Linkovi

Aktuelno

David Cameron - Na Balkanu je moguća nova kriza do Božića

Alen Mlatišuma

Gotovo deceniju po okončanju sukoba na Balkanu i uspješnog postkonfliktnog oporavka – region se suočava sa novom krizom koju međunarodna zajednica mora da spriječi. To je u četvrtak, neposredno prije susreta sa najvišim američkim zvaničnicima u Bijeloj kući, na predavanju u Brukingsovom institutu, kazao lider britanske konzervativne opozicije, David Cameron.

Progres koji je na Balkanu ostvaren u protekloj deceniji mogao bi da se uruši, jer je neophodno riješiti velike probleme koji imaju direkte bezbjednosne implikacije ne samo u regionu, već i u Evropi i šire – globalno.

David Cameron, lider britanske konzervativne opozicije:

Da budem jasan - na Balkanu je moguća nova kriza do Božića. To je direktna prijatnja našoj nacionalnoj bezbjednosti i stoga moramo odlučno djelovati da bi tu krizu preduprijedili. Moramo odmah pojačati vojno prisustvo u regionu, slanjem vojnika iz rezervnog operativnog sastava NATO-a, kako bi spriječili nevolju. Potrebna je diplomatska akcija – upućivanje jasne poruke ruskom predsjedniku Putinu da se od Rusije očekuje da igra odgovornu ulogu i upućivanje jasne poruke balkanskim liderima da moraju da izaberu - Ili stabilnu i mirnu budućnost, uz podršku međunarodne zajednice ili ratoborne stavove i konflikt, što će međunarodna zajednica osuditi i jednoglasno se tome usprotiviti.

David Cameron još kaže da nisu u pravu oni koji Balkan tretiraju isključivo kao evropski problem – jer je nestabilnost Balkana prijetnja svima u današnjem, povezanom i isprepletenom svijetu.

Evropa bi trebalo da ponese najveći teret, posebno u vojnom smislu, ali je – smatra Cameron – «u ovom posljednjem poglavlju, da bi se ostvareno u proteklim godinama očuvalo, nastavak američkog angažmana krucijalan».

David Cameron, lider britanske konzervativne opozicije:

Glavni razlog pogoršanja sitiuacije u regionu je neriješen status Kosova, kazao je Cameron podsjetivši hronološki na pregovarački proces koji za sada nije donio rezultat.

Britanski političar je međutim ukazao da je ponašanje Beograda u tom procesu, uz podršku koju je Srbija imala od službene Moskve, situaciju dodatno usložnilo – jer je vlada Srbije počela da povezuje status Kosova sa statusom republike Srpske u Bosni i Hercegovini.

Beograd je orkestrirao zaoštravanje retorike do nivoa koji nismo vidjeli od Miloševića. Brojni su faktori čiji bi zbir mogao da stvori potencijalno ozbiljnu krizu u BiH, ocijenio je Cameron.

On kaže da međunarodna zajednica mora da djeluje brzo, jedinstveno i odlučno jer se neodlučnost, nejedinstvo i dvosmislenost na Bakanu uvijek tretirala kao slabost. Politika međunarodne zajednice mora da bude jasna, konzistentna i čvrsta – kaže vođa britanske opozicije.

Po njegovim riječima – status Kosova se ne smije dovoditi u vezu sa Republikom Srpskom čije je mjesto definisano Dejtonskim sporazumom. Odgovarajući na pitanja prisutnh Cameron je pojasnio:

- Situacija u Bosni i Herecegovini je komplikovana, ali je to mnogo bolje od pokušaja rasparčavanja države po etničkim linijama, koje ionako nije moguće.

Što se tiče Kosova – na definiciju njegovog statusa se, kako kaže, ne može čekati zauvjek. Kameron ističe da je istina – koja boli Beograd – to da Kosovo, nakon 1999. više ne može ostati u okvirima suvereniteta Srbije.

David Cameron, lider britanske konzervativne opozicije:

«Ako Ahtisarijev plan nije prihvatljiv i ako Trojka nije mogla da nađe rješenje, ja podržavam stav SAD i Britanije da se to pitanje mora riješiti. Ali to se mora učiniti na kontrolisan način, kojim se izbjegavaju reperkusije u Bosni, Srbiji, Makedoniji i drugdje u regionu», kaže Kameron i pojašnjava da je potrebno otvoriti put nezavisnom Kosovu i osigurati stabilnost regiona.

To, kako kaže, podrazumijeva sledeći odnos prema nekim od ključnih faktora.

Srbija ima pravo da očekuje punu zaštitu prava kosovskih Srba, ali je pred njom jasan izbor. Ako okonča saradnju sa Haškim tribunalom sve su priplike da bi status kandidata za članstvo u EU mogla da dobije početkom 2009. Ali ako Beograd izabere drugačiji put – moraju mu se jasno predočiti namjere EU i NATO-a.

David Cameron, lider britanske konzervativne opozicije:

«Moramo biti jasni da u slučaju nadgledane nezavisnosti Kosova, nećemo tolerisati prekid saobraćaja između Srbije i Kosova, niti djelovanje paravojnih snaga na sjeveru Kosova. Nećemo tolerisati ni miješanje u prilike u BiH u vidu podsticanja otcjepljenja Republike Srpske. Sve to bi zaustavilo progres Srbije ka EU i uvelo Srbiju i njen narod u izolaciju», kaže Kameron.

Pored toga, on smatra da je potrebno da NATO i Unija snažno podrže visokog predstavnika Lajčaka i da se planirano gašenje OHR-a 2009. odloži.

Pored apela Rusiji da se okrene afirmaciji stabilnosti i konstruktivnom angažmanu – David Cameron kaže da je predanost NATO-a i EU ispunjenju obećanja da će se, pošto aspiranti ispune kriterijume, proširiti i na Zapadni Balkan.

Cameron je odgovarajući na novinarska pitanja naglasio da očekuje jedinstven stav EU u vezi sa statusom Kosova jer smatra da je na Uniji posebna odgovornost u konkretnom slučaju. Rekao je i da vjeruje da bi se, eventualni problemi na sjeveru Kosova mogli riještiti koristeći iskustva Sjeverne Irske.

Parlament BiH usaglasio poslovnik sa Lajčakovim mjerama

Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH danas je u Sarajevu sa visokim predstavnikom u BiH Miroslavom Lajčakom usaglasio izmjene i dopune Poslovnika o radu Predstavničkog doma.

Ovim izmjenama sve odluke u Domu naroda i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH biće donošene većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju. Pri usvajanju odluka maksimalno će se nastojati da većina glasova prisutnih uključuje najmanje jednu trećinu glasova delegata ili zastupnika sa teritorije svakog entiteta.

U slučaju da većina glasova ne uključuje jednu trećinu glasova sa teritorije svakog entiteta predsjedavajući Doma i njegovi zamjenici sastaće se kao komisija i pokušati da osiguraju suglasnost u roku od tri dana nakon glasanja.

Usvojenim izmjenama i dopunama predviđeno je da se - ako članovi kolegijuma ne uspiju postići saglasnost u roku od tri dana nakon glasanja - odluke donose većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju pod uvjetom da glasovi protiv ne smiju da sadrže dvije trećine ili više glasova delegata ili zastupnika izabranih iz svakog entiteta.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Milorad Živković izjavio da je nađeno kompromisno rješenje koje zadovoljava potrebe efikasnog rada ove institucije i koje je u skladu sa Ustavom BiH.

"Ovaj dogovor omogućava da BiH parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dokazuje i da politički lideri i domaće institucije mogu da se dogovore između sebe i sa međunarodnom zajednicom", rekao je Živković. Predsjedavajući Doma naroda Sulejman Tihić izjavio je da usaglašene izmjene i dopune poslovnika omogućavaju efikasniji i funkcionalniji rad u parlamentu.

Svjetski dan borbe protiv AIDS-a

Prvog decembra je Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, koji se obilježava još od 1988. godine nakon svjetskog sumita minsitara zdravlja na kojem je pokrenuta inicijativa da se i na taj način pojača svijest o opasnosti koju opaka bolest predstavlja i podstakne borba protiv AIDS-a. Sub-Saharska Afrika ostaje i dalje najugroženiji region, ali i ostale zemlje u svijetu pate od te pandemijske bolesti.

Širom svijeta organiziraju se brojni programi. U San Francisku, na primjer, oni nisu ograničeni samo na Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Oko 25 hiljada ljudi su u tom gradu, još u julu mjesecu, učestvovali u godišnjem maršu u svrhu skretanja pažnje i prikupljanja sredstava za borbu protiv AIDS-a.

Programi poput ovog, besplatno testiranje na AIDS, i obrazovanje, kažu iz Svjetske zdravstvene organizacije, su doveli do smanjenja procenta oboljelih od HIV-a.

Medjutim, procjenjuje se da u svijetu još uvijek oko 33 miliona ljudi žive sa HIV-om. Ove godine, novih dva i po miliona ljudi su se zarazili tim virusom, dok ih je oko dva miliona umrlo. Trećina od toga otpada na osam afričkih zemalja.

Medjutim, iz Svjetske zdravstvene organizacije kažu da je zaraženost HIV-om u zemljama Istočne Evrope i Centralne Azije u posljednjih 6 godina porasla za 150 procenata.

Ujedinjeni narodi i kineska vlada procjenjuju u istraživanju objavljenom 29-tog novembra da je u Kini HIV-om zaraženo 700 hiljada ljudi. To je manje od jednog procenta ukupne populacije, ali se u istom izvještaju konstatuje da je 30 do 50 miliona ljudi izloženo riziku zbog riskantnog ponašanja.

U borbi na suzbijanju AIDS-a, na raspolaganju je više novca nego ranije. Predsjednik Bush je Sjedinjene Države učinio svjetkim liderom u podršci borbi protiv virusa HIV-a.

SOT George Bush: Ta ulaganja se jako isplate, jer spašavaju živote.

Mnogo novca dolazi i iz privatnih izvora. Uključeno je sve više vlada. Tajlandska vlada se navodi kao primjer uspješnih napora na smnajivanju zaraženosti HIV-om kroz različite programe, kao što je Pozitivno partnerstvo, kroz koje se osobi zaraženoj HIV-om dodjeljuje manji kredit da odpočne vlastiti business, ali sa partnerom koji nema AIDS. Oboje ljudi tako imaju koristi i ljudi koji su nekada podozrijevali od osoba zaraženih HIV-om postaju njihove mušterije.

James Wagoner je predsjednik grupe za Promociju mladih, organizacije koja se fokusira na mlade i zdrav sex. On kaže da svakog dana 6 hiljada mladih bude zaraženo HIV-om.

James Wagoner, Organizacija za promociju mladih:

Ključni problem je negiranje, negiranje odraslih kreatora politike i političara da je mladim ljudima potrebano sexualno obrazovanje kako bi spriječili AIDS. Negiranje da istraživanja pokazuju da ukoliko obrazujete mlade o sexu, o kondomima, prevenciji, ne prouzrokuje sxualne aktivnosti, uprkos uvjeravanja brojnih vlada i kretaora politike.

Ove godine, Svjetski dan borbe protiv AIDS-a se fokusira na političko i društveno liderstvo u zaustavljanju širenja HIV-a.

Ironija je da je Washington, glavni grad zemlje koja predvodi u borbi protiv AIDS-a, na vrhu američkih gradova po broju oboljelih od te bolesti.

Koštunica – Buduća stabilnost Balkana zavisi od Amerike

Srbijanski predsjednik, Vojislav Koštunica je rekao je da buduća stabilnost Balkana zavisi od Sjedinjenih Država.

On je agenciji Beta rekao da Sjedinjene države moraju odlučiti da li da poštuju Rezoluciju Ujedinjenih nacija iz 1999. godine, kojom se potrvrdjuje suverenitet Srbije nad Kosovom, ili je prekršiti tako što će priznati nezavisnost Kosova.

On je rekao da bi odluka da se Rezolucija poštuje, vodila ka kompromisu po pitanju budućnosti Kosova, dok bi odluka da se rezolucija ne poštuje vodila ka dugoročnoj nestabilnosti, upotrebi sile i bezakonju.

Američki predsjednički izbori i Youtube

Kandidati za predsjedničku nominaciju republikanske stranke su se ove sedmice oštro sukobili po pitanju ilegalne imigracije. U debati održanoj u St.Petersburgui na Floridi, kandidati su odgovarali na pitanja koje je javnost postavila putem internet stranice Youtube. Novinar Glasa Amerike Jim Fry izvještava o vrućoj debati o imigraciji i tome da li internet i debate koje prenosi televizija mijenjaju američku politiku.

Voditelj CNN to naziva novom vrstom debate.
A pitanja nisu laka.

Jedno od pitanja je upućeno bivšem gradonačelniku New Yorka, Rudi Gulianiju, u kojem se navodi da je on New York učinio skloništem za imigrante.

Da li ćete pomagati i podržavati ilegalne imigrante u ovoj zemlji?

Rudi Giuliani je stao u odbranu ustupaka koje je New York učinio kada je on bio gradonačelnik, dozvoljavajući ilegalnim imigrantima pristup hitnoj zdravstvenoj njegi i javnom obrazovanju. On kaže da je grad federalne vlasti obavijestio o hiljadama ilegalnih imigranata koji su počinili zločine.

Oni ih nisu deportirali. Politika koju smo mi imali je bila neophodna jer federalna politika nije djelovala, kaže gospodin Guliani.

Bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney odgovara:
Pamtite li činjenicu da su ljudi koje su ovdje bili ilegalno narušavali zakon? Oni nisu prijavili svakoga ko je ovdje pronadjen da boravi ilegalno, kaže Mitt Romney.

Pitanje kako se odnositi prema imigrantima koji ilegalno prelaze američku granicu iz Meksika je ključno pitanje u predsejdničkoj kampanji, osobito medju konzervativnim republikancima. Mnogi se zalažu za oštre granične kontrole. Neki se zalažu da se javne usluge uskrate ilegalnim imigrantima.

Uključenost stranice youtube u politiku ponekad uključuje video snimke koje kandidati vide kao derogativne, dovodeći do pitanja o tome da li to sve mijenja prirodu politike. Profesorica komunikacija Kathleen Hall Jamieson kaže da vodjenje kampanje putem interneta može oblikovati poimanja i glasanje.

- Ljudi proizvode svoj vlastiti politički sadržaj, stvarajući oblik političkog učešća koje nema presedana, kaže gospodja Jamieson.

Dok neki eksperti kažu da CNN čini sve kako bi inkorporirao ono što se dešava na internetu, čelnik foruma kampanje kaže da su to uglavnom bile tradicionalne debate. Andrew Rasiej iz organizacije techpresident.com kaže:

- Ali oni nisu u potpunosti obuhvatili potencijal medija kako bi se izmijenio način debata u ovoj zemlji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG