Linkovi

Aktuelno

NATO – Prilagodjavnje misije potrebama u 21. vijeku

NATO – Prilagodjavnje misije potrebama u 21. vijeku
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

NATO – Prilagodjavnje misije potrebama u 21. vijeku 

NATO – Prilagodjavnje misije potrebama u 21. vijeku 

Formiran nakon Drugog svjetskog rata i na početku hladnog rata, NATO je povezao zemlje Zapadne Evrope sa Kanadom i Sjedinjenim Državama u zaštiti od rastuće prijetnje od Sovjetskog Saveza. Posljednjih godina, medjutim, mnogo toga se promjenilo kada je riječ o originalnom cilju Organizacije sjvereno-atlatskog saveza. Nema više Sovjetskog Saveza, NATO se proširio na Istok i organizacija se susreće sa novim izazovima, medju kojima su najveći rat u Afganistanu i prilagodjavnje njegove misije potrebama 21. vijeka. To su pitanja za lidere zemalja članica NATO-a, kada se susretnu u dva grada uz frnacusko-njemačku granicu - Strasburu u Francuskoj i Kelnu u Njemačkoj - na obilježavanju 60-te godišnjice. U sljedećem izvještaju, Sonja Pace za Glas Amerike iz Brusla podsjeća na 6 decenija NATO-a.

Borba sa pobunjenicima u planinama Afganistana nije bila nešto što su na umu imali osnivači NATO-a. Ali to je ono sa čim se Savez danas susreće.

NATO u Afganistanu pod svojom komandom ima oko 60 hiljada vojnika, a stižu i dodatna pojačanja.

Glasnogovornik NATO-a, James Appathurai kaže da je Afganistan ključna tema summita na njegovu 60-tu godišnjicu.

"Afganistan je ključna tema. Siguran sam da će američki predsjednik željeti da razgovara sa svojim saveznicima kako prilagoditi našu strategiju u Afganistanu, gdje uložiti naša sredstva, šta je to što moramo uraditi bolje i drukčije kako bi gradili na uspjehu kojeg smo do sada ostvarili", kaže Appathurai.

Lideri NATO-a kažu da je u Afganistanu ostvaren uspjeh, ali da predstoji još dosta posla.

Na Rogu Afrike, u Somaliji NATO održava manju flotu za borbu protiv pirata. NATO je svojim letjelicama prebacio vojnike Afričke unije u mirovnu misiju u Somaliju.

"To je dio promjena u organizaciji koja treba da se nosi sa prijetnjama o kojima nismo mogli ni sanjati prije 20 godina", kaže Appathurai.

NATO je osnovan u aprilu 1949. godine sa desetak država članica, povezao je zemlje Zapadne Evrope sa Sjedinjenim Državama i Kanadom.

Njegova misija: zaštita od mogućeg napada Sovjetskog Saveza, ili članica Varšavskog pakta.

Dana Allin, analitičar iz Medjunarodnog instituta za izučavanje strategije iz Londona, kaže da je to NATO dobro obavio.

"Najveći uspjeh je bila ta povezanost, održavanje uvjerljivog odvraćanja od mogućeg napada i očuvanje povezanosti Zapada bez ulaska u rat. To je bio uspjeh", kaže Allin.

Medjutim, raspad Sovjetskog Saveza je pokrenuo pitanje daljeg smisla NATO-a.

Ranih 1990-tih tradicionalni odbrambeni stav NATO-a našao se pred izazovom kada je počeo raspad Jugoslavije, prerastajući u gradjanski rat, etničko čišćenje i genocid. Zatim je usljedilo Kosovo, gdje su NATO snage prisilile vojsku Srbije da okonča krvavi ratni pohod protiv Albanaca na Kosovu.

"NATO je sporo - Zapad u cjelini je sporo - na to reagovao, ali kada je konačno reagovao bio je efektivan", kaže Allin.

Usljedile su druge nove operacije nakon raspada Sovjetskog Saveza. NATO se proširio na istok, uzimajući u članstvo Poljsku, baltičke države i neke zemlje na Balkanu, dolazeći neposredno uz granicu sa Rusijom. Mnoge zemlje čekaju pristupanje Savezu.

Rusija se usprotivila američkim planovima postavljanja raketnog odbrambenog štita u Poljskoj i Češkoj Republici, koje su od nedavno članice NATO.

Moskva je odlučno protiv daljeg proširenja NATO-a, sada fokusiranog na Ukrajinu i Gruziju.

Usred tih neriješenih pitanja NATO gleda u budućnost.

"Šta treba da radimo? Trebamo li se više boriti protiv kibernetičkih napada, moramo li se više angažovati na osiguravanju energije, koliki će biti opseg za NATO operacije, ko trebaju biti naši partneri i u kakve angažmane sa njima ulaziti", ukazuje James Appathurai, glasnogovornik NATO-a.

Dana Allin predlaže oprez.

"To je organizacija koja okuplja veliki broj zemalja. To već mnogo znači. Nije neophodno da NATO odgovara svakoj krizi", kaže on.

Ukratko, NATO je napunio 60 godina, i sada sa 26 zemalja članica treba povelju koja će ga održati relevantnim u 21. stoljeću.

G-20 u Londonu: Šta Evropa očekuje?

