Linkovi

Aktuelno

Brisel: Najmanje 25 zemalja NATO-a šalje 7 hiljada dodatnih vojnika u Afganistan 

Generalni sekretar NATO saveza Anders Fogh Rasmussen je izjavio da će najmanje 25 zemalja poslati oko 7 hiljada dodatnih vojnika u Afganistan sljedeće godine.

On je to objavio danas nakon susreta sa američkom državnom tajnicom Hillary Clinton, drugog dana NATO ministarskog sastanka u Briselu. Gospodin Rasmussen je rekao da će dodatni broj vojnika imati snažan efekat na terenu. Gospođa Clinton se danas sastala sa ministrima i generalnim sekretarom kako bi ih izvijestila o novoj vojnoj strategiji predsjednika Baracka Obame. Dodatnih 30 hiljada američkih vojnika će ukupan broj američkih snaga povećati na oko 100 hiljada.

Diplomate navode da je Washington od svojih NATO saveznika zatražio do 10 hiljada dodatnih vojnika.

Indija i Kina: Bogati i razvijeni moraju vratiti dug prirodi

Indija i Kina: Bogati i razvijeni moraju vratiti dug prirodi
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Indija i Kina: Bogati i razvijeni moraju vratiti dug prirodi

Indija i Kina: Bogati i razvijeni moraju vratiti dug prirodi


Na predstojećem samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koji će biti održan u Copenhagenu u Danskoj, sa posebnim interesovanje biće praćeno, ocjenjivano i analizirano ono što Indija i Kina imaju namjeru poduzeti, i što traže za uzvrat, na sprečavanju daljeg pogoršavanja klimatskih uvjeta i ekološkog zdravlja naše planete. Te dvije zemlje, svaka sa više od milijadru stanovnika, traže od razvijenih zemalja da one prednjače i konkretnim koracima vode svijet u smjeru poboljašanja klimatskog i ekološkog stanja, dok same nisu spremne prihvatiti ograničenje količine plinova koji sa indijskog i kineskog tla odlaze u atmosferu.

Indijska priča o klimatskim promjenama može početi od jednog od brojnih slamova, sirotinjskih pregrađa New Delhija, u kojem porodica Kumar živi u jednosobnom kućerku. Jedna sijalica i ventilator su jedini luksuz. Otac, Rakesh, se nada da će njegov trogodišnji sin, kad odraste, imati više:

"Imaće, nadam se, automobil i živjeti u velikoj kući."

Indija upire prstom na milione sličnih porodici Kumar kada obrazlaže zašto se odbija obavezati na veliko ograničavanje količine plinova koje ispušta u atmosferu. Više od polovine Indijaca, a Indija ima preko milijardu stanovnika, je bez struje. A kako se ti siromasi budu otimali siromaštvu, željeće imati što su danas osnovni standardi života prosperitenih - mašine za pranje, klima uređaji, frižideri, automobili.

Indija mora osigurati energiju sa sve Indijce kaže Sunita Narain iz Centra za nauku i okolinu i ističe:

"Pitanje klimatskih promjena je povezano sa razvojem i ekonomskim rastom i nema zemlje u svijetu koja će prihvatiti zamrzavanje vlastitog razvoja."

Slično je i sa Kinom i bez brzog i djelotvornog učinka količina plinova koje ispuštaju Indija i Kina biće, zbog daljeg ekonomskog i industrijskog rasta tih zemalja, uveliko povećana narednih godina. Ekolozi, stručnjaci i zvaničnici koji pregovaraju o načinima i obavezama na predupređivanju daljih nepovoljnih klimatskih promjena ističu da su upravo Indija i Kina zemlje najugroženije općim rastom temperatute zemljine atmosfere. Analize i istraživanja dokazuju da će sa rastom tenmperature topljenje glečera na Himalajima biti intenzivnije, da će poplave, toplotni talasi i monsunske kiše biti mnogo pogubniji...

New Delhi i Peking su potpisali sporazum o zajedničkim stavovima koje će zastupati na samitu o klimatskim promjenama u Copenhagenu. Obje zemlje, kao i mnoge druge u razvoju, od razvijenih i bogatih traže novac i tehnologiju da bi se mogle preorijentirati na ekološki povoljnije izvore energije.

Fuqiang Yang, direktor pekingškog ureda Svjetskog fonda za prirodu, kaže:

"Kina i Indija... interesi te dvije zemlje o klimatskim promjenama su konzistentni."

U obje zemlje termoelektrane na ugalj, inače veliki zagađivači, daju najveći dio struje. I Indijci i Kinezi takođe investiraju i u ekološki prihvatljive tehnologije. Indija se, primjera radi, okreće korištenju sunčeve energije, a spremna je postaviti i vlastite ciljeve ograničavanja ispuštanja plinova u atmosferu. Kina je već definirala ambiciozan cilj smanjenja emisije, podsjeća gospodin Yung:

"Koliko ja znam, do 2020. godine Kina želi smanjti ispuštanje ugljendioksida za 4, 4 i po giga-tone. To je ogromna količina."

I iz Kine i iz Indije upozoravaju da ne treba očekivati da one prednjače u smanjenju isuštanja plinova i ističu da bi to trebale da čine bogate zemlje u kojima su emisije plinova, po glavi stanovnika, veće od kineskih i indijskih. Bogati i razvijeni, i vremenski mnogo duži veliki zagađivači okoline, moraju se obavezati na drastična smanjenja smatra Sunita Narain, inače i članica i Vijeća za klimatske promjene indijskog premijera:

"Ta smanjenja moraju doći iz zemalja koje su mnogo više koristile i koriste prostor zemljine atmosfere. One imaju mnogo veći dug prema prirodi i moraju ga odužiti."

Indija i Kina nisu voljne prihvatiti međunarodno pravno formulirane i utvrđene obaveze na smanjennju ispuštanja plinova u atmosferu plašeći se da će to usporiti sadašnji ekonomski rast i razvoj, a time umanjiti i značaj koji imaju na svjetskoj politčkoj i ekonomskoj sceni.

NATO i BiH: Pričekati još malo

Ministri vanjskih poslova zemalja, članica NATO saveza su bez mnogo diskusije prihvatili zahtjev Crne Gore da se pridruži Akcionom planu, BiH je dobila uslovan prolaz, a što se tiče Srbije, ministri su pozdravili osnaženu saradnju sa Alijansom naglašavajući da NATO ostaje otvoren za najširi dijalog sa Beogradom. Prepoznat je i napredak u saradnji sa Haškim sudom, koji bi, nadaju se ministri, trebao voditi i hapšenju preostalih optuženika za ratne zločine.

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen tim povodom istakao:

"Čestitam Crnog Gori na njihovom uspjehu. Rezultat je to ozbiljnog posla i predanih napora na daljim reformama. Poziv da se priodruže MAP-u biće važan korak u postizanju konačnog cilja… punog članstva u NATO savezu. Saveznici su jedinstveni u stavu da BiH mora, da hoće i može+ naći svoje mjesto u NATO. Nije pitanje da li, već kada. Prepoznali smo da postoji politički konsenzus bosanskoherecgovačkih političkih stranaka o tome da se zemlja pridruži NATO-u i prepoznajemo ono što je do sada učinjeno na polju odbrane. Činjenica je da su tri nekada zaraćene vojne strane sada jedna zaista jeste dostignuće. Ali istina je i da BiH mora još mnogo raditi. Zato smo odlučili da se ona pridruži MAP-u kada dostigne neophodan progres u reformama, a mi ćemo to aktivno promatrati. Ne smije biti dvojbe u BiH- želimo vas vidjeti u Akcionom programu, u NATO-u i radićemo predano podržavajući vaš rad, kako bi se ti planovi što prije ostvarili. Želim zato poručiti stanovnicima i političarima u BiH - današnjom odlukom smo vam ukazali povjerenje i od vas sada očekujemo da ćete graditi funkcionalno, ujedinjeno i demokratsko društvo i da ćete osloboditi sve svoje potencijala u korist svih stanovnika BiH."

Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj nije nimalo razočaran tim svojevrsnim odlaganjem. U kraćoj izjavi za Glas Amerike istakao je, između ostalog:

"NATO je, praktično već odlučio da će BiH, uz određene programske i reforme u oblasti odbrane načiniti korak napred."

Na pitanje kako gleda na odluku svojih kolega, ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak, ne tako davno i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, je rekao da se nada da će takva odluka podstaći političke lideri u BiH da se pokrenu sa mrtve tačke i dodao:

"Ja sam se zalagao da se istakne da nema nikakvih problema što se tiče NATO-a, ali da je potrebno, kako se kaže da je tango potrebno dvoje, da od političkih lidera dobijemo jedan pozitivan signal. Niko ne može da krivi međunarodnu zajednicu, Alijansu…. Ona je i danas demonstrirala postojanje dobre volje."

copenhagen us policy

copenhagen us policy
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Amerika i klimatske promjene

Učitajte još

XS
SM
MD
LG