Linkovi

Aktuelno

Uz 1. maj, Međunarodni praznik rada: U Republici Srpskoj u tri mjedeca ove godine skoro 4.000 radnika tehnološki višak

Povodom 1.maja, Međunarodnog praznika rada, predstavnici Saveza sindikata Republike Srpske poručuju da je u uslovima svjetske ekonomske krize prioritet očuvati postojeća radna mjesta, a za ostvarenje radničkih prava će se, kako najavljuju, sve češće koristiti i pravom na štrajk. I poslodavci u Republici Srpskoj smatraju da je stanje u privredi veoma teško, dok iz entitetske vlade najavljuju da se, za razliku od regiona, do kraja ove godine u Republici Srpskoj može očekivati poboljšanje ekonomske situacije.

Inače, u prva tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj je 3.747 radnika u privredi proglašeno tehnološkim viškom što predstavlja ozbiljan problem, istakla je danas predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić i dodala:

«Borićemo se, kao sindikat, svim legalnim sredstvima. I štrajk je legalno sredstvo. Naravno da veliku odgovornost za sve ovo snose poslodavci. Samo tražimo da se poštuju prava za koja se sindikat izborio. Dakle, od one najniže plate koja iznosi 320 maraka, toplog obroka, prava na godišnji odmor i naravno, prava da budete radnik i čovjek, prije svega.»

Potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Nebojša Ristić je istakao da je situacija u privredi alarmantna, te da je u cilju očuvanja interesa radnika, ali i poslodavaca, neophodno što prije potpisati tripartitni kolektivni ugovor:

«Stojimo na stanovištu da se, uz određene zahtjeve koje smo konstantno ponavljali, kao što je oslobađanje nameta na topli obrok, odnosno na firme koje ga pripremaju, može pristupiti potpisivanju kolektivnog ugovora. Naravno, svjesni smo opasnosti deformacija koje mogu nastati takvim rješenjem, pa mislimo da bi u tom tripartitnom dijalogu trebalo doći i do mehanizama kontrole. Dakle, da se oslobode upravo one firme i oni poslodavci koji zaista pripremaju taj topli obrok.»

Za razliku od predstavnika sindikata i poslodavaca, predsjednik Vade Republike Srpske Milorad Dodik je istakao da situacija u privredi nije alarmantna i izrazio očekivanja da će na kraju godine biti zabilježen dalji rast većine ekonomskih pokazatelja u Republici Srpskoj:

«Ja sam uvjeren da će ova godina biti završena sa povećanom stopom zaposlemosti u Republici Srskoj, sa povećanim investicijama... Bez obzira na neka otpuštanja, ima i prijema radnika. Moram da kažem da u Republici Srpskoj, u odnosu na prošlu godinu imamo povećanje fizičkog obima proizvodnje… i to dvocifreno povećanje fizičkog obima proizvodnje. To je neuobčajena vijest u regionu. Tu vijest nema niko u regionu. Svi bilježe pad i svi bilježe recesiju. U Republici Srpskoj se još uvijek zadržava visok stepen rasta fizičkog obima proizvodnje za ove uslove, a to znači na kraju godine povećanje bruto društvenog proizvoda, što opet znači da ćemo održati zaposlenost i da ćemo i povećati zaposlenost.»

Predstavnici sindikata, poslodavaca i entitetske vlade su povodom 1.maja, Međunarodnog praznika rada, uputili čestitke svim radnicima, uz poruku da ovaj dan dostojanstveno obilježe i da svijetu pošalju sliku socijalne stabilnosti u Republici Srpskoj.

SAD i ekonomski oporavak: Optimizam i realnost još uvijek vrlo duboke ekonomske krize.

Prije dva dana se navršilo stotinu dana od stupanja Baracka Obame na položaj predsjednika Sjedinjenih Država. Predsjednik je u nekoliko navrata rekao da je od svog prethodnika 'naslijedio puno posla'. Od prvog dana u Bijeloj kući, ekonomija mu je bila prioritet.

I... je li predsjednik uspio popraviti ekonomsku situaciju? Neki analitičari hvale, a neki kritiziraju.

Gospodin Obama je u Bijelu kuću stigao s porukom nade, koja je odgovarala raspoloženju nacije - da što brže prođe najgora ekonomska kriza u posljednjih sedamdeset godina.

"Počevši od danas, moramo se pridići, otresti prašinu i početi s radom na obnovi Amerike" – rekao je, pored ostalog, u inauguralnom govoru krajem siječnja.

Stotinu dana kasnije, recesija je i dalje duboka, a nezaposlenost veća. No, iniciran je sveobuhvatni paket gospodarskih poticaja, te učinjeni prvi kroaci u sanaciji financijskog sektora.

Kritičari, međutim, tvrde da predsjednikovi napori na ekonomskom planu ne odgovaraju dugoročnim potrebama zemlje.

"Predsjedniku dajem pomiješanu ocjenu za njegovih prvih stotinu dana... sa malo više naglaska na negativnu stranu" - kaže Alan Viard, stručnjak institutu American Enterprise. On dodaje da s predsjednikovim proračunom od tri i pol bilijuna dolara vladini prihodi od poreza neće moći 'pokriti' izdatke za državno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Prema Viardu, vladin paket poticajnih mjera, koji uključuje poreske olakšice za srednji sloj, donosi samo privremeno olakšanje:

"To sniženje poreza samo naizgled pomaže građanima. Taj novac ne dolazi iz zraka. To će biti plaćeno budućim porezima, platiće bilo ljudi koji ih danas koriste, bilo naša djeca."

No, predsjednikove pristaše kažu da su problemi toliko veliki da trebaju trenutno rješenje. Neki upozoravaju da je prerano za prognoze hoće li predsjednikova politika biti uspješna.

Joshua Picker iz Centra za progres Amerike u Washingtonu uvjeren je u ispravnost vladinih mjera:

"Podaci o prometu u trgovinama i potrošnji nešto se popravljaju, a znakovi ohrabrenja pojavljuju se i na tržištu nekretnina. No pred nama je još uvijek dosta iskušenja…"

Priznajući da predsjednikova politika nije savršena, Jushoa Picker ocjenjuje da način na koji se predsjednik nosi s ekonomskim problemima, kako kod kuće, tako i u inozemstvu, pruža Amerikancima u sadašnjim trenucima optimizam.

"Vjerujem da je predsjednik ostvario izvanredan uspjeh u prepoznavanju problema s kojima se suočavamo. No, vrijeme će reći hoće li sve poduzete mjere biti učinkovite onoliko koliko to želimo. Osobno, ja sam veliki optimist" - ističe Joshua Picker.

Za proteklih, prvih, stotinu dana od početka mandata gospodina Obame u Americi je zamjetan optimizam. No taj osjećaj prati i realnost još uvijek vrlo duboke ekonomske krize.

Virus H1N1: Registrirani prvi slučajevi u Danskoj i Hong Kongu

Broj potvrđenih slučajeva inficiranih virusom H1N1, odnosno oboljelih od svinjske gripe se ubrzano povećava širom svijeta.

Gotovo sav život u Meksiku je zastao u nastojanju da se spriječi širenje bolesti. Meksiko je potvrdio 15 smrtnih slučajeva, ali se vjeruje da je stvarni broj umrlih više od 160 osoba. Meksičke vlasti izvještavaju o stotinama dodatnih slučajeva. Škole, radnje i mnogi uredi u Meksiku će biti zatvoreni do slijedeće sedmice.

I mnoge škole u Sjedinjenim Američkim Državama su također zatvorene. Američki Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti je danas potvrdio 30-tak novih slučajeva, čime je ukupan broj potvrđenih slučajeva u SAD dostigao brojku 141. Sjedinjene Države ne zatvaraju svoju granicu sa Meksikom, ali savjetuju svoje građane da izbjegavaju putovanja koja nisu neophodna.

Hong Kong i Danska su danas potvrdili prve slučajeve infekcija virusom svinjske gripe.

Bilo i ne ponovilo se: Suživot je apsolutno nužnost

Bilo i ne ponovilo se: Suživot je apsolutno nužnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Bilo i ne ponovilo se: Suživot je apsolutno nužnost

Bilo i ne ponovilo se: Suživot je apsolutno nužnost

U povijesnom kazalištu Lincoln u Washingtonu, kazalištu koje postoji od 20-ih godina prošlog stoljeća, održan je, ove godine, 16. po redu tradicionalni program sjećanja na holocaust, najteži i najveći ratni zločin počinjen tokom Drugog svjetskog rata.

Tema ovogodišnjeg programa bila je "Preživjeli smo. Nastavljamo živjeti."

Posjetioce je kroz program vodila Kerry Kennedy, kćerka bivšeg američkog senatora Roberta F. Kennedy-a, inače osnivačica Centra za ljudska prava i pravdu.

Programom se nastojalo podsjetiti posjetioce na užase koje rat uzrokuje, ali također i na ljudsku dobrotu kojom prijatelj pritječe u pomoć prijatelju u nevolji. Jedan od govornika je bio i doktor Edib Korkut, nećak Derviša Korkuta, glavnog bibliotekara Zemaljskog muzeja u Sarajevu, čovjeka koji je od nacista 1941. godine sakrio i spasio svetu židovsku knjigu Haggadah i godinu dana kasnije spasio život jevrejskoj djevojčici Miri Papo.

Na kraju programa, gospodina Ediba Korkuta smo upitali kako bi se po njemu mogao ponovo uspostaviti suživot među narodima u Bosni i Hercegovini:

"Suživot je apsolutno nužnost, nema nikakvog govora da ne mogu ljudi da žive zajedno u civilizovanom društvu. Bilo ko ko je normalan i realan će shvatiti da je njegov komšija komšija, da je građanin te zemlje kao i on, da treba da se međusobno poštuju, da niko nikom ne ograničava svojinu, normalan privatni život. U zapošljavanju treba da svi budu jednaki, da u društvenim aktivnostima zajedno sudjeluju, da jedni drugima pomažu kada je to potrebno. Bosna definitivno nije korijen genocida, nije korijen mržnje. U Bosni se živjelo zajedno godinama, generacijama. Kao što sam rekao, zaboravljanje prošlosti nije rješenje, ali ispravljanje nepravde jeste…. i nadoknađivanje makar moralne nepravde je dobar korak u smjeru ispravljanja onoga što se desilo. "

O programu čiji je aktivan učesnik bio, o holokaustu kao zločinu koji se desio i kojem je govorio, gospodin Korkut je rekao:

"Najvažnije je očuvati sjećanje na prethodne genocide, na uzroke tih događanja, identificirati i krivci i žrtve, i one koji su pomagali…. što je bio i cilj ovoga skupa. Mislim da je važno da se stavi do znanja da te stvari nisu zaboravljene i da se neće zaboraviti, da se ne pokušava zataškati i zatajiti. Ukoliko se kaže prava istina i ukoliko se doprinese, koliko je moguće ispravljanju nepravdi, to može služiti kao neka vrsta upozorenja onima koji bi mogli takvo nešto pokušati i u budućnosti. Mislim da se rat u Bosni i desio zbog toga što se ljudi nisu sjećali. Pomoglo bi da su se sjećali prošlosti, da su razmišljali o tome šta su drugi uradili i činili radili u ratnim situacijama."

Gospodin Korkut je na kraju razgovora za Glas Amerike poručio građanima Bosne i Hergevovine:

"Prvo i možda najvažnije je da se ohrabre, jer Bosna ima budućnost. Problema ima jako puno, ali oni se svi mogu riješiti. Način da se rješe je, sa jedne strane tolerancija i opraštanje, a s druge strane istina i pravedno razrješavanje problema. Nećemo dobiti ništa s tim da zaboravljamo, da se pravimo da se nešto nije dogodilo, ne trebamo se praviti, ako je neko bio zločinac, da nije bio zločinac."

Programu sjećanju na holokaust u kazalištu Lincoln prisustvovao je i ambasador BiH u SAD Mitar Kujundžić. Njegov osnovni dojam, na osnovu onoga što su rekli učesnici razgovora o holokaustu, je da ljudi trebaju više posvetiti vremena jedni drugima, da i cijeli narodi narodi trebaju posvetiti više pažnje jedni drugima, da su kontakt i dijalog načini da se to zlo što se dogodilo ne ponovi .

Učitajte još

XS
SM
MD
LG