Dok se večeras u Londonu okupljaju lideri ključnih svjetskih ekonomija na samitu G-20, u Briselu raste uvjerenje da je riječ o posljednjoj šansi da se borba protiv globalne finansijske i ekonomske krize pretoči iz krupnih riječi u sveobuhvatnu akciju. Odlazimo u London po konkretne rezultate, poručio je tako predsjednik Evropske komisije Manuel Barroso, a komesar Evropske unije za proširenje Olli Rehn je upozorio da zbog krize ne smije stati proces proširenja. jer, kaže on, za nju nisu krivi radnici sa Zapadnog Balkana već je riječ o greškama finansijskog sistema.

Strpljenje evropske strane je pri kraju jer, kada se oko stola govori o potrebi bolje regulacije finansijskog sistema, svi je zdušno podržavaju, dok ne dođe do potrebe da se konkretne mjere stave na sto. Tu je već manje entuzijazma kod nekog od sagovornika koji se okupljaju večeras u Londonu.

Stoga gospodin Barroso ističe:

"Ovo što nas interesuje, to je rezultat. Interesuje nas šta će se desiti u skoroj budućnosti… da spasimo postojeće poslove, da otvorimo nove poslove… to je sada naša prva briga. Naše akcije moraju stvoriti bolju budućnost, putem pametnih investicija u ekološki opravdane nove tehnologije. Spasili smo milione radnih mjesta u zemljama Evropske unije spašavajući banke. Nije nam bio cilj da pomažemo bankarima, već da spriječimo lančanu reakciju bankrota i gašenja radnih mjesta , mnogo puta goru nago što smo sada imali prilike vidjeti."

Jasno, prva briga Evropljana je sada briga za vlastitu budućnost i razmišljanje o proširenju se ostavlja za druga, bolja vremena.

Ipak, proširenje ne smije biti žrtva ekonomske krize, upozorava Olli rehn, zvaničnik Evropske unije kojem je širenje EU osnovna radna briga:

"Za finansijsku krizu ne možemo optužiti poljskog vodoinstalatera, ili radnika u Srbiji. To treba jasno reći… proširenje ne smije biti žrtva ekonomske recesije, jer to ne zaslužuje. Ova je kriza nastala iz sistemske greške finansijskog kapitalizma, prije na Wall Streetu nego na ulicama Zagreba ili Beograda."

Evropljani zato od samita lidera 20 ekonomski najjačih zemalja očekuju rješenja koja će ravnomjernije, između razvijenih i onih u razvoju, podijeliti breme krize i izlaska iz nje, pomoći da se stabilizuje sistem i odagnaju strahovi, te dugoročno na Starom kontinetu ustali klima u kojoj se na proširenje Evropske unije gleda kao na dobru priliku, a ne kao na težak ustupak.

Susret predsjednika Obame sa Medvjedevim

Susret predsjednika Obame sa Medvjedevim
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Predsjednik Obama u Londonu: Ne smijemo ponoviti greške iz 1932.

SAD - Kuba: Mijenjati politiku koja nije dala rezultata

Grupa senatora, i republikanaca i demokrata, predložili su zakon kojim bi se, ako bude usvojen, ukinula decenijama duga zabrana putovanja američkih građana na Kubu. Sa novim predsjednikom u Bijeloj kući, ti senatori kažu da osjećaju novu atmosferu u Kongresu i nadaju se da će ukidanje te zabrane biti prvi korak uklanjanju ekonomskih i trgovinskih barijera između Sjedinjenih Država i Kube.

Senatori, uz aktiviste za zaštitu ljudskih prava i predstavnike trgovinskih organizacija, su na jučerašnjoj konferenciji za medije predstavili zakon o ukidanju zabrane putovanja.

Jedan od njih, Byron Dorgan, demokrata, kaže da je to ograničenje dio dugotrajne američke politike prema Kubi koja nije dovela do promjena:

"Ta politika nije dala i ne daje nekih rezultata punih 50 godina. I vrijeme je da se ta politika mijenja."

Gospodin Dorgan je istakao više slučajeva Amerikanaca koje je vlada kaznila zbog putovanja na Kubu, među njima i jedne Amerikanke koja je tamo nosila i dijelila biblije:

"Kažnjavati Amerikance koji su na neki način htjeli doprinijeti padu Kastrovog režima nije imalo i nema nikakvog smisla."

Sjedinjene Države prekinule su diplomatske odnose sa Kubom 1961. godine i uvele ekonomski embargo nakon što je Fidel Kastro poveo zemlju prema komunizmu i savezništvu sa Sovjetskim Savezom u eri hladnog rata.

Prošle godine oboljeli Fidel Kastro i formalno je prenio vlast na svog brata Raula. Od tada do danas, kako kažu kubanski aktivisti za poštivanje ljudskih prava, stanje na Kubi nije poboljšano.

To je i razlog što se senator, demokrata, Robert Menendez, inače kubanskog porijekla, snažno protivi bilo kakvom ublažavanju restrikcija, tvrdeći da bi prihodi od turizma i trgovine samo jačali kubanski režim. Njegov stranački kolega, senator Cristopher Dodd tvrdi upravo suprotno:

"Naše iskustvo pokazuje da se totalitarizam ne može oduprijeti svjetlu, informacijama, komunikaciji. To je ono što putovanja na Kubu nude, nude otvaranje vrata, nude razbijanje mraka."

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama u više je navrata isticao da je vrijeme za novu strategiju prema Kubi. Ovog mjeseca ukinuo je zabranu slanja novca i putovanja Amerikanaca kubanskog porijekla na Kubu koji tamo imaju rodbinu.

Senator Dorgan i njegove kolege kažu da se nadaju da bi usvajanje zakona koji predlažu i predsjednikov potpis mogli uslijediti u narednih nekoliko mjeseci.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG