Linkovi

Aktuelno

Da, mi možemo: Mir na Srednjem istoku

Da, mi možemo: Mir na Srednjem istoku
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Nova medjureligijska grupa u Washingtonu - "Da, mi možemo: Mir na Srednjem istoku"

Nova medjureligijska grupa u Washingtonu - "Da, mi možemo: Mir na Srednjem istoku"

Bilo je to veče muzike i drame u jednoj staroj sinagogi u Washingtonu, ali su misli i molitve okupljenih kršćana, muslimana i jevreja bile okrenute miru na Srednjem Istoku, i riješenju izraelsko-palestinskog sukoba na principu dvije države. Novinar Glasa Amerike Jeff Swicord, kaže da je skup sponzoriran od strane nove grupe koja pod nazivom "Da, mi možemo: Mir na Srednjem istoku" okuplja religijske i sekularne Amerikance na širem području Washingtona. Njihov cilj je pokretanje kampanje za mir na Srednjem istoku zasnovane na uspjehu predsjedničke kampanje Baracka Obame.

Američki muslimani, kršćani i jevreji okupili su se na svečanosti osnivanja nove medjuvjerske koalicije u Washingtonu "Da, mi možemo: Mir na Srednjem Istoku". Oni žele podržati Obaminu inicijativu za mir u Svetoj zemlji formiranjem dvije države.

Amerikanka palestinskog porijekla Mae Abdul Rahman je medju organizatorima tog dogadjaja.

"Mi želimo utjecati na ljude da se počnu angažirati, da razgovaraju o ključnim pitanjima, da se okupe oko zajedničkog cilja, a to je podsticanje pravednog mira izmedju Palestinaca i Izrealaca."

"Ovo je izvanredno, čestitam", rekao je gospodji Rahman jedan od prisutnih.

Prisutni su bili ljudi iz arapskih, jevrejskih i kršćanskih zajednica sa područja Washingtona. Svrha okupljnja bilo je da se kroz muziku i dramu ukaže na ljudske žrtve u nastavku sukoba na Srednjem istoku.

Roman Tasat, Sefardski jevrej, svira hebrejsku pjesmu sa španskim primjesama.

Shawkat Sayyad izvodi popularnu arapsku muziku.

Glumci su govorili monologe izraeskih i palestinskih autora.

Andra Baylus, američka jevrejka, koja je koordirala ovaj skup, kaže da je cilj pokazati zajedničku humanost.

"Treba da shvatimo da nismo drugačiji od ostalih, zato što imamo različitu religiju, ili što smo rodjeni u različitim dijelovima svijeta. Mi svi osjećamo bol kada gubimo naše najdraže. Mi svi osjećamo radost. I zato, mi nastojimo da to pokažemo kroz ovo posebno okupljanje izvodjača."

Centralni dio večeri bile su osobne priče Robia Damelin, izraelke iz Tel Aviva, i Mazena Faraja, palestinca iz izbjegličkog kampa u blizini Bethlehema. Oboje su izgubili članove porodice u tamošnjim sukobima. Mazenovog oca je ubio izraelski vojnik dok se vraćao iz prodavnice.

Mazen je okupljenim rekao da će nasilni otpor jedino dovesti do samouništenja: "Naš slučaj je pravedan slučaj. To nije u vezi s ubijanjem. To nije u vezi s proljevanjem krvi. To nije da mi želimo ubiti bilo koga u svijetu. Mi jednostavno tražimo naša prava i našu slobodu."

Ovo su crteži sukoba, pokazuje Robi Damelin, čiji je sin poginuo od palestinskog snajperiste dok je služio u vojsci.

Ona kaže da će ljutnja i mržnja jedino voditi ka dodatnoj bjedi i nastavku sukoba: "Veoma brzo sam shvatila da taj čovjek nije ubio mog sina zato što je on moj sin. On ga je ubio jer je on bio simbol, znate, naše okupatorske armije. To je teško reći, ali to je istina, Ali sam shvatila da ljutnja samo izoluje ljude."

Iz grupe "Da, mi možemo: Mir na Srednje Istoku" planiraju i druge dogadjaje na području Washingtona i organiziraju široku kampanju na univerzitetima širom Sjedinjenih Država kako bi osvijestili ljude o značaju mira na Srednjem Istoku.

Rusija: Strah od terorizma

Rusija: Strah od terorizma
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:00 0:00

Rusija: Strah od terorizma

Bruce Hitchner: Bosna mora biti formirana, sigurna i stabilna država

Ustavna reforma je neophodna kako bi BiH mogla ući u Evropsku uniju. Jer ostati mala zemlja van EU nije dobra stvar, kaže za Glas Amerike Bruce Hitchner, predsjedatelj Dayton projekta i profestor na univerzitetu Tufts, i potom detaljno objašnjava:


Trenutno je odnos između države i entiteta takav da bi , ako bi BiH sutra ušla u Evropsku uniju, bilo veoma teško za zvaničnike Unije da znaju na koju adresu da se obrate kada je u pitanju proces integracije. Trenutno Dejton ne obezbjeđuje državu koja bi mogla biti glavni nosilac procesa integracije u EU, i sadrži entitete u kojima su zapravo pomiješane funkcije države i entiteta. Kada govorimo o ustavnim reformama, sa stajališta EU bi bilo najvažnije stvoriti državu koja može kao cjelina partnerski komunicirati sa EU. Entiteti bi tada preuzeli implementaciju evropskih mandata i procesa. Stoga je ustavna reforma iz te perspektive neophodna, kako bi se stvorio funkcionalan odnos u procesu evropske integracije, kao i za kontinuiran odnos između suverene države BiH i EU. Ako bi to sve, na primjer, postojalo samo na regionalnom, odnosno entitetskom nivou, a bez državnog okvira, onda zapravo ne bi ni postojala država BiH. Svako se slaže da nema druge opcije, nego da će BiH ostati cjelovita i integralna. Entiteti su njen centralni dio i dio su procesa, ali ono što se treba desiti je da se oba entiteta trebaju složiti o zajedničkim državnim institucijama koje će državu predstavljati na međunarodnoj i evropskoj sceni. Stoga mislim da ima dosta prostora u ustavnim reformama da se riješe ono što brine entitete , i zadržavajući istovremeno državne funkcije na učinkovitiji način nego je to trenutno slučaj, kaže Bruce Hitchner.

Bosna sjedi na granici EU. EU je nova realnost. Na neki način Bosna mora imati sasvim jasnu vlastitu državnost, prije nego uđe u strukturu EU. Ne mogu navesti nijednu državu koja je ušla u EU da nije imala jasno razjašnjen vlastiti identitet kao država. To je problem sa kojim se Evropljani suočavaju kada gledaju na Bosnu, oni ne vide državu koja je funkcionalna, koja može učiniti promjene kako bi ušla u uniju. Sve dok ne bude jasno na koji način ta država funkcionira, biće teško da ona uđe u proces u kojem će odustati od dijela svog suvereniteta i u kojem će se ponašati kao i svaka druga zemlja u EU. Stoga bi se moglo reći da je ustavna reforma ključna kao preduvjet za ulazak u EU, čak i ako to nije dio politike EU. Zašto? Zato što se EU ne bavi stvaranjem država, već prihvatanja država koje su već razvijene. Zato kada EU kaže da je ustavna reforma potrebna kao preduvjet to je zato jer je svaka druga zemlja koja je ušla u uniju već imala ustav koji je samo trebalo donekle dopuniti. U uniju se nisu pozivale države koje su trebale učiniti znatne izmjene svog ustava. EU kaže: Trebate biti formirana, sigurna i stabilna država prije nego uđete. A to je ono što Bosna nije, kaže Bruce Hitchner.

Što se tiče mogućnosti drugačijeg državnog uređenja, osobito u svjetlu najnovijih poziva sa hrvatske strane za formiranjem trećeg entiteta, gospodin Hitchner kaže:

Po mom mišljenju postoje potencijalne mogućnosti za drugačiju konfiguraciju entiteta u zemlji. U Dejtonu se kaže: Vi možete odlučiti o strukturi svoje zemlje, ali se svi o tome morate složiti. Ljudi mogu predlagati ideje o više ili manje entiteta, ali na njima je da pokažu na koji bi način to funkcioniralo. O tome ne treba općenito, već konkretno govoriti. Problem je da ljudi često predlažu, ali nikada ne predstave detaljan plan o kojem bi se moglo raspravljati. Kada neko kaže: Mi želimo treći entitet, ja bih odgovorio: Pokažite mi plan i način na koji bi on funkcionirao, i stavite ga u javni domen na raspravu.

Bruce Hitchner kaže da sami Bosanci i Hercegovci trebaju graditi dokumenat predstavljen u Butmiru.

Uzmite dokumenat kojeg su prestavile Sjedinjene države i EU, i izmijenite ga, radite sa njim, koristite ga na bilo koji način. On ne mora biti fiksan. Ali ga barem uzmite za ozbiljno, nemojte samo reagirati na njega, ili ga odmah odbiti. Sjedite, razgovarajte, izađite sa ozbiljnim, a ne retoričkim prijedlozima.

Na navode da po pitanju Bosne postoje duboka razilaženja između Sjedinjenih država i EU, gospodin Hithner odgovara:

Mislim da su EU i Sjedinjene države imale različitu perspektivu kada su došle u Butmir, koju su uskladile, istina ne baš uvijek perfektno. Ali realnost je da je taj proces također omogućio EU i SAD-u da pronađu način da učinkovito zajednički rade. Ljudi kritiziraju butmirski proces iz mnogo validnih razloga, ali bi trebalo reći da je on počeo ponovno fokusirati ljude, kako na domaćoj tako i međunarodnoj sceni, na ozbiljnost bosanske situacije. Kada premijer Dodik kaže da ne misli da je Bosna funkcionalna zemlja, realnost je da je to prihvatila međunarodna zajednica i sada pokušava pronaći rješenje. To neće biti savršen proces. I u tom procesu biće mnogo lokalnih gubitnika. Ne mislim da moramo zaključiti da loš početak vodi ka lošem kraju. Mislim da je najvažnije da svi iskažu svoju angažiranost da nastave ovaj proces, naglašava gospodin Hitchner i dodaje:

Ako se složimo sa premijerom Dodikom da Bosna nije funkcionalna država, onda je jasno zašto je NATO odlučio da ne primi Bosnu u Akcioni plan. Dodik je sam tako opisao svoju zemlju. NATO ima svako pravo da prihvati zemlje koje imaju jasno definirane institucije i strukture. NATO je zato odlučio: Ova zemlja nije spremna da se uključi u pun vojni savez!

I na kraju, gospodina Hitchnera smo upitali šta bi za Bosnu trebalo doći prije, NATO ili EU.

Evorpska Unija.EU na mnoge načine pruža budućnost za Bosnu. Ona je moćan susjed. I Bosna bi trebala da želi da što prije pripadne toj realnosti, jer to za nju može biti od ogromne ekonomske i političke koristi. Biti mala zemlja van EU nije dobra stvar, naglašava za Glas Amerike Bruce Hitchner.

Rusija: Strah od terorizma

Čečenski pobunjenici preuzeli su odgovornost za napad na suber-brzi voz Nevsky Express koji saobraća između Moskve i St. Petersburga neposredno nakon napada.

Odgovornost za taj napad preuzeli su i pripadnici ultra-nacionalističke grupe "Combat 18" objavljući saopštenje na svojoj blog-stranici.

Istražitelji sada vode istragu i o jednima i o drugima.

Dmitri Trenin, analitičar pri ruskom ogranku Zadužbine Carnegie za međunarodni mir, slaže se sa onima koji vjeruju da je napad nedjelo čečenskih separatista:

"Postoje teorije da su to učinili ultra-nacionalisti, ali mislim da je to manje vjerovatno. Mislim da napad izveli teroristi kavkaskog porijekla, teroristi sa kavkaskim vezama."

Prilikom napada na voz ubijeno je 26 osoba, a oko 100 povrijeđeno. Sličan napad na isti voz, Nevsky Express, izveden je i 2007. godine. Tada su itražitelji zaključili da je za taj, prvi, napad odgovoran bivši vojni oficir Pavel Kosolapov. U izvještajima nekih medija Kosolapov se povezuje i sa ovim, drugim, napadom. Taj bivši oficir, povezan sa čečenskim pobunjenicima, je u bjekstvu.

Najsvježija tvrdnja o odgovornosti čečenskih pobunjenika za napad stavljena je na internet stranicu u ime odmetničkog lidera Dokua Umarova. Umarov, kako se navodi u izvještajima, vodi mrežu ćelija separatista širom ruskog nesigurnog i nemirnog regiona sjevernog Kavkaza, uglavnom naseljenog muslimanima, koji se bore za odvajanje od moskovske vlasti.

Ruski zvaničnici kažu da je posljednji napad na voz bio prvi napad na ruskom tlu sjeverno od Kavkaza u posljednjih pet godina u kojem je bilo ubijenih. Na području Sjevernog Kakvkaza smrtnosni napadi na zvaničnike i pripadnike snaga sigurnosti su redovna pojava.

Tokom godišnjeg susreta sa građanima na kojima odgovora na njihova pitanja, predsjednik ruske vlade Vladimir Putin je prije nekoliko dana istakao da je mnogo toga učinjeno na obuzdavanju terorizma, ali da sve prijetnje nisu eliminirane. Kritičari tvrde da način na koji se ruska vlada odnosi i kakvu politiku vodi u regionu Sjevernog Kavkaza hrani tamošnji terorizam.

Gospodin Trenin posebno ističe:

"Naročito je jasno uočljiv nedostatk profesionalizma kod policije, ali i drugih službi na tom području. U tom regionu klanovski rivalitet je veliki problem, ali još veči problem je korupcija, korupcija koja počinje u Moskvi i ide dolje, sve do Sjevernog Kavkaza."

Nekoliko dana nakon posljednjeg terorističkog napada na voz više hiljada građana okupilo se na ulicama Moskve i protestiralo protiv terorizma.

"Strahujemo, bojimo se... Ko zna šta se može desiti. Moj prijatelj je ubijen, ja sam zaplašena. Terorizam mora biti eliminiran" – rekla je jedna mlada Moskovljanka.

Unatoč zahtjeva premijera Putina da i ruska javnost i službe sigurnosti budu mnogo budnije, strah od novih terorističkih napada bio je vidljivo prisutan među prosvjednicima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG