav Evropske komisije, komesar za proširenje Evropske unije Štefan Fule rekao:

"Posebno je važno da Dayton mora u cjelosti biti poštovan, posebno njegov dio koji se odnosi na teritorijaln integritet BiH. Izazovi u tom smislu nisu prihvatljivi. Prioritet je da politički lideri pokažu i odgovornost primjenjujući presudu Evropskog suda za ljudska prava. Naredni amandmani na Ustav su neophodni kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali i kako bi odgovrila članu 2. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju...Tražio sam od premijera Špirića da uspostavi tijelo koje će se baviti ustavnim promjenama i koje će biti aktivno i nakon izbora... Jer, kao što naglašava i rezolucija Evropskog parlamenta, pridruživanje EU znači prihvatanje njenih pravila i vrijednosti. Sve zemlje regiona će marta naredne godine organizovati popis stanovništva. Urgentno je da BiH usvoji zakon o popisu, jer je riječ o ključnom dijelu socialno-ekonomskog razvoja i evropskih integracija.”

Zastupnik u Parlamentu, demohrišćanin iz Njemačke, Bernd Pošelt je, učestvujući u praspravi, istakao:

"Ni za 15 godina nakon Daytona BiH nije stigla daleko. Bilo je nekog napretka,ali ograničenog. Govorimo o Daytonu i kažemo sada ga treba samo primjeniti. Međutim, to nije tako…. Struktura u BiH kakva je sada, ne funkcionira. Ta zemlja bi trebala biti stvarna federacija tri etničke skupine, sa efikasnijim oblikom organizovanja regiona, sa snažnoa centralnom upravom. Posebno se treba fokusirati i na prava manjina,a tu je i presuda suda u Strazburu. Sasvim očito, manjine trebaju biti bolje zaštićene."

Za izvjestiteljku Evropskog parlamenta o stanju u BiH Doris Pack u Bosni i Hercegovini gotovo da ništa ne funkcionira:

"Ne postoji čak ni zajedničko tržište u zemlji, nema zajedničkog snabdijevanja strujom, nema zajedničkih institucija, a Ustav zemlje, kakav je sačinila međunarodna zajednica u Daytonu, nije dobra osnova za funkcioniranje pravne države. Što se tiče kršenja ljudskih prava i presude Suda za ljudska prava, želimo snažniju intervenciju Evropske komisije i, ako je neophodno, sankcije koje bi provele evropske institucije. Politika koja bi bila blaža od toga neće donijeti rezultat. Oni koji imaju vlast u BiH su navikli na drugačije tonove i takve tonove koriste prema nama. Nadamo se da će konačno doći bezvizni režim, dok, kada je riječ o borbi protiv kriminala i korupcije, tu smo daleko od pobjede… ta borba na mnogim mjestima nije čak ni počela! A vlast i politika su dio toga, što, uz slabašan pravosudni sistem odbija investitore, pa tako mladi ljudi u zemlji nemaju šansu da nađu posao."

Čim prođe izborna groznica, oni koji budu vodili BiH moraće prilagoditi Ustav presudi Suda za ljudska prava. To je, međutim, tek prvi korak. Iz Evropskog parlamenta je upozoreno da se krajem ove godine završava proces ratificiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropske unije i BiH u nacionalnim parlamentima evropskih članica. To znači da ratifikacijom Sporazum stupa na snagu, što opet znači da će , želili li se odgovoriti njegovim ozbiljnim zahtjevima, BiH morati imati efikasnu vladu, sposobnu da usvoji i primjeni sve one zakone koji moraju biti u skladu i usklađeni sa evropskim.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG