Linkovi

Aktuelno

Google ograničava pristup informacijama

Google ograničava pristup informacijama
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Google ograničava pristup informacijama

Google ograničava pristup informacijama

Internet pretraživač Google ponudio je medijskim kućama novi način da privuku preplatnike, a da ne uklone svoj sadržaj sa pretraživačkih rezultata Googl-a. Prijedlog izgleda kao kompromis poslije prijetnji predsjednika News Corporation, Ruperta Mordoch-a da ukloni sadržaj svojih medijskih organizacija sa pretraživača ukoliko Google ne plati za to.

Google mijenja način na koji upravlja sadržaj vijesti očito pokušavajući da zadovolji medijske kuće koje tvrde da Internet pretraživač podriva njihovo pravo da od pretplatnika naplaćuju za korištenje.

U blogu pod nazivom ''First click free,'' visoko rangirani menadžer u Googl-u je napisao:

''Svaki "klik" korisnika je ranije bio besplatan. Sada smo poboljšali program, tako da će izdavači moći da ograniče korisnike na maksimalno pet stranica na dan bez registracije ili pretplate.''

Iznenađujuće vijesti su došle poslije izvještaja da je predsjednik News Corporation Rupert Mudroch u pregovorima sa Microsoft-om da uspostavi plaćeni pristup sadržajima New Corporation preko protivničkog pretraživača Bing-a.

John Ridding, odgovorni urednik Financial Times-a, podržava ovaj poduhvat i navodi:

"Mislim da je ovo važno i interesantno za čitavu industriju, jer postoje mnogi izdavači koji još uvijek nisu razvili modele plaćanja i koji se suočavaju sa cikličnim i sveukupnim padom reklamnih prihoda."

U vrijeme kada prodaja novina drastično opada širom svijeta, internet stranica Financial Times-a kaže da se pretplata povećala za 22 procenta, dok je prihod skočio za 30 procenata.

"Mislim da smo mi već razvili uspješni model plaćanja, i mi već imamo veliki rast u pretplati i prihodima" - kaže John Ridding.

Korisnici internet stranice Financial Times-a trenutno mogu da čitaju 10 besplatnih članaka u mjesecu prije nego što se pretplate. Ali Ridding kaže da novine rade na uspostavi sistema mikro uplata za koji se nadaju da će biti dostupan početkom sledeće godine.

Ridding navodi da je najveći izazov da se ustanovi koji to sadržaji imaju novčanu vrijednost u ovom digitalnom dobu.

Glavni tužitelj Haškog Tribunala govorio pred Vijećem sigurnosti

Glavni Haški Tužitelj Serge Brammertz je danas pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku istaknuo da Srbija nastavlja suradjivati sa Sudom u Den Haagu, dodajući kako je u principu zadovoljan s trenutnim nivoom suradnje Beograda.





"Zbog Karadžićeve visoke funkcije koju je obavljao, zbog obima i ozbiljnosti zločina, suđenje Radovanu Karadžiću je važno - ne samo žrtvama zločina već i međunarodnoj zajednici u cjelini" - kazao je danas, izmedju ostalog, glavni haški tužitelj Serge Brammertz, predajući godišnji izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a. Gospodin Brammertz je takodjer rekao da je od njegovog prethodnog izvještaja Vijeću sigurnosti, suradnja Srbije sa Tribunalom nastavila napredovati. Glavni tužitelj je istaknuo da je najkritičniji aspekt te suradnje nastavak hitne potrebe da se uhapse optuženici Ratko Mladić i Goran Hadžić.




Da Ratko Mladić i Goran Hadžić moraju biti uhapšeni i prebačeni što prije u Haški tribunal, u skladu s obavezama koje je Srbija preuzela po pitanju saradnje s Haškim tribunalom, naglasila je i ambasadorica Sjedinjenih Država pri UN-u Susan Rice, napominjući da je to značajno za dalje integracije Srbije.

Ona je posebno naglasila da vlasti Hrvatske moraju otkloniti operativne i tehničke probleme u saradnji s Tribunalom. Riceova je pohvalila rad predsjednika suda Patricka Robinsona i glavnog tužioca Sergea Brammertza, rekavši da je potrebno da Tribunal što prije završi rad i da niko od zločinaca ne smije izmaći pravdi.

Glavni tužilac Haškog tribunala također je govorio i o suradnji Bosne i Hercegovine i Hrvatske s Tribunalom, te naglasio da teškoće u suradnji sa Hrvatskom i dalje postoje.

"Centralno pitanje koje izaziva zabrinutost i dalje ostaje naš zahtjev da se pronadju i učine dostupnim ključni vojni dokumenti u vezi sa operacijom Oluja iz1995. godine" - rekao je gospodin Brammertz, potvrdivši tako istovjetan poziv Zagrebu američke ambasadorice Rice.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, glavni haški tužitelj je izrazio zabrinutost zbog mogućeg odlaska međunarodnih funkcionera i pomoćnog osoblja iz Specijalnog odjeljenja za ratne zločine .

Evropa poslije Obamine odluke o Afganistanu: Odluka pozdravljena, veći doprinos se očekuje

Prve reakcije iz Evrope na odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obame o slanju dodatnih 30 hiljada vojnika u Afganistan su pozitivne. Njegova odluka je dugo i sa nestrpljenjem očekivana, posebno u Britaniji, zemlji iz koje je, poslije američkih, najviše vojnika u sastavu NATO snaga u Afganistanu.

"Kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga uvjeren sam da je naš vitalni interes ojačati snage u Afganistanu. Nakon 18 mjeseci počećemo vraćati kući naše vojnike" - rekao je, uz ostalo gospodin Obama i to je najkraći je rezime onoga što je odlučio. Sa dodatnim snagama, to znači da će do sredine ljeta iduće godine u Afganistanu biti oko 100 hiljada američkih vojnika.

Britanija je uputila 9 i po hiljada vojnika, uključujući i specijalne jedinice. Britanski premijer Gordon Brown je, u znak podrške američkom predsjedniku, obećao uputiti još 500 vojnika.

Osim iz te dvije zemlje, i vojne snage četrdesetak drugih zemalja su u Afganistanu pod zastavom NATO saveza. Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je pozravio Obaminu odluku:

"Mislim da je to prava odluka i za Afganistan i za NATO. To nije samo misija Sjedinjenih Država. Vojnici iz 43 države su pod NATO komandom u toj zemlji. Uvjeren sam da će zemlje saveznice i partneri takođe značajno povećati doprinos toj misiji."

Rat u Afganistanu nije bez žrtava. Sjedinjene države su izgubile 900 vojnika. Blizu 240 Britanaca je poginulo. Ispitivanja britanske javnosti pokazuju da je podrška vojnicima snažna, ali da za rat nije. Nesigurnost u konačan uspjeh misije izražava se glasno i često, ne samo u Britaniji. Za mnoge Obamina najava da će povratak vojnika kući početi sredinom 2011. godine je dobrodošla.

Međutim, David Livingstone, analitičar londonskog istraživačkog centra Chatham House, smatra da čvrsti rokovi mogu izazvati probleme:

"Vrlo je moguće da će Talibani udvostručiti napade kako bi izazvali i politički pritisak pod kojim bi taj datum praktično bio neostvariv, te stvorili nesigurnost o toku misije i njenom trajanju."

Predsjednik Obama je jasno rekao da Sjedinjene Države ne mogu sve same:

"Naši prijatelji se u Afganistanu bore, krvare i umiru uz nas. Takođe zajednički, taj rat moramo okončati uspješno. Nije na kocki samo kredibilitet NATO saveza. U pitanju je sigurnost svih saveznica i opća sigurnost u svijetu."

Dodatne snage NATO saveza biće dobrodošle. Generalni sekretar NATO-a je rekao da je siguran da veći doprinos neće izostati. Lideri mnogih evropskih zemalja za sada nisu voljni čvrsto obećavati. To pitanje biće na vrhu dnevnog reda sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO saveza ovog tjedna u Brusselsu.

Razgovori će biti nastavljeni i na specijalnom samitu o Afganistanu koji će biti održan krajem januara u Londonu.

Logistički problemi

Logistički problemi
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Logistički problemi rata u Afganistanu

Učitajte još

XS
SM
MD
LG