Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/NAVAL_ACADEMY_PROFILE_PKG-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/NAVAL_ACADEMY_PROFILE_PKG-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Mornarička akademija u Annapolisu: Od tinejdžera do mornaričkih oficira.

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Drone_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_06/Drone_SOT-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Borba protiv terorizma: Kontroverzna upotreba drona

Daniel Serwer: Ambasade zemalja EU u Sarajevu bi trebale biti zatvorene

Daniel Serwer

On kaže da međunarodna zajednica treba ujediniti vanjsku politiku kada je u pitanju Bosna.

"Nova vrsta balkanske drame", naslov je najnovijeg izvještaja kojeg je napisao Daniel Serwer, predsjedatelj Radne grupe za Balkan pri Američkom institutu za mir u Washingtonu. On kaže da će se Balkan suočiti sa dodatnim nevoljama na Kosovu i u BiH ukoliko Sjedinjene države i Evropska unija ne poduzmu dramatične korake kako bi se obje zemlje vratile na put ka EU.

Navodeći da međunarodna zajednica treba ujediniti svoje stavove vanjske politike kada je u pitanju Bosna, Daniel Serwer predlaže dramatičan eksperimentalan korak, koji ne bi imao presedana, a to je zatvaranje svih ambasada zemalja-članica EU u Sarajevu. Pri tome bi se, kako predlaže, polovina osoblja vratila u svoje zemlje, a polovina premjestila u novootvoreno predstavništvo EU. On kaže da bi i američka ambasada trebala biti smanjena za dvije trećine.

Mislim da bi ujedinjen evropski glas u Sarajevu znatno poboljšao situaciju. Ambasada ili misija EU bi u svom sastavu imala i Amerikance. Mišljenje da Amerikanci ne mogu služiti u evropskim misijama je pogrešno. Vjerujem da je ujedinjen glas Evropljana i Amerikanaca doista najučinkovitiji način da se spriječi nestabilnost BiH.

Mislim da je američka ambasada u Sarajevu prevelika. Mislim da moramo priznati da Bosna predstavlja sekundaran interes za Sjedinjene države. Ona se ne nalazi u vrhu prioriteta gdje se nalaze Irak, Afganistan, Iran, Sudan, Sjeverna Koreja. Pa ipak mi tamo imamo ambasadu veličine koja je bila potrebna za implementaciju Dejtona, koji je bio važan projekat. Mislim da moramo shvatiti da su ti dani prošli i da moramo smanjiti i svoju vlastitu ambasadu i posuditi svoje ljude misiji EU. Vjerujem da bi to pomoglo ujedinjenju američkih i evropskih stavova, kaže Daniel Serwer.

On naglašava da je Bosna projekat EU, a ne pojedinačnih zemalja članica unije.

Mislim da bilateralne evropske ambasade u Sarajevu stvaraju probleme, jer u glavne gradove svojih zemalja o situaciji izvještavaju različito, a i samim Bosancima govore različite stvari. To sve narušava projekat EU u Bosni.

Gospodin Serwer naglašava da su glavni problemi Bosne njeni unutrašnji problemi.

Jasno je da Bosna ima ustav koji ne ispunjava evropske standarde i mislim da svi u cijelom političkom spektru u Bosni sada priznaju takvu činjenicu. Ali isto tako mislim da postoji samo mali broj stvari koje treba riješiti prije početka procesa pristupanju EU. Jedan od njih je diskriminatorna provizija, koja je trebala biti riješena i prije predstojećih izbora. To je nepravedno prema svim stanovnicima BiH, jer ljude dijeli u one prve i druge klase. Moj je stav također da bi vlada u Sarajevu morala imati primarnu odgovornost i ovlasti da pregovara o ulasku u EU. Ne vidim kako bi ti pregovori mogli biti uspješni ako entiteti počnu pregovarati o uvjetima ulaska. To bi situaciju učinilo nemogućom.

Gospodina Serwera smo upitali da li bi zatvaranje i smanjenje ambasada možda odaslalo pogrešnu poruku stanovnicima BiH.

Što se tiče EU, mislim da je poruka jasna: ako želite biti članica EU, tretiraćemo vas po standardima unije od samog početka. I to će biti dobro i za nas i za vas. Što se tiče Sjedinjenih država, mislim da su Bosanci isuviše ovisni o vjerovanju da će Amerikanci intervenirati kako bi za njih sve riješili. To je naravno sasvim razumljiv stav nakon svega što su Amerikanci tamo učinili, oni su zaustavili rat. Prirodno je da se ljudi ponekad okreću Americi u nadi da će ona ponovno intervenirati. I ne vjerujem da bi Sjedinjene države trebale napustiti Bosnu. Mislim da bi trebali nastaviti našu bilateralnu prisutnost, stoga nisam predložio zatvaranje američke ambasade. Također smatram da bi trebali imati osobito važnu ulogu u pripremi Bosne za članstvo u NATO savezu. Ali naša ogromna ambasada podstiče stav o ovisnosti, koji nije zdrav za Bosnu. Američka ambasada u Sarajevu je prevelika za interes kojeg predstavlja Bosna.

Što se tiče izvještaja o mogućem imenovanju bivšeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna za evropskog izaslanika za Balkan, Daniel Serwer kaže da ima visoko mišljenje o njemu i da je on visoko kvalificirani potencijalni izaslanik. Ali tu također, kako kaže, postoje problemi.

Mislim da postoji veliki pritisak protiv imenovanja evropskog izaslanika. Jer mnogim evropskim zemljama odgovara da imaju malo drugačiji stav od drugih. Ashdown je jaka ličnost koja bi, čak i ako ostavite evropske ambasade otvorenim, vjerovatno dominirala razgovorima. I ima ljudi koji to ne žele. Ja se nadam da će Catherine Ashton pronaći neki način ujedinjavanja evropskih stavova po pitanju Bosne. Važnije od imenovanja izaslanika je usvajanje jedinstvene politike. Ja bih prvo radio na politici, a nakon toga na slanju izaslanika. I važno je ujedinjavanje ne samo evropske, nego i evropske i američke politike što je više moguće, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer.

Mornarička akademija u Annapolisu: Od tinejdžera do mornaričkih oficira.

Prije svega, taktička obuka

Ovdje mladići i djevojke od tinejdžera odrastaju u mornaričke oficire. U cilju odgajanja budućih zapovjednika u američkoj mornarici, Akademija testira svoje studente i unutar i izvan učionica, kroz čitavu seriju zahtjevnih, ali neophodnih provjera.

Jedna od glavnih američkih visokoškolskih institucija je Pomorska Akademija Sjedinjenih Država u Annapolisu, savezna država Maryland. U Pomorskoj Akademiji, osnovanoj 1845., odgajaju se oficiri od kadetskog sastava koji broji više od 4 hiljade polaznika. I za onemedju njima koji će jednog dana služiti u nuklearnim podmornicama i u kabinama sofisticiranih letjelica - sve počinje ovdje, na malim jedrilicama na rijeci Severn. Direktor za obuku u jedrenju, zapovjednik Chris Tomassy, kaže da vijekovima stare vještine jedrenja predstavljaju vrijedne lekcije i u ova moderna vremena:

- Mi smo dio katedre za profesionalni razvoj, a jedrenje je bitan dio toga jer u tome se učvršćuje karakter i savladavaju vječtine rukovodjenja.

Mnogi će reći da su u Annapolisu najbolji i najpametniji studenti u zemlji, ali i nakon 4 godine školovanja tek ih očekuje okean znanja koja trebaju savladati. 22-godišnja Laura Martindale je jedna od prvih žena ikada izabranih da služe u podmornici. Ona kaže da je Akademija zaista priprema za izazove koji tek stoje pred njom:

- Ovdje učite i kako da vodite i kako da slijedite. I kad izadjete sa Akademije i udjete u mornaricu i treba da zapovijedate grupom od 40 mornara, veoma važan dio vašeg identiteta je da znate ko ste i kuda idete. Ovo mjesto vas zaista promijeni.

Dok Laura planira karijeru ispod mora, kadetkinja Jaclyn Jordan se priprema da osvoji nebo.

- Da, ja ću biti oficir u mornaričkoj avijaciji, idem u Pensacolu, u školu letenja.

Ali, prije i iznad tehničke obuke, biti pripadnik američke mornarice znači biti spreman za rat. Trener u streljačkoj obuci, Bill Karditzas, kaže da su pravila jednostavna:

- Da bi se u mornarici dobilo pravo na nošenje pištolja, osoba mora proći kvalifikacije.

Kadeti takodje moraju održavati vrhunsku fizičku kondiciju. Gotovo u svako doba i po cijelom kampusu vidjećete kadete koji vježbaju, bave se sportom ili samo trče u društvu sa kolegama.

Medju najvažnijim kvalitetima za zapovjednika, čemu ih uče u Annapolisu, jesu čast i integritet...

- Čast, hrabrost i posvećenost nisu stvari koje možeš napisati na plakatu i o tome misliti kasnije. To je nešto u čemu mi živimo i aktivno participiramo svakoga dana.

Kadet Matthew Evans se slaže s tim, kao i Jaclyn Jordan:

- Sa sviješću o tome da ćemo biti odgovorni za živote ljudi koje ćemo voditi, neki iz moje klase idu u Irak, u godini kad izadju sa Akademije. I biće u životnoj opasnosti zapovijedajući jedinicom tamo. To treba poštovati. Ne znam koliko 22-godišnjaka će to biti u stanju.

- Ja samo nastojim, i to svakog dana, da dam najbolje od sebe i da moji kolege budu ponosni, da moji roditelji budu ponosni i moja zemlja ponosna - jer mi služimo Americi.

Pojedinačna iskustva su različita, ali svi diplomci se slažu u tome da ih Pomorska akademija istinski priprema za odluke o životu i smrti koje će kao zapovjednici morati da donose.

Borba protiv terorizma: Kontroverzna upotreba drona

Bespilotna letjelica, dron: Opasnost koja prijeti s visoka i iz daleka

U nedavno objavljenom izvještaju Ujedinjih nacija predloženo je održavanje samita zvaničnika ključnih vojnih sila na kojem bi bila precizirana pravila upotrebe drona i utvrđene granice u okviru kojih se može ići na ubistva projektilima lansiranim sa bespilotnih letjelica.

Ujedinjene nacije su, u nedavno objavljenom izvještaju o upotrebi drona, bespilotnih aviona zatražile od administracije predsjednika Baracka Obame da obustavi napade tim letjelicama na teroriste koji se kriju duž pakistansko-afganistanske granice. Predstavnici Amnesty Internationala ističu da Sjedinjene Države trebaju precizirati pravila korištenja drona i pratiti i analizirati posljedice napada po civilno stanovništvo. Oni koji kritiziraju korištenje tih bespilotnih letjelica tvrde da je u napadima izvođenim dronima ubijeno na stotine civila proteklih godina. Unatoč kritikama, analitičari i eksperti za borbu protiv terorizma smatraju da Sjedinjene Države neće odustati od takve taktike i da će i dalje koristiti drone.

U najkraćem, napadi dronima na teroriste koji se kriju u Pakistanu sve ćešće su korišteni način njihove likvidacije, osuđivan od mnogih kao nedozvoljeni metod ubistava i čin kršenja međunarodnog prava.

Mustafa Abu al-Yazid, treći po rangu lider al-Qaide, ubijen je u zabačenom dijelu Pakistana, kako je izvješteno, raketnim projektilom lansiranim sa drona dan prije objavljivanja izvještaja Ujedinjenih nacija. Tim izvještajem Sjedinjene Države su pozvane da ograniče upotrebu bespilotnih letjelica izvan ratnih zona, dakle i iznad Pakistana.

Peter Singer, analitičar vašingtonskog instituta Brookings kaže:

“Mislim da postoji fundamenatalna razlika između vojnog korištenja te vrste tehnologije u očitim ratnim zonama, poput Afganistana, i manje jasne, tajnovite kontra-terorističke borbe koju vode obavještajne gencije.”

Administracija predsjednika Obame se ne izjašnjava o programu napada dronima koji vodi CIA, Centralna obavještajna agencija. Pakistan javno osuđuje napade, ali pakistanska vojska osigurava informacije potrebne za izvođenje napada. Gospodin Singer o tome kaže:

“Napadi se, naravno, dešavaju. CIA ih može demantirati. Pakistanska vlada, ne samo da zna za napade dronima, ona ih praktično olakšava. Primjera radi, droni za koje se tvrdi da narušavaju pakistanski suverenitet, prije godinu dana uzlijetali su iz pakistanskih vojnih baza.”

Reuel Marc Gerecht, analitičar takođe vašingtonske Fondacije za odbranu demokracije u tom kontekstu dodaje:

“Ako ljudi najdirektnije zainteresirani, dakle Pakistanci, zaista žele da napadi dronima prestanu, mislim da bi vlada Pakistana trebala da jasno i glasno kaže… dosta je… i zabrani napade na teritoriji Pakistana.”

Tokom posjete Pakistanu u oktobru prošle godine državna tajnica Hillary Clinton je odbila, kako je izjavila, razgovarati o dronima. U martu ove godine pravni zastupnik State Departmenta branio je te napade kao zakonito sredstvo jer se koriste u ratu protiv al-Qaide.

Da li je moguće izvjeći civilne žrtve prilikom napada korištenjem drona?
Da li je moguće izvjeći civilne žrtve prilikom napada korištenjem drona?

U izvještaju Ujedinjenih nacija takođe se ističe da bi Sjedinjene Države trebalo da objave podatke o civilnim žrtvama napada dronima. Izražena je i zabrinutost da bi napadi bespilotnim letjelicama mogli biti češći zbog efikasnije kompjuterizirane tehnologije i preciznijeg radio-navođenja sa mnogo većih udaljenosti.

Gospodin Singer kaže da više od 40 zemalja ima drone. On podržava njihovu upotrebu u Pakistanu:

“Tamo se kriju terorističke vođe koje planiraju vrlo prljave stvari, kriju se u nepristupačnim područjima. Ne možemo ih uhvatiti, lokalne vlasti im ne mogu ništa, tako da je jedini način precizan pogodak sa bespilotne letjelice.”

U izvještaju Ujedinjih nacija predloženo je održavanje samita zvaničnika ključnih vojnih sila na kojem bi bila precizirana pravila upotrebe drona i utvrđene granice u okviru kojih se može ići na ubistva projektilima lansiranim sa bespilotnih letjelica.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG