Linkovi

Aktuelno

Agresivnija američka politika u Iraku

Američki predsjednik je odobrio agresivnu akciju protiv iranskih agenata u Iraku, u isto vrijeme kada je američkim snagama naredjeno da zaustave sektaško nasilje u Iraku i kada je Senat jednoglasno odobrio imenovanje novog zapovjednika američkih snaga u Iraku.

Predsjednik Bush je naredio jasno i nedvosmisleno – poduzimanje svih neophodnih akcija protiv iranskih agenata u Iraku.

Sjedinjene Države optužuju Iran da trenira i naoružava iračke pobunjenike. Bush kaže da je američka politika zaštita koalicijskih vojnika i iračana.

Sasvim je razumljivo ako neko nastoji napadati naše trupe i spriječava nas u postizanju našeg cilja, ili ubija nedužne civile u Iraku da ćemo ih zaustaviti. To je obaveza koju svi imamo...da zaštitimo naše ljude i postignemo naš cilj, rekao je predsjednik Bush.

Tragom takve odluke američke snage su nedavno na sjeveru Iraka pritvorile pet iranskih zvaničnika, osumnjičenih da pribavljaju podršku pobunjenicima.

Iran je osudio tu akciju Sjedinjenih Država zahtijevajući oslobadjanje svojih gradjana.

U isto vrijeme Senat je jednoglasno odobrio imenovanje novog zapovjednika američkih snaga u Iraku, generala Davida Petraeusa. Nominacija je potvrdjena sa 81 glasom za i ni jednim protiv.

Medjutim, tokom potvrdjivanja njegove nominacije neki članovi Kongresa su ponovili zabrinutost slanjem dodatnih američkih vojnika u Irak.

Carl Levin, senator:
Ja sam zabrinut zbog strategije koja se zasniva na povećanom vojnom prisustvu dok nam eksperti jedan za drugim, uključujući vojne zapovjednike, govore da nema vojnog rješenja za Irak.

Predsjednik Bush sa druge strane nastavlja tražiti podršku za svoj plan.

Neki osudjuju plan prije nego je imao šanse da se dokaže. Oni imaju obavezu i ozbiljnu odgovornost da izadju sa svojim planom koji će biti uspješan, naglasio je predsjednik Bush.

Predsjedavajuća Zastupničkog doma, Nancy Pelosi i drugi kongresni lideri u petak su posjetili Bagdad gdje su se susreli sa premijerom al-Malikijem i razgovarali o obavezama njegove vlade. Pelosi i mnogi drugi Demokrati se protive predsjednikovom planu za Irak. U ovoj sedmici se očekuje da Senat raspravlja i glasa o neobavezujućoj rezoluciji, kojom se izražava neslaganje sa Bushovom odlukom o slanju dodatnih vojnika u Irak.

Iran najavio šire veze sa Irakom

Iranski ambasador u Iraku je izjavio da njegova zemlja namjerava da znatno prošiti svoje vojne i ekonomske veze sa Bagdadom. U danas objavljenom intervjuu za New York Times, Hassan Kazemi Qomi navodi da je Iran spreman da obučava, opremi i trajno bude savjetnik iračkim snagama za ono što on naziva borbom za sigurnost. On dodaje da je Iran spreman i da preuzme veliku odgovornost za obnovu Iraka.

Iran će, kaže ambasador, uskoro u Bagdadu otvoriti jednu iransku nacionalnu banku, a list navodi i izjavu jednog od iračkih bankarskih zvaničnika koji kaže da je Iran dobio i dozvolu za otvaranje banke, koja će biti prva banka u stranom vlasništvu u Iraku.

Washington optužuje Iran da se petlja u iračke poslove i autorizirao je svoje snage da poduzmu akciju protiv Iranaca umiješanih u aktivnosti koje bi se činile neprijateljskim.

Troje mrtvih u samoubilačkoj eksploziji u odmaralištu u Izraelu

Izraelska policija saopštava da je jedan palestinski napadač samoubica bombom usmrtio troje ljudi u odmaralištu Eilat na Crvenom Moru. Ovaj bombaški napad je prvi napad te vrste unutar Izraela za više od šest mjeseci i prvi koji se ikada dogodio u tom najjužnijem izraelskom gradu.

Dvije palestinske militantne grupe tvrde da su odgovorne za ovaj današnji napad, koji je izveden u jednoj pekari u stambenom dijelu Eilata.

Obje grupe koje preuzimaju odgovornost, Islamic Jihad i Al Aqsa Martyr Brigades, povezane su sa pokretom Fatah - palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa. One saopštavaju da je napad izveo 21-godišnji Mohammed Saksak iz Gaze koji se infiltrirao u Izrael iz Jordana. Napad je, kako kažu, izvršena da bi se ukazalo na to da Palestinci treba da napadaju Izrael umjesto da napadaju jedni druge.

Visoko rangirani pripadnici Fataha su osudili taj napad. Izraelski premijer Ehud Olmert je izjavio da će njegova zemlja progoniti teroriste bez predaha. Bijela Kuća je oštro osudila pomenuti napad.

Ukradeni glasovi: dnevnici mladih ljudi od prvog svjetskog rata do Iraka

Svi se sjećamo 13-godišnje djevojčice koja je 1994, nakon odlaska iz ratnog Sarajeva, napisala svoj dnevnik, koji je postao bestseller. Zlata Filipović je sada odrasla, 26-godišnja djevojka, koja živi u Dublinu u Irskoj, i koja je napisala svoju drugu knjigu -Ukradeni glasovi-, koja je promovirana u Ambasadi BiH u Washingtonu. Na promociji knjige je bila Amra Alirejsović.

U prepunoj zgradi bh ambasade u Washingtonu, knjigu Ukradeni glasovi: dnevnici mladih ljudi od prvog svjetskog rata do Iraka, koja je izdata ove godine, su promovirale autorica Zlata Filipović i ko-urednica, britanska spisateljica i pjesnikinja Melanie Challenger, te ambasador Donald Steinberg, potpredsjednik Međunarodne krizne grupe i član savjetodavne grupe specijalnog predstavnika UN-a za pitanja djece i oružanih sukoba.

Nova knjiga predstavlja kratke isječke iz 14 dnevnika djece u ratnim zonama širom sijeta.
Zlata Filipović kaže da je na projektu započela raditi prije 4 godine.

Melanie i Zlata su se upoznale u kući Anne Frank u Amsterdamu.

Nevjerovatno je, putem kreativnog projekta i intelektualne vježbe, doseći sve te ljude i to je za mene bilo fenomenalno. Za mene koja sam rođena u vrijeme mira, i u mirnoj zemlji, bilo je nevjerovatno odmah shvatiti da tehnologija koju koristimo ima čivatu istoriju iza sebe, što je dio suočavanja sa životom kojeg imamo kao ljudska bića. To je sve proširilo i produbilo moja životna saznanja, kaže Melanie Challenger.

Gospodin Steinberg kaže da se sa Zlatinim radom upoznao dok je radila kao pripravnica Međunarodne krizne grupe u Parizu:

Bio sam glasnogovornik predsejdnika Clintona za vanjske odnose i jednog dana me je on pozvao i rekao mi: Želim da pročitaš jednu knjigu ako doista želiš shvatiti o čemu se radi u Bosni. Sada, kada smo čuli da je izdala novu knjigu o krizama širom svijeta u proteklom stoljeću, bilo je prirodno da ponovo ostvarimo suradnju. Mi, kao krizna grupa, sada više nego ikada ranije, shvatamo efekte rata na djecu, ali i važnost isticanja problema koji se tiču djece, kako bi se osigurao trajni mir, kaže Donald Steinberg i dodaje da Međunarodna krizna grupa u okviru promocije knjige organizira različite susrete, uključujući i one sa članovima kongresa, te UN-a.

Knjiga je u Americi izašla prije mjesec dana, a promocija u više američkih gradova, kako kaže Zlata, uključuje i susrete sa studentima na univerzitetima, učenicima u osnovnim i srednjim školama, te svima onima koje interesuje politika i istorija.

Schwarz-Schilling u Washingtonu

Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije, Christian Schwarz-Schilling, je stigao u Washington radi serije razgovora na visokom nivou u vezi sa strukturom budućeg prisustva međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nakon 30. juna.

Christian Schwarz-Schilling će se sutra susresti sa sa Rosemary di Carlo, zamjenicom pomoćnika državnog sekretara u State Departmentu i Judy Ansley, višim zvaničnikom odjela za evropska pitanja u Nacionalnom vijeću za sigurnost.

Cilj dolaska u Washington i obilaska evropskih prijestolnica, je utvrdjivanje konsolidiranog stava članica Vijeća za implementaciju mira u BiH, prije sastanka zakazanog 26 i 27 februara na kojem će se odlučivati o sudbini OHR-a.

Sam Schilling kaže da želi da zemlje članice Vijeća za implementaciju mira dobiju što realniju, kako sam kaže, najbolju moguću sliku o situaciji na terenu, koja je takva da on ocjenjuje da bi Bonske ovlasti i Ured visokog predstavnika trebali da nastave postojati u nekom obliku, suprotno ranijem zalaganju da se OHR zatvori 30. juna.

No, bez obzira na sudbinu OHR-a, Schwarz-Schilling je najavio da odlazi na kraju juna. Sasvim je moguće da će i pitanje njegovog nasljednika biti jedna od ključnih tema sutrašnjih razgovora sa američkim zvaničnicima u State Departmentu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG