Linkovi

Aktuelno

I dalje traje borba moćnih kartela droge na američko-meksičkoj granici

Dok se 2009 godina bliži kraju, nasilje povezano sa trgovinom drogama i dalje traje duž američke granice sa Meksikom i u drugim dijelovima u kojima se moćni karteli droge bore za teritoriju i milijarde dolara profita.

El Paso u Teksasu se smatra drugim najsigurnijim velikim gradom u Sjedinjenim Državama, iako se on nalazi sa druge strane granice jednog od najopasnijih gradova u svijetu, Juareza u Meksiku. U posljednje dvije godine u Juarezu je ubijeno oko 4 hiljade ljudi, usprkos značajnom prisusutvu meksičkih oružanih snaga i federalne policije. Neki stoga optužuju snage sigurnosti da surađuju sa kriminalcima, što dovodi u pitanje sposobnosti meksičkog predsjednika Felipe Calderona da bude pobjednik u ovom ratu. Fred Burton je analitičar u Stratforu, kompaniji za globalne obavještajne poslove sa sjedištem u Austinu, u Teksasu.

To predstavlja ogroman izazov i zato se Calderon bori na više frontova. Ne zaboravimo da on ima ogroman problem sa korupcijom, i da ponekad ne zna ni kome može vjerovati u svojim vlastitim redovima, kaže gospodin Burton.

Neki politički analitičari Meksiko smatraju neuspjelom državom. Ali antropolog Howard Campbell kaže da takve ocjene nisu od pomoći.

Ima nekoliko problema sa ovim gledanjem. Jedan od njih je da je u Meksiku na neki način vlada odjednom postala užasno korumpirana zbog kartela, kao da korupcije nije bilo u prošlosti. Ovdje se možda radi o većem obimu i nivou korupcije zbog kartela droge, ali je korupcija nažalost već dugo sastavni dio meksičkog političkog sistema, kaže Howard Campbell.

On dodaje da je u interesu Sjedinjenih država i Meksika da spriječe kriminalne bande da preuzmu kontrolu nad Juarezom ili bilo kojim drugim dijelom Meksika.

Mi imamo ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti, ogromne probleme sa kriminalnom, nasilje i korupciju, ali svi se oni mogu smanjiti ukoliko Sjedinjene države i Meksiko zajednički budu radili, identificirali najozbiljnije probleme i nastojali da se bore sa njima na veoma fokusiran način.

Vlada Sjedinjenih država Meksiku pruža materijalnu pomoć i sa meksičkim vlastima koordinira borbu protiv kartela. Gary Hale je šef obavještajnog odjela u vladinom uredu za borbu protiv droge u Houstonu. Govoreći nedavno na univerzitetu Rice on je rekao da je jedan znak napretka to što karteli sada traže druge izvore zarade, pri čemu droga sačinjava samo oko 20% njihovog ukupnog profita.

To znači da mi umanjujemo njihove mogućnosti da zarađuju puno novca putem trgovine drogom. Oni se sada služe drugim kriminalnim aktivnostima kako bi zaradili, kaže Gary Hale.

Proširenje kriminalnih organizacija u druga područja naravno nije dobra vijest za meksičke građane koji su uhvaćeni usred ove vrste rata. Oni se samo mogu nadati da će se nasilje na neki način uskoro smiriti.

Čudo na Facebook-u

Nevjerovatna priča stiže putem izuzetno popularne socijalne mreže na internetu, FACEBOOK. Naime, jedna mlada Amerikanka je, medju 350 miliona registriranih korisnika FACEBOOK-a, uspjela locirati dvoje ljudi, koji su je, kao tinejdžeri, pronašli napuštenu kao bebu jedva staru dvanaest sati, i tako joj spasili život!

Naime, naišavši na imena Christopher Astle i Emily Janich, Mia Fleming im je poslala poruku pitajući ih je su li oni kao tinejdžeri pronašli napušteno novorodjenče pred jednom kućom u Virginiji. Uspostavilo se da su to isti ljudi koji su spasili život Miji Fleming! Emily Janich je izjavila za Washingtn Post da je ovako uspostavljena veza prava magija i čudo, dok je Christopher Astle kazao da je ovo najljepši božićni poklon kojem se mogao nadati!
Janicheva i Astle su bebu pronašli jedno ljetnjo popodne 1989. vraćajući se kući iz škole, i predali je policiji...Sama Mia Fleming je već godinama pokušavala locirati dvoje mladih ljudi koji su joj spasili život.

SAD: Teroristi američkog porijekla.... realna mogućnost ili ne?

SAD: Teroristi američkog porijekla.... realna mogućnost ili ne?
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

SAD: Teroristi američkog porijekla.... realna mogućnost ili ne?

SAD: Teroristi američkog porijekla.... realna mogućnost ili ne?

Nedavno hapšenje petorice Amerikanaca u Pakistanu na osnovu sumnji da su pokušali da se pridruže militantnim islamističkim grupama podstaklo je rasprave o tome da li su Sjedinjene Američke Države tlo na kome izrastaju i formiraju se ljudi koji će se priključiti teroristima i ekstremistima i biti spremni ugroziti zemlju u kojoj su odrasli. Mnogi su kongresmeni, senatori, analitičari i stručnjaci za terorizam uvjereni da su američki ideali i vrijednosti, te dostignuti stepen demokratije, građanskih sloboda i poštivanja ljudskih prava vrlo dobra osnova za predupređivanje radikalizacije. Takođe vjeruju da se izrastanje i formiranje terorista i ekstremista na vlastitom, američkom, tlu može uspješno predupređivati na lokalnom, komunalnom, nivou.

Osim te petorice mladih Amerikanaca, svi su iz savezne države Virdžinija, uhapšenih zbog, kako je navedno, namjere da se uključe u džihad protiv američkih trupa u Afganistanu, u Čikagu se sudi i dvojici Amerikanaca, Davidu Headleyu i Tahawwuru Hussainu Rani, navodnim članovima pakistanske terorističke grupe Lashkar-e-Taiba, na osnovu optužbi da su povezani sa prošlogodišnjim napadom u Mumbaiu u Indiji. Za Najibullaha Zazija, ljubaznog uličnog prodavača hrenovki, sumnja se da je al-Qaidin operativac koji je imamo namjeru postaviti više eksplozivnih naprava u New Yorku. Nidal Hasan, vojni pshijatar i major po činu, optužen je za ubistvo 13 osoba, i ranjavanje više od 40, u vojnoj bazi Fort Hood u Teksasu.

Svi ovi slučajevi povod su za ozbiljnu zabrinutost u Kongresu.

„Prijetnja je realna, nacija je izložena riziku. Slučaj za slučajem potvrđuje tu činjenicu" - kaže Brian Macall, kongresmen iz Teksasa.

Pitanje da li su se Sjedinjene Države uljuljkale u vlastito samozadovoljstvo i uvjerenje da nisu država i društvo u kojem se formiraju teroristi, ektremisti, radikali.... postavljaju mnogi analitičari. Miriam Mendelson, jedna od njih, kaže:

„Mislim da smo nedovoljno oprezni. Svu pažnju posvećujemo sprečavanju velikih, spektakularnih napada, a zanemarujemo mogućnost da bi jednog dana radikali mogli reći... hej, mi možemo učiniti nešto malo što takođe može imati veliki efekat. Kada se to desi mi smo u nevolji."

Ekspert za borbu protiv terorizma Matthew Levitt iz vašingtonskog Instituta za bliskoistočnu politiku misli da Sjedinjene Države nisu zapale u tu vrstu samozadovoljstva, ali i ističe:

„I kada je u pitanju kontra-terorizam, u čemu smo vrlo aktivni, i kada su u pitanju nastojanja da spriječimo radikalna tumačenja o neizbježnosti sukoba civilizacija, što je naravno glupost, možemo učiniti više... ima stvari koje možemo bolje uraditi."

James Zogbi sa Arapsko-američkog istituta upozorava da bi taj problem trebalo rješavati delikatno. On ističe da ogromna većina muslimana i Amerikanaca arapskog porijekla odbacuje ideju o sukobu civilizacija koju putem interneta propagiraju terorističke grupe.

Oni, američki muslimani, djeluju u okviru dostupnih političkih procesa, bore se protiv dikriminacija, bore se protiv mržnje, govore o vlastitim razlikama, ali kao američki građani, a ne kao stranci" - naglašava gospodin Zogbi, ali i dodaje da su neki mladi iz tih zajednica postali prijemčivi za radikalne i ekstremne ideje, što kako kaže, nije ništa novo:

„Viđali smo to i ranije. U protekle četiri decenije koliko sam uključen u politiku, bili smo svjedoci vrbovanja i uključivanja u grupe koje propagiraju nadmoć bijelih, u kršćanske militantne organizacije, u organizacije kao što su Crni Panteri, Jevrejska liga za obranu, Irska republikanska armija, Tamilski tigrovi...."

Analitičari su saglasni u ocjeni da mnogo toga više može biti učinjeno, ne na vladinom nivou, nego na lokalnoj razini, uz uključivanje lokalnih lidera i roditelja mladih muslimana. Upravo onih osoba koje su i najlakši plijen svakodnevnih fanatičnih poruka i sadržaja islamističkih terorističkih i ektremističkih grupa plasiranih putem interneta.

Ekonomisti predvidjaju da će 2010 biti bolja od 2009 godine

Ekonomisti predvidjaju da će na globalnom financijskom planu 2010 godina biti bolja od 2009. Ali, oni upozoravaju da će ekonomski oporavak i dalje biti nesiguran i da ga neće predvoditi najrazvijenije industrijske zemlje svijeta.


2009-ta je počela sa sve slabijom ekonomijom paralizovanom svjetskom kreditnom krizom, propadanjem banaka i panikom investitora od Wall Streeta do Tokija.Ključnim industrijama i tržištu kredita trebala je jaka infuzija gotovine, a centralne banke su se mučile da je pribave.

Nekoliko dana prije nego će postati predsjednik Sjedinjenih Država, Barack Obama je upozorio na predstojeći ekonomski rizik: "Za kratko vrijeme, loša situacija bi mogla postati dramatično gora."

Očekuje se da će globalna ekonomija pokazati blagi pad na isteku 2009, nakon porasta od 5 procenata u 2007, i 3 procenta u 2008. Nezaposlenost je dostigla 10 procenata u Sjedinjenim Državama, devet procenata u Evropi i Brazilu i blizu 6 procenata u Japanu.

Ali američki ministar finansija Timothy Geithner kaže da je krenulo na bolje: "Američka i svjetska ekonomija sada ponovo rastu, kompanije ponovo počinju investirati, kupci sada troše, povjerenje poslovnih firmi i kupaca je poboljšano, globalna trgovina se širi ohrabrujućom brzinom."

Analitičari upozoravaju da opasnost i dalje ostaje i da su potrebne financijske reforme.

Ekonomista Mark Zandi:"Političari su dosta dobrog uradili na stabilizovanju financijskog sistema, ali ništa ključno nisu izmjenili i sve dok to ne urade ostaje visok rizik od nove financijske panike."

Kreatori politike, takodjer, moraju odlučiti kada će obustavit, bez presedana, veliku podršku vlade, koja bi mogla voditi u inflaciju.

Evo šta kaže zamjenik ruskog premijera Igor Shuvalov:"Mislim da će naredna godina biti više o tome kako živjeti nakon krize. Šta raditi, kakvu izlaznu politiku voditi, da li da svi nastavimo sa fiskalnim podsticajima, ili da to prestanemo i pod kakvim uvjetima."

Globalni pad ekonomije posebno teško je pogodio industrijski najrazvijenije zemlje svijeta, ali je omogućio rastućim ekonomskim silama kao što su Kina i Indija da pokažu svoj sjaj, kaže predsjednik svjetske banke, Robert Zoellick: "Indija je sada rastuća ekonomska sila koja se odlično nosila sa nedavnom ekonomskom krizom. Ona je doprinjela ekonomskoj stabilnosti u svijetu i mogla bi vremenom postati stub globalnog ekonomskog rasta."

U drugim zemljama u razvoju, kao što je Kenija, iz Svjetske banke kažu, trebaju preusmjeriti pažnju na dugoročne probleme.

Obiageli Ezekwesili je u Svjetskoj banci podpredsjednica za Afriku:"U smislu konkurentnosti u novom globalnom okruženju, Kenija će prije svega morati da se prihvati rješavanja ključne prepreke u njenom razvoju, a to je korupcija."

Za razliku od ekonomskih oporavaka u prošlosti, ovaj put se ne očekuje da će Sjedinjene Države pokretati globalni ekonomski rast, kaže predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick:"U svakoj dosadašnjoj ekonomskoj krizi, američki kupci su pokretali ekonomski rast. Njihova potrošnja je vodila ka većoj proizvodnji i novim investicijama. Većina ekonomista očkuju da to ovaj put neće biti slučaj."

Umjesto da to, kao do sada, predvode industrijski razvijene zemlje, globalni ekonomski rast će vjerovatno biti podstican ubrzanom ekspanzijom zemalja kao što su Kina i Indija uz znatan doprinos manjih zemlja u razvoju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG