Linkovi

Aktuelno

Osumnjičeni teroristi iz Guantanama dolaze u zatvor u Illinois

Predsjednik Obama naložio je da vlada zakupi zatvor u mjestu Thomson, u saveznoj državi Illinois, kako bi se u njega moglo prebaciti do stotinu zatvorenika koji se trenutno nalaze u američkoj bazi u zaljevu Guantanamo na Kubi.

U pismu upućenom guverneru te drugim visokim dužnosnicima Illinoisa navodi se da će ovakva odluka pomoći ukidanju zatvorskog centra u Guantanamu na "pravodoban, siguran i zakonski način".

Guverner Illinoisa Pat Quinn i demokratski senator iz te savezne države Dick Durbin pozdravili su takvu odluku kazavši da će njenom provedbom biti otvoreno više od tri hiljade radnih mjesta te da će u lokalnu zajednicu biti uloženo više od milijardu dolara.

Dok neki građani pozdravljaju odluku savezne vlade, drugi izražavaju bojazan zbog boravka osumnjičenih terorista u zatvoru u mjestu Thomson, nekih 220 kilometara zapadno od Chicaga. Taj zatvor s 1,600 ćelija sagrađen je 2001. godine za zatvorenike koji trebaju maksimalne mjere sigurnosti no gotovo je u potpunosti prazan.

Manje od 100 zatvorenika će biti prebačeno iz Zaljeva Guantanamo u zatvor Illinois-u, a iz Obamine administracije još nije saopćeno kada će se to dogoditi.

Predsjednik Obama je već u prvim danima nakon preuzimanja ureda u januaru mjesecu potpisao naredbu o zatvarnju zatvora u Guantanamu u roku od godinu dana. Medjutim, nedavno je saopćeno da bi moglo doći do kašnjenja.

Plan zatvaranja pritvornog centra u Guantanamu naišao je na oštro protivljenje od strane nekih u Kongresu koji se protive dovodjenju osumnjičeni terorista unutar Sjedinjenih Država i njihovom izvodjenju pred američke sudove.

Pritvorni centar u Guantanamu, u kojem je trenutno oko 200 zatvorenika, je oštro kritikovan od strane grupa za zaštitu ljudskih prava zbog navodnog lošeg odnosa prema zatočenim.

Žestoki sukobi prosvjednika i policije u Kopenhagenu

Danska policija je danas suzavem i palicama spriječila pokušaj više stotina prosvjednika da se probiju kroz barikade u Kopenhagenu, koje okružuju mejsto održavanja međunarodne konferencije o klimatskim promenama.

Vlasti kažu da je ispred Bella centra uhapšeno više od 200 ljudi.

Unutar zgrade, aktivisti su održali sjedeći prosvjed zbog izbacivanja članova jedne ekološke grupe za koju kažu da je bila akreditovana, ali da joj nije dozvoljeno da učestvuje u radu konferencije.

Konferencija koja se završava u petak nije postigla rezultate niti u smislu usaglašavanja ciljeva za smanjenje izpušnih gasova, niti finasiranja amortizacije troškova posljedica globalnog otopljavanja u nerazvijenim zemljama.
U medjuvremenu je danska ministrica za klimatske promjene jučer dala ostavku.


Inače, sa summita o klimi na zemlji stiže i da je najviše rangirani zvaničnik UN zadužen za pitanje klimatskih promjena, Yvo De Boer, izjavio da su ministri za brigu o okolišu, okupljeni u Kopenhagenu, postigli značajan napredak u brojnim oblastima, uz ogradu - da to ipak nije dovoljno. A u medjuvremenu je Kina optužila razvijene zemlje da se povlače iz ranije datih obećanja da će siromašnim zemljama pomoći u borbi protiv neželjenih klimatskih promjena.

Sporna mjesta i dalje su otvorena na Medjunarodnoj konferenciji o klimatskim promjenama u Kopenhagenu. Medju njima i pitanje kako verificirati radukciju ispuštanja stakleničkih gasova u Kini i drugim zemljama u razvoju.

Sjedinjene Države i druge bogate zemlje insistiraju da se utvrdi način verificiranja tih redukcija. Kina želi da sama kontrolira stepen svog reduciranja, i usput tvrdi da bogate zemlje imaju obavezu da razvijajućim ekonomijama još više finansijski pomognu.

Yvo De Boer je izvršni sekretar Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama. On kaže da se sada delegati nalaze u vrlo odredjenom i važnom trenutku, sa ogromnim poslom još uvijek pred njima:

Da ih nabrojim, ambiciozni ciljevi u redukciji ispuštanja gasova, značajno uključivanje zemalja u razvoju, i snažno finansiranje kako bi se zemljama u razvoju pomoglo da prilagode posljedicama klimatskih promjena.

Kina je najveća svjetska zemlja u razvoju. Ona optužuje razvijene zemlje da se izvlače od obećanja da će pomoći siromašnim zemljama da se bore protiv problema sa klimom. Pekin finansijsku pomoć smatra ključnim uslovom za uspjeh razgovora u Kopenhagenu.

Generalni sekretar UN Ban ki-Moon je, medjutim, upozorio:

Ovo je trenutak kad treba prestati sa upiranjem prstiju, vrijeme je da se svako pogleda u ogledalo i ponudi šta još može da učini, i to važi i za razvijene i za nerazvijene zemlje.

Gospodin Ban, kako kaže, i dalje uzdržano optimistično vjeruje da će pregovarači ostvariti napredak, i dodaje:

Bila bi to veoma ozbiljna greška pregovarača i lidera zemalja da se rastanu preznih ruku.

Prošle godine, Evropska Unija se saglasila da godišnje odvaja 3,6 milijardi dolara za kratkoročno finansiranje zemalja u razvoju izmedju 2010. i 2012. Bogate zemlje izvan Unije, medjutim, nisu slijedile taj primjer. Eksperti procjenjuju da će godišnje potrebe do 2020. godine za te svrhe narasti na više od 100 milijardi dolara.

Pakistan: Ova i naredna godina će biti slične

Pakistan: Ova i naredna godina će biti slične
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Pakistan: Ova i naredna godina će biti slične

Pakistan: Ova i naredna godina će biti slične

Pakistan je jedan od ključnih elemanata nove strategije Bijele kuće za Afganistan. Istovremeno to je zemlja koja se suočava sa vlastitim teškim izazovima. Talibanski militanti su i u Pakistanu i u Afganistanu, gdje se protiv njih bore američke i NATO snage glavna prijetnja sigurnosti i miru u obje zemlje. Uz vrlo česte, surove i krvave napade koje u Pakistanu izvode Talibani, i politički skandal je prijetnja stabilnosti pakistanske vlade koju je formirao predsjednik te zemlje Asif Ali Zardari.

Šta se dešavalo u Pakistanu tokom ove, još malo pa prošle godine.

Početkom 2009. pakistanska vlada je pokušala sklopiti mirovni dogovor sa talibanskim militantima u i oko Doline Swat, nekada primamljive turističke destinacije. Talibani se, međutim, nisu držali dogovorenog, proširili su kontrolu nad regijom i približili se Islamabadu na samo 60 kilometara.

Javna bičevanja i razaranje škola za djevojčice bili su česti prizori i očiti primjeri talibanske ideologije. Pakistanski ministar obrazovanja Mir Hazar Khan Bijrani kaže da dilema nije bilo i da je odgovor vlade bio nužan:

„Nemamo izbora i kontrolu na tom prostoru moramo ostvariti makar i silom."

I kako su pakistanske snege sigurnosti pošle protiv Talibana u Dolini Swat, oko 2 i po miliona ljudi krenulo je iz vlastitih domova. Sredinom 2009. godine Sjedinjene Države su odale priznanje za značajne uspjehe pakistanskih snaga u Dolini Swat.

„Napokon, pakistanska armija vodi uspješnu ofanzivu protiv Talibana" - ocijenio je Richard Holbrooke, specijalni izaslanik Bijele kuće za Pakistan i Afganistan.

Uz intenziviranje talibanskih aktivnosti u Afganistanu, Washington je tražio od Islamabada da bude efikasniji protiv militanata, posebno u plemenskim područjima uz granicu sa Afganistanom, na prostoru koji militanti koriste za napade na afganistanskom tlu.

Oktobarski teroristički napadi na objekte Svjetskog programa hrane u Islamabadu, armijskog sjedišta u Rawalpindiju i snaga sigurnosti u Lahoreu pokazali su da se Pakistan mora još efikasnije fokusirati na sigurnost na vlastitom tlu. Armija je najavila nove snažne ofanzive protiv talibanskih militanata na jugu Waziristana koji su preuzeli odgovornost za te krvave napade.

Glasnogovornik pakistanske armije general Athar Abbas je tim povodom rekao:

„Bilo koja vrsta nestabilnosti u tom regionu, prenijeće se i uzdrmati stabilnost na drugim područjima Pakistana."

U Washintonu, u razgovoru za Glas Amerike, zapovjednik Združenog štaba američkih vojnih snaga admiral Mike Mullen istakao je da se pakistanska armija mora obračunati i sa Talibanima na sjeveru Waziristana, odakle oni napadaju koalicione snage u Afganistanu:

"Talibani su ti koji ubijaju Amerikance, Talibani su ti koji ubijaju Afganistance, Talibani su ti koji napadaju koalicione snage. I na njih i na sve ostale ekstremističke grupe treba vršiti snažan pritisak."

Na drugoj, političkoj strani, Vrhovni sud Pakistana počeo je razmatrati peticije za ukidanje amnestije kojom su predsjednik Asif Ali Zardari i oko 8 hiljada viših vladinih službenika pomilovani od optužbi za korupciju. Kao predsjednik zemlje, gospodin Zardari uživa imunitet, a analitičari procjenju da bi vlada mogla biti dodatno oslabljena ako slučajevi korupcije bliskih Zardarijevih saradnika budu ponovo otvoreni.

„Politička nestabilnost nije nikako potrebna Pakistanu, jer to znači i ekonomski nazadak. Ni jedno, ni drugo nije prihvatljivo za zemlju koja se suočava sa ozbiljnim prijetnjama terorista" - ističe univerzitetski profesor Ishtiaq Ahmad.

Naredna godina će, kako sada izgleda, biti još jedna teška godina za Pakistan. Ovogodišnji izazovi, borba protiv talibanskih pobunjenika i terorista i optužbe za korupciju visokih vladinih službenika koje bi mogle biti aktivirane ako Vrhovni sud suspenduje amnestiju, biće dio pakistanske svakodnevnice i 2010. godine.

Ben Bernanke osoba godine magazina TIME

S nestrpljenjem očekivani božićni broj magazina TIME, konačno je objelodanjen, i zna se ko je dobio čast da bude na naslovnoj strani kao osoba godine: to je predsjedavajući američkih federalnih rezervi, Ben Bernanke.

U saopćenju je glavni urednik magazina TIME, Richard Stengel, kazao da je ekonomska recesija istinski za Ameriku, i cijeli svijet bila tema godine, a bez Bernankea bi se sve završilo mnogo gore...

Novinar TIME-a Michael Grunvald je napisao da gospodin Bernanke ne samo da je iznova oblikovao američku monetarnu politiku, nego je stajao i na čelu napora da se pomogne svjetskoj ekonomiji uopće.

56 - godišnji Bernanke je na mjesto predsjedavajućeg američke centralne banke i federalnih rezervi naimenovan još 2006. u vrijeme administracije predsjednika Busha.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG