Linkovi

Aktuelno

Knjiga tjedna: 'Next', Michaela Crichtona

Novi roman Michaela Crichtona Next bavi se onim što bi se moglo dogoditi kad bi znanstvena i tehnološka dostignuća otišla malo predaleko od svog vremena.

Autora brojnih bestsellera Michaela Crichtona često nazivaju američkim ocem tehnotrilera. Napisao je preko dvadeset romana – među njima su Andromedin soj, Koma, Jurski park, a autor je i vrlo popularne televizijske serije Hitna služba. Njegov posljednji roman Next – Sljedeće - bavi se genetskim inženjeringom.

Znanstvena dostignuća, o kojima ovo djelo govori, znatno su manje u domeni znanstvene fantastike negoli su bila u njegovom romanu Jurski park, gdje su od gena stvoreni dinosaurusi. Svojim novim romanom Crichton nam poručuje da je budućnost bliža negoli to mislimo: "Za mene ova je knjiga drugačija, jer je toliko toga u njoj stvarno, toliko su toga vrlo slabo prikriveni stvarni događaji. Genetika se razvila enormnom brzinom u posljednjih petnaestak godina. Ponekad je išla smjerom koji je mnoge ljude uznemirivao."

Michael Crichton, inače po obrazovanju liječnik, u tom razdoblju pratio je razvoj genetike i kaže kako su neke stvari koje su u vrijeme Jurskog parka bile znanstvena fantastika danas realnost.

Kombinirajući stvarnost i fikciju u romanu Next autor nas navodi da se zamislimo o nekim stvarima. Primjerice, hoće li u bliskoj budućnosti naši bližnji imati sve dijelove tijela na svom mjestu? Hoće li izumrijeti plavokose osobe? Hoćemo li za blagdanskim stolom za Dan zahvalnosti svi biti iste vrste? Između ljudi i čimpanza razlika je u samo oko 400 gena – da li zbog toga odrasli čovjek podsjeća na fetus čimpanze? Postoji nova genetska terapija liječenja protiv ovisnosti o drogama – je li opasnija od same bolesti?

Međutim, uz ova pitanja autor pred čitatelja postavlja i svojevrsni etički kontekst u kojem bi se genetika u bliskoj budućnosti mogla razvijati, kao i legalni aspekt tog razvoja: "Impuls u nekim segmentima društva da se ograničavaju ili sprečavaju genetska istraživanja, po meni je pogrešan i ne odveć praktičan. Što god nećemo učiniti ovdje u Sjedinjenim Državama, bit će učinjeno u Šangaju. Dakle, što time točno postižemo? Mislim, doduše, da su neke stvari koje su učinjene s genetikom u poslovnom smislu temeljito pogrešne i opasne. Među njima je i patentiranje gena. Mnogi od tih gena su stari milijune, vjerojatno i milijarde godina i pronađeni su kod životinja i mikroorganizama. Sad se patentiraju. Patentiraju se i bolesti. Primjerice, netko je sad vlasnik hepatitisa C, kao i gena za inzulin. Za mene to je pogrešno na mnogim razinama. Možda će moja knjiga potaknuti rasprave o tim temama."

Roman Next predstavlja uistinu svojevrsni izazov čitateljevom poimanju stvarnosti i morala. Balansirajući između bizarnoga i istinski zastrašujućeg i uznemirujućeg, Michael Crichton svojim novim djelom ozbiljno uzdrmava naše percepcije genetike i istovremeno nam ukazuje na šokirajuće nove mogućnosti tamo gdje ih najmanje očekujemo.

Autor je napisao roman upozorenja koji kombinira različite forme – triler, znanstveni traktat i obrazovni ogled. A možda je ono najvažnije na što Crichton ukazuje činjenica da unatoč toga što genetska terapija ima potencijal za liječenje stotina različitih bolesti, postoji i slaba strana posjedovanja te nove tehnologije.

Kao i druge romane Michaela Crichtona, Next je objavila izdavačka kuća HarperCollins iz New Yorka.

Rusija traži odlaganje provedbe Ahtisaarijevog plana za Kosovo

Rusija je pozvala na odgadjanje provedbe prijedloga za rješenje statusa Kosova, koji je pripremio izaslanik UN-a za Kosovo, finski diplomata Marti Ahtisaari.Diplomate u Moskvi su ovakav poziv uputili danas, u vrijeme kada je gospodin Ahtisaari predstavio prijedlog u Beču, evropskim, američkim i ruskim zvaničnicima tzv kontakt -grupe za Kosovo. Iz diplomatskih izvora se saznaje da Rusija želi da bilo kakva akcija po Ahtisaarijevom planu bude poduzeta jedino nakon što se u Srbiji formira nova vlada.Ostali člnovi kontakt-grupe - Britanija, Italija, Sjedinjene Države, Italija i Francuska - se protive odlaganju.


Kosovo je bilo jedna od tema i neformalnog ministarskog skupa u Briselu- poruka sa skupa je da će NATO i KFOR da ostanu na Kosovu tokom i nakon procesa odredjivanja statusa, da neće dozvoliti nemire, kao i da vojni savez daje punu podršku specijalnom izaslaniku Ahtisariju.

Današnji briselski skup u sjedištu vojnog saveza je imao za cilj da koordinira napore NATO, ali i EU u onome što ceka dvije organizacije i ostatak medjunarodne zajednice- učešće u završnici procesa odredjivanja konačnog statusa za Kosovo. Učesnici skupa su, potvrdjeno je danas,
upoznati sa sadržajem Ahtisarijevog prijedloga ali ga ne žele komentarisati dok ne bude predstavljen Beogradu i Prištini 2. februara. Umjesto toga, na kraju skupa generalni sekretar NATO, Jaap de Hoop Sheffer,
poručuje:

Generalni sekretar NATO, Jaap de Hoop Scheffer:

"Ponovljena je potvrda obećanja da će NATO i KFOR da odigraju svoju ulogu tokom i nakon procesa odredjivanja konačnog statusa, naglašeno je puno jedinstvo podrške predsjedniku Ahtisariju i procesu koji je danas bio tema
njegovog susreta sa Kontakt grupom, zajednički stav da je potrebna rezolucija Savjeta bezbjednosti i, konačno, poziv na koordinaciju sa EU na tehničkom ali i političkom planu".

Kada je riječ o novoj rezoluciji o Kosovu, visoki predstavnik EU, Javier Solana smatra da je još uvijek rano da se govori o njenom donošenju:

Visoki predstavnik EU, Javier Solana:

" Još je uvijek rano da se kaže kada će biti rezolucija- prvo treba da bude prezentacija gledišta predsjednika Ahtisarija, posjetiće glavne gradove i razgovara će sa zvaničnicima u Beogradu i Prištini. Nakon toga dolazi prezentacija prijedloga Savjetu bezbjednosti. Za rezoluciju treba
vremena, treba da se započne debata o tome".

Danas u Briselu nije bilo zvaničnih komentara na Ahtisarijev plan, kao što nije bilo ni komentara na primjedbu izvještača da su ministri, znajući za detalje plana, javno naglasili podršku njegovom tvorcu i time , posredno,
iznijeli i svoje mišljenje o prijedlogu.

Za šefa francuske diplomatije, Filipa DustBlazija, prijedlog koji podrazumjeva prava za srpsku zajednicu na Kosovu, predstavlja bazu za moguće rješenje- slična su gledišta i ostalih učesnika današnjeg sastanka, koji je, više puta je ponovljeno bio u funkciji konsultacija i koordinacije evro-atlantskih vojnih saveznika i političkih partnera oko
toga ako djelovati narednih dana i nedjelja, kako bi se konačno zavorila uotvorena Kosova, Srbije i cijelog Zapadnog Balkana

Bush ovlastio eliminaciju iranskih operativaca u Iraku

Washington Post izvještava da je predsjednik Bush dao zeleno svjetlo američkoj vojsci da likvidira ili zarobi Iranske operativce u Iraku. Dalje se navodi da su američki zvaničnici rekli da se radi o strategiji kojom se pokušava umanjiti iranski utjecaj u regiji, kao i primorati Iran da odustane od nuklearnih aktivnosti.

Na pitanje o ovom odobrenju, predsjednik Bush je danas rekao da je dio američke politike da zaštiti američke trupe. Pogrešno je ovo shvatiti kao proširenje konflikta izvan iračkih granica, rekao je predsjednik Bush.

Sjedinjene države optužuju Iran da obučava iračke pobunjenike i materijalno ih podržava. Nekoliko Iranskih zvaničnika je,u seriji racija, pritvoreno u zadnjih nekoliko sedmica.

Irak je ove akcije osudio i od Iraka traži da osigura puštanja na slobodu Iranskih gradjana.

Rusija se ostro protivi americkom raketnom sistemu u Evropi

Rusija je danas, još jednom, ocijenila da je plan Sjedinjenih država o postavljanju odbrambenog raketnog sistema u centralnoj Evropi "greška." Govoreći o tome, glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane je istakao da će stvaranje tok sistema u Evropi imati "negativne posljedice po međunarodnu sigurnost."

Unatoč američkim tvrdnjama da sistem raketa-presretača neće biti usmjeren protiv Rusije, zvanična Moskva ističe da - kako je to formulisano - Sjedinjene države oružanim snagama u Evropi "konzistentno dodaju strategijske komponente."

Na američku tvrdnju da žele postaviti anti-raketni sistem u Poljskoj i Češkoj radi eventualnog presretanja i uništavanja mogućih iranskih i sjevernokorejskih raketa dugog dometa, ruski ministar odbrane Sergej Ivanov je prije dva, tri dana odgovorio da Iran i Sjeverna Koreja neće imati rakete koje mogu doseći Evropu.

U Libanu novi sukobi sljedbenika Hezbollaha i provladinih pristalica

Danas su se u Libanu ponovno počele borbe izmedju pro, i anti-vladinih pristalica. Posljednji izvještaji navode, da je dvoje ljudi ubijeno, i najmanje 20 ranjeno. Libanska vojska je proglasila policijski sat u Bejrutu, kako bi se stalo u kraj okršajima koji su izbili u blizini Arapskog Univerziteta. Lider Hezbollaha, Hasan Nasrullah je pozvao svoje sljedbenike da štuju policijski sat. Borbe su iz okvira univerzitetskog kampusa ubrzo prešle na ulice Bejruta, i bila je potrebna vojska da se uspostavi kakv-takav mir preko noći. U medjuvremenu je na konferenciji u Parizu objavljena donatorska pomoć Libanu u vrijednosti od gotovo 8 milijardi dolara. Cilj konferencije je ojačati legitimnu vladu u Bejrutu u njenom sukobu s pro-sirijskim snagama Hezbollah-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG