Linkovi

Aktuelno

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_05/China_World_Expo-fixed-20fps-256k-wtag.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_05/China_World_Expo-fixed-20fps-256k-wtag.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Kina: Za Svjetsku izložbu u Šangaju 4 milijarde dolara

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_05/US_GDP_SOT-20fps.wmv

http://www.voanews.com/MediaAssets2/bosnian/2010_05/US_GDP_SOT-20fps.wmv
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Amerikanci troše – ekonomija raste

Reporteri bez granica: Kina, Iran , Kuba najgori

Logo grupe

Izvještaj o slobodi medija u svijetu Reportera bez Granica

Grupa za praćenje medija u svijetu Reporteri bez granica, su nazvali predsjednike Kine, Kube i Irana, najgorim medju 40 najgorih kada je upitanju gušenje slobode medija.


Lista je objavljena jutros , u znak obilježavanja Svjetskog Dana Slobode Medija. Ostali koji kotiraju visoko na ovoj nelaskavoj listi, su predsjednik Rusije Vladimir Putin, lider Sjeverne Koreje Kim Jong Il, te burmanski lider Than Shwe.

Predstavnici grupe kažu takodjer da su lideri koji su se našli na listi, moćni, opasni, nasilnici, i iznad zakona. Ostali lideri na listi najgorih su čelnici Talibana, čelnici narko'kartela u Meksiku,Obrambene snage Izraela, separatistička grupa iz Baskije, ETA, predstavnici militantne palestinske grupe Hamas, te privatne milicije na Filipinima.

Ove godine, medjutim, s liste su skinute iračke islamističke grupe, jer, kažu u Reporterima bez granica, iako se nasilje nastavlja, novinari nisu više meta.

Prema izvještaju grupe, u 2009. godini je devet novinara ubijeno, a gotovo 300 ih je u zatvoru u raznim zemljama svijeta.

Pitanje BiH mora biti veći prioritet za SAD

Kurt Volker, bivvši američki ambasador pri NATO

Sjećate li se Bosne i Hercegovine? naslov je članka koji je nedavno objavio Kurt Volker, bivši ambasador SAD u NATO-u

Kurt Volker, bivši američki ambasador pri NATO savezu, a danas savjetnik Atlanskog vijeća i predsjednik Centra za transatlanske odnose u okviru magistarskog i doktoralnog programa medjunarodnih odnosa na univerzitetu Johns Hopkins, se u razgovoru sa našom novinarkom Indom Swanke osvrće na momentalni politički zastoj u Bosni i Hercegovini dajući vlastite prijedloge snažnijeg američkog utjecaja koji će donijeti bolje rezulatate vodeći ka bržoj integraciji u NATO i Evropsku Uniju . Ambasador Volker u tom smislu kaže:

Posao smo počeli devedesetih godina na Balkanu, usred etničkog čišćenja, zaustavili smo konflit i imali viziju demokratske, prosperitetne regije, integrisane regije koja će biti dio NATO-a i EU. Bili smo vrlo uspješni do polovine izvršenja misije i onda kao da smo zaboravili gdje smo krenuli. I momentum i entuzijazam i vizija integracije ovog regiona se izgubila. Smatrao sam da je bitno ponovo skrenuti pažnju i pitati : Sjećate li se Bosne i Hercegovine? Sjećate li se Kosova? Mnogo smo investirali i u smislu trupa, i finansija i političkog kapitala da zaustavimo nasilje i stabilizujemo region, ali posao nikad nismo završili. Druge zemlje regiona kao što su Crna Gora, su napredovale ali i dalje trebaju našu pomoć, po tom Kosovo, čiju je nezavisnost priznala 21 članica Evropske Unije ali ne i ostale što onda Srbiji daje neku ohrabrenje da se taj proces može vratiti na staro.. No, u stvarnosti za to ne postoji mogućnost. Srbija realnost mora prihvatiti i stvoriti vlastitu evropsku orijentaciju i krenuti naprijed . No, za to joj trebaju ohrabrenje i pomoć. Mislim da je sada vrijeme za jedan ambiciozan pristup, i Evropska Unija i Nato moraju imaju afirmativnu politiku koja kaže: Ko god ispuni uvjete može postati članom. U okviru tog procesa mislim da mi moramo biti mnogo aktivniji.

VOA: Bosnu i Hercegovinu je NATO uvjetno primio u Akcioni plan za članstvo. Uzimajući u obzir vašu ideju o potrebi aktivnog pristupa ovim procesima, na koji način NATO treba da prati ispunjavanje uslova i kako se to može stimulisati?

Ambasador Volker: Prije svega želim reći da je to bila odlična odluka NATO-a i na tome želim čestitati američkom državnom sekretaru Hillary Clinton i drugima koji su na tome insistirali. To je pravi korak, no, kao što ste rekli BiH je prihvaćena uvjetno. Dakle prvo vojna imovina mora biti konsolidovana pod jedno zajedničko ministarstvo i to je jedan vrlo razuman zahtjev NATO, te nešto što se može učiniti. Ja znam da su zamjenik državnog sekretara Steinberg i španski ministar vanjskih poslova Moratinos išli u Bosnu i Hercegovinu i o tome razgovarali se s Miloradom Dodikom i siguran sam da se to može riješiti. To može biti i stimulans i dobar pravac za dalje. Mi moramo korisiti čimbenike koje već imamo da promoviramo progres. Naravno, držati odgovornima one koji svoj posao ne rade je korisno ali nije lako. Momentalna politika ide u korist nacionalističkim i separatističkim ciljevima i to se mora promijeniti. Treba stvoriti i stimulativne i destimulativne mjere koje će političare podstaći da djeluju za dobrobit svoje zemljei njene integracije u Evropu.

VOA: Da li to znači da američki angažman mora biti snažniji a politika prema regionu mnogo jasnija što trenutno nije slučaj i da li za to postolji politička volja u Washingtonu:

Ambasador Kurt Volker: Upravo sam o tome govorio u Senatu prošle sedmice i tada u sižeu rekao da radimo dosta dobrih stvari i na pravom smo putu , ali se proces mora ubrzati. Pitanje BiH mora biti mnogo veći prioritet za Sjedinjene države nego što to momentalno jeste. , zaključuje Kurt Volker u razgovoru za Glas Amerike.

Posljedice naftne mrlje mogu biti bez presedana

Predsjednik u Louisiani

Nakon sto je posjetio pogodjena podrucja, predsjendik Obama obecao svu federalnu pomoc za saniranje naftne mrlje

Predsjednik Obama je izjavio da je naftna mrlja jedna strašna katastrofa po okolinu, vjerovatno bez presedana, za koju će trebati neumoran, koordiniran napor da se prevazidje. Predsjednik se tijekom posjete području pogodjenom katastrofom u priobalnom području Louisiane, sastao s zvaničnicima Obalne straže, i drugim ekipama koje danonoćno pokušavaju da saniraju mrlju.

Poruka predsjednika Obame s govornice pri uredu Obalne straže u Louisiani, je bila ozbiljna, i odslikavala je stvarnost:

Borimo se protiv masivne naftne mrlje koja može izazvati posljedice po prirodu bez presedana. Nafta još uvijek izlazi iz podmorskog bunara, nanoseći veliku štetu ekonomiji nekoliko saveznih država, a posljedice mogu trajati dugo. Ovo sve bi moglo ugroziti živote na hiljade Amerikanaca koji žive od mora.

Uz predsjednika je bio guverner Louisiane Bobby Jindal. Predsjednik je rekao da, iako se nada najboljem mogućem ishodu, federalna vlada je spremna na najgore, ukoliko se sukljanje nafte pod morem ne uspije ubrzo zaustaviti. Predsjednik je obećao punu istragu nesreće, dodajući kako naftni gigant, kompanija BP, snosi odgovornost. No, sada je najvažnije da se spasi što se može spasiti.

Svaki Amerikanac po kojeg ova nesreća ima posljedice, neka zna:vaša vlada će učiniti sve što je moguće, i na tome raditi koliko god treba, kako bi se kriza zaustavila., kazao je američki predsjednik.

Do eksplozije na platformi je došlo prije gotovo dvije nedjelje, kada je poginulo i 11 radnika kompanije BP. Američka Obalna straža saopćava da su se od tada na milione litara nafte izlili u Atlantski ocean. Govoreći u TV emisiji This Week mreže ABC, predsjedavajući kompanije BP, Lamar Mc Kay, je rekao izmedjuostaloga da je nemoguće tačno znati koliko se nafte izlilo do sada u Meksički zaljev, i dodaje:

Ne znam količinu. Nismo sigurni oko toga. Medjutim, mislimo da je to negdje izmedju 5 hiljada barela nafte. Naš odgovor je u skladu sa tim brojem, za sada...

Federalni zvaničnici upozoravaju da bi zaustavljanje curenja nafte u more moglo trajati i do par mjeseci. Američki ministar unutrašnjih poslova Ken Salazar kaže:

Nadamo se da će se nešto dogoditi da se istek zaustavi. U najboljem slučaju, već danas. U najgorem , ovo bi moglo trajati i do 90 dana.

Naftna mrlja prijeti priobalnom području , a osjetljivi oceanski eco sistem dovodi u najveću opsanost. AKo se ne zaustavi, kako kažu stručnjaci, nafta bi mogla natopiti i plaže, te priordna okuženja mnogih vrsta koja žive u moru i uz more, sve do Floride, ugrožavajući ribarenje, i turizam.

Do ove nesreće dolazi u trenucima kada administracija predsjednika Obame nastoji kreirati jedan plan koji bi vodio u budućnosti manjoj ovisnosti Amerike o nafti, i većem korištenju fosilnih goriva. Predsjednik Obama je ranije odobrio dodatne bušotine u moru, ali su ti planovi sada zaustavljeni dok se ne vidi uzork eksplozije na platformi BP, koja je do ovog dovela.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG