Linkovi

Aktuelno

Trening vojnika kroz kompjuterske simulacije

Američka vojska za trening koristi brojne simulatore i to je, kako izvještava Paul Sisco, za mnoge kompanije postao veliki posao.

Lockheed Martin, jedna od najvećih kompanija u svijetu koja radi za vojsku, ima blizu 3 hiljade radnika koji rade na simulaciji, u odjelu za trening i podršku, i vše od polovine njih pod jednim krovom u njihovim pogonima u Orlandu na Floridi. Koristeći kompjuterske simulacije za trening vojnika, po povoljnim cijenama i potpuno bezbjedno, ovdje Lockheed razvija simulacije svih vrsta, uvježbavanje procedure konvoja tokom borbe, korištenje raznih sistema naoružanja, letenje i navigiranje najnovijih aviona, čak koristeći simulirane trenere za obuku.
Dok izgledaju najviše kao video igre, napredni simulatori uspostavljaju osnovne za napredni trening u upravljanju brojnim vozilima, individualnim i višestrukim oružanim sistemima, u različitom okruženju i uvjetima... Oni se koriste individualno, pripremajući vojnike za različite operacije, a takodjer uvezani umrežu gdje omogućavaju vodjama timova da uvježbavaju ratne igre, koristeći različitu konfiguraciju, vozila, i sistema naoružanja.

Zemljani simulator trenira vojnike da se kao jedinica kreću u realnom okruženju. Sistem gadjanja ciljeva živom vatrom i taktičkog angažiranja priprema vojnike za operacije pod stresom izlažući ih simuliranim borbenim uvjetima, i jednako tako priprema vojne lidere za rješenje budućih sukoba.

Simulator za let vodi pilote od inicijalnog kvalifikacijskog treninga do uvježbavanja pravih borbenih misija.

Vojni zvaničnici kažu da je trening simulacijama ključan i da je bio od vitalne važnosti za operacije američke vojske u Iraku.

Simulatori se koriste i za civilne potrebe. U Lockheed-u kažu da neke od njihovih tehnologija koriste agencije za sprovodjenje zakona širom svijeta. Simulatori letjelica, vozila na vodi i zemlji, su važna, jeftina pomagala za trening vozača kamiona, autobusa, industrijskih i vozila za hitne intervencije, a trening je potpuno bezbjedan.

Lutrijska viza za useljenje u Sjedinjene Države

Počevši od petog oktobra, useljenici koji bi željeli živjeti u Sjedinjenim Državama mogu okušati sreću sa dobijanjem useljeničke vize na lutriji, u okviru programa kojim se nekolicini sretnih dobitnika dodjeljuje američki zeleni karton, odnosno dozvola stalnog boravka.

Američki State Departmant je objavio da će rok za registraciju za dobijanje lutrijske vize biti otvoren od 5. oktobra do 4. decembra. Program je načinjen tako da doprinese većoj etničkoj i rasnoj različitosti u Sjedinjenim Državama.

Maura Harty, pomoćnik američkog državnog sekretara za konzularna pitanja u State Departmantu zadužena za ovaj program:

Tradicionalno, osobe useljavaju u Ameriku na osnovu porodičnih veza ili zbog posla. Lutrijska viza proširuje tu mogućnost, te omogućava ljudima iz čitavog svijeta da okušaju sreću tražeći lutrijsku vizu.

Ovim putem Sjedinjene Države dodjeljuju 55 hiljada useljeničkih viza godišnje i to ljudima iz zemalja koji imaju nisku stopu useljenja u Ameriku, kao što su Etiopija, Egipat i Maroko. Ukoliko bude prihvaćen, useljenik može za stalno živjeti i raditi u Americi. Sve što je potrebno je srednjoškolska diploma iz zemlje iz koje dolaze i dvije godine radnog iskustva. Gabriela Klewer dolazi iz Ekvadora i u Ameriku je došla 2002 godine.

”Prijavila sam se za vizu 1999. godine jer je tada u Ekvadoru bila teška situacija. Međutim, nisam stvarno željela da dođem. Imala sam 24 godine , posao i bilo mi je tamo dobro, ali me je mama natjerala da to učinim.

John Keeley iz Centra za uselejničke studije kaže da je to upravo pristup koje bi Sjedinjene Države trebale obeshrabriti.

”Mislim da ovaj program slabi predodžbu o useljeništvu u Americi. Ovaj program nema nikava mjerila u smislu postavljanja pitanja useljenicima o njihovom radnom iskustvu, obrazovanju i kakve sposobnosti donose u Ameriku.“

Gospodin Keeley kaže da bi Sjedinjene Držve trebale biti posebno pažljive po pitanju koga primaju u zemlju.

”Nakon 11. septembra trebamo znati ko dolazi u Ameriku, a ne imena izvlačiti iz šešira.“

S obzirom na činjenicu da program ne uključuje praćenje osoba kojima je dodijeljena viza, nema načina provjere kako su se ljudi snašli u Sjedinjenim Državama.

Usprkos bilo kojim sigurnosnim pitanjima, američki zvaničnici kažu da će se ovaj program nastaviti, jer se radi o dobroj vrsti publiciteta za Sjedinjene Države, i program privlači ljude koje je Amerika sretna imati.

Uoči summita EU u Luxemburgu

Evropska unija će u ponedjeljak iz Luxembourga, tokom redovnog sastanka ministara vanjskih poslova, pozvati još jednom vlasti u RS da prihvate policijske reforme, koje će otvoriti BiH vrata evropskih integracija još ove godine, ukazuje se iz izvora Unije.

Reakcija Evropske unije na blokadu policijskih reformi u BiH, kakva se očekuje ovih dana u javnosti, biće poziv i upozorenje RS i političkim liderima u tom entitetu da bez odlaganja pristanu na evropska načela provodjenja policijkih reformi u zemlji, što će otvoriti vrata početku pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju.

Još nije kasno da pregovori sa BiH započnu prije kraja ove godine, upozorava se iz Brisela, uz podsjećanje da je Evropska komisija sprema za pregovore čim zvanična Banja Luka pristane na tri evropska načela, bez kojih nije moguće provesti reformu policije na profesionalnom nivou, kakav ispunjavaju članice Unije i kakav se traži od budućih kandidata za članstvo.

Izvor blizak uredu visokog predstavnika EU, Javiera Solane, gdje se, po stavovima ambasadora članica Unije, finalizira prijedlog zaključaka za ministarski skup narednog ponedjeljak u Luxembourgu, odbija mogućnost da se na stolu ministara nadje eventualne sankcije prema BiH ili RS- to za njega nije način na koji bi Unija željela da ima ulogu u bh reformama- umjesto sankcija, bira se partnerstvo, dok su sankcije rezervisane za pojedince koji, konkretno, ometaju rad i misiju Medjunarodnog suda za ratne zločine u Hagu.

U sjedištu EU se nadaju da će perspektiva skorog početka pregovora, sa jedne, i, u slučaju ne saradnje Banja Luke, mogućnost da zemlja postane "crna rupa Balkana" sa druge strane, biti dovoljan poticaj da se konačno postigne sporazum o refornmi bh policije i tako deblokira proces integracije zemlje u evropske strukture.

Ukidaju se entitetska ministarstva odbrane u BiH

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas u drugom čitanju prijedloge zakona o odbrani i o službi u oružanim snagama, kojima se ukidaju entitetska ministarstva odbrane i sva nadležnost za ovu oblast prenosi na nivo BiH, te stvaraju jedinstvene profesionalne Oružane snage.

Prijedlog zakona o odbrani usvojen je nakon što su članovi Predsjedništva BiH potpisali sporazum o imenima, obilježjima i svečanim danima tri pješadijska puka koji će baštiniti tradiciju vojski i naroda iz kojih su nastali.

Međunarodna agencija za atomsku energiju optužuje Iran

Na posljednjem sastanku Međunarodne agencije za atomsku energiju usvojena je rezolucija u kojoj se Iran optužuje za kršenje Sporazuma o zabrani širenja nuklearnog naoružanja i prijeti da će to pitanje biti upućeno Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. U rezoluciji se kaže da Iran mora stručnjacima Agencije, ako to želi izbjeći, dozvoliti pristup dokumentima i lokacijama koji su u vezi sa nuklearnim programom, obustaviti svako obogaćivanje i preradu urana i potpisati sporazum o inspekciji sa Medjunrodnom agencijom za atomsku energiju.

Gasnogovornik Bijele kuće, Scott McClellan je rekao da je rezolucija Međunarodne agencije za atomsku energiju upozorenje Iranu da ”je vrijeme rasčisti sve dileme.”


SCOTT McCLELLAN: Iran dvije decenije skriva aktivnosti u nuklearnoj oblasti od medjunarodne zajednice i ne poštoju međunarodne obaveze. Ta zemlja treba da se pridržava prihvaćenih obaveza i treba da se pridržavaju sporazuma postignutog sa Evropljanima. Mi smo nastavljamo podržavati diplomatske napore Evropljana da riješe to pitanje. Predstavnici vodećih zemalja, članica Međunarodne agencije za atomsku energiju sve više uviđa da se iransko nepoštivanje tih obaveza mora uzeti u razmatranje. I ako Iran nastavi da krši međunarodne obaveze onda predmet ide Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Glasnogovornik američkog State departmenta, Sean McCormack je istakao da je u tom smislu upozoravajuća rezolucija Međunarodne agencije za atomsku energiju samo prvi korak:


SEAN McCORMACK: Niko ne želi da Iran dođe do nuklearnog naoružanja, posebno ne pod maskom civilnog nuklearnog programa. Niko ne želi da Iranu bude dostupna osjetljiva tehnologija za preradu nuklearnog goriva niti znanje kako to raditi. To je cilj kojega mi diplomatskim putem želimo postići. Proces nije sam sebi svrha; proces je način da se taj cilj postigne.

Gospodin McCormack je takođe naglasio da je vrijeme da iranska vlada shvati da je sve osamljenija kada su u pitanju nuklearne ambicije Irana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG