Linkovi

Aktuelno

Tamna čokolada ima ljekovita svojstva

Ljubitelji čokolade izgleda imaju razloga za slavlje. Ne samo da je čokolada dokazani afrodizijak, već ima i određena ljekovita svojstva. Izvještava Paige Kollock.

Suspstanca po imenu flavonoid se nalazi u brojnom voću, povrću, čaju i u crvenom vinu. Njena ljekovita svojstva su ljekarima već dugo poznata, a sada su ona pronađena u čokoladi. Cornelia Crystal, koja voli čokoladu je oduševljena.

- Jedem čokoladu skoro svaki dan.

Ostali, kao što je John Sutcliffe su skeptični.

- Ne mogu da zamislim da dodatno konzumiranje čokolade poboljšava zdravlje, ali vjerujem da je ona u manjim količinama zdrava.

Ovo istraživanje je u Italiji nadzirao jedan američki ljekar. On je testu podvrgnuo samo dvadeset pacijenata, premalo da bi na ljekarski recept počeo prepisivati čokoladu. Pacijenti koji su jeli jedno rebro čokolade za kuhanje svaki dan u toku dvije sedmice imali su niži krvni pritisak i bolju cirkulaciju nego oni koji su jeli bijelu čokoladu, koja nema flavonoide.

Kod pacijenata je također primjećen niži nivo holesterola u krvi, a dokazano je da je tamna čokolada bogata flavonoidima.

Ovdje u Washington DC-ju kompanija Schakolad je međunaorndi proizvođač čokolade.

Vlasnik Sam Aboulhosn kaže da je već primjetio utjecaj koje ovo istraživanje ima na njegov biznis.

- Interesantno je da, od kada je svjetlo dana ugledao izvještaj prošle sedmice, prodajemo sve više i više tamnu čokoladu. Posebno se dobro prodaju jagode umočene u ovu vrstu čokolade. Nudimo ih i u mlijeku, ali ljudi su više zainteresirani da zajedno sa čokoladom okušaju i voće.

Međutim, nemojte pretjerivati. Pacijenti koji su učestvovali u ovom istraživanju jeli su samo jedno rebro čokolade dnevno, međutim, ljekari također upozoravaju da, ukoliko pazite na težinu, čokolada možda i nije najbolje rješenje kada je u pitanju dodatno konzumiranje flavonoida.

U Americi 10 miliona ilegalnih imigranata

Nedavno istraživanje Hispaničkog odjeljenja Centra PEW, pokazalo je da je broj ilegalnih useljenika u Sjedinjene Države, za samo 4 godine skočio za 25 procenata i sad iznosi nešto više od 10 miliona ljudi. Imigracija je ozbiljno i osjetljivo pitanje i na nivou cijele Amerike, a članovi Kongresa, ovdje u Washingtonu, vode žestoke rasprave o tome da li povećani broj useljenika pomaže ili odmaže ovom društvu. Ilegalno useljavanje je kamen spoticanja i za lokalne vlasti koje pokušavaju da se nose sa realnošću promjena u njihovom kulturnom okruženju.

Ovo su radnici koji grade nove kuće i šišaju grmlje i drveće za stanovnike gradića Herndona u Virginiji, nadomak glavnog grada. Oni su, medjutim, uglavnom, ilegalni useljenici. Svakog dana, radnici poput Alexa Hernandeza, okupe se ovdje pred lokalnom prodavnicom, tražeći neki posao.

”Svakog dana, bude nas više od dvije stotine. Samo četrdesetak dobije neki posao...“

Potražnja je mala. Jedan auto skreće, vlasniku treba jedan radnik za jedan dan. Željnih posla je mnogo više. Franco Torsio kaže da on i ostali ne uzimaju posao Amerikancima, nego samo popunjavaju manjak radne snage.

”Amerikanci, oni stalno naseljeni neće da rade teške poslove. Rade ih imigranti, teške i opasne poslove.“

Oni, medjutim, prigovaraju tome kako su tretirani - samo zato što su ovdje ilegalno - nemaju osiguranja ako se povrijede, nemaju pravnu zaštitu ako ne budu plaćeni, nemaju čak ni krov nad glavom dok čekaju na posao.

Teško je to riješiti kad nemaš dokumente i nikoga da nas zastupa. Ovdje smo potpuno sami, kaže gospodin Torsio.

Neke lokalne organizacije i firme koje žele da pomognu ovim radnicima zatražili su od vlasti da dio novca od poreza potroše na izgradnju jednog natkrivenog objekta za njih, na izlazu iz gradića.

Grupa Nada i harmonija, kaže njen predstavnik, planira da u tom objektu, osim zaštite od elementarnih nepogoda, imigranti imaju i časove engleskog, obuku za poslove i pomoć u slučaju da su im neka osnova prava iz rada ugrožena.

BILL THRELKELD: Želimo da ljudi počnu da razumijevaju jedni druge i da se osjećaju kao susjedi.

Mnogi stanovnici Herndona, medjutim, nisu tako komšijski raspoloženi.

JACK KORKEY: Za mene problem nije što bi se trošile pare od poreza, nego što bi se one trošile na ilegalne imigrante. I mislim da je to problem za većinu stanovnika Herndona.

Mnogi čak smatraju da bi novi Centar samo privlačio još više ilegalnih useljenika:

MARYANN CERICK: Ne mislim da grad treba da ih ohrabruje da dolaze ovamo. To gradu Herndonu samo kvari reputaciju.

Uprkos brojnim prigovorima lokalnog stanovništva, gradonačelnik Herndona, Michael O,Reilly, podržava izgradnju novog objekta.

”Mnogi ljudi kažu da ćemo izgradnjom stalnog mjesta za okupljanje radnika koji traže posao - samo privući nove imigrante. Oni, medjutim, zaboravljaju da mi u centru grada već imamo jednu tržnicu radnika.“

Neprihvatljivo je, kaže još gradonačelnik, podržavati sadašnji status quo: sve veći broj radnika koji se okupljaju na uglu jedne ulice u centru grada.

”Volio bih ja da umjesto mene ovo riješi federalna vlada, ili vlada savezne države, ali niko ne čini ništa.“

Lokalna vlada nije nadležna za primjenu imigracionih zakona, ali grad Herndon ne može čekati da se taj sveamerički problem riješi na državnom nivou. Oni moraju naći način da žive s tim problemom.

D. Čavić: Radovan Karadžić morada se preda, ili mora biti uhapšen!

Predsjednik Republike Srpske,Dragan Čavić je izjavio danas u Banjaluci da se Radovan Karadžić mora predati a ukoliko se ne preda da mora biti uhapšen. Od toga će zavisiti buduća pozicija ovog entiteta, poručio je Čavić.

Od saradnje sa Haškim tribunalom umnogome zavisi buduća pozicija Republike Srpske. Izjavio je ovo danas u Banjaluci predsjednik Republike Srpske, Dragan Čavić precizirajući da hapšenje optuženih za ratne zločine nema alternativu.

«Radovan Karadžić mora da se preda. Ako se Radovan Kardžić ne preda on mora biti uhapšen. Ponoviću, po ko zna koji put, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske mjesecima radi na osobama koje se nalaze na javnoj optužnici sa namjerom da oni dođu u Hag. Ili da dođu na način kako je to rađeno u prvoj polovini godine, njihovim otkrivanjem pa onda nakon toga pregovaranjem da li želite da se predate ili ćete biti lišeni slobode ili direktno, neposrednim lišavanjem slobode čim se otkriju.»

Dragan Čavić je poručio da bi u slučaju da se haški optuženici ne privedu pravdi mogla biti ugrožena budućnost Republike Srpske.

«Bez toga mi imamo ozbiljan politički problem koji će jako eskalirati i može da znači jedan novi i mnogo oštriji politički kurs velikih sila jer one i dalje postoje, preko međunarodne zajednice sa mandatom u Bosni i Hercegovini, na Republiku Srpsku i njene institucionalne vrijednosti.»

Predsjdnik Republike Srpske je, takođe, istakao da je reforma policije teško političko pitanje koje izlazi iz okvira dejtonskog sporazuma naglasivši da za izmjene ovog sporazuma mora postojati politička volja i konsenzus u cijeloj Bosni i Hercegovini.


Afganistan se priprema za izbore

Više od šest hiljada Afganistanaca kandidovalo se za parlamentarne izbore i izbore za opštinska vijeća koji će biti održani 18. septembra. Deset procenata kandidata su žene. Masovna priprema javnosti za izbore počela je u maju mjesecu kada je širom Afganistana podijeljeno više od četiri miliona plakata i sedam miliona letaka.

Ujedinjene nacije i Zajednička uprava afganistanskih izbora štampaju oko četrdeset miliona glasačkih listića za afanistanske birače.

Ostatci zbačenog talebanskog režima napali su glasačka mjesta i najmanje tri službenika koji su radili na organizovanju izbora su ubijena. Ali i ovaj pokušaj terorisanja afganistanskog naroda pretrpjeće neuspjeh. Shafika, po nacionalnosti Hazarka, kaže:” Ako se mi plašimo da glasamo, ko će onda izabrati naše predstavnike i kome će na upravljanje biti data naša zemlja?”

Šef kabineta afganistanskog predsjednika Hamida Karzaia, Jawed Ludin, kaže: “Svijet zna da budućnost Afganistana zavisi od ovih izbora.”

Američki državni sekretar, Condoleezza Rice nazvala je Afganistan mjestom velike nade i mjestom koje mnogo obećava.

”Prvo i najviše zbog izvanrednog afganistanskog naroda, koji je preživio godine i godine gradjanskog rata i previranja da bi sada izašao odlučan da izgradi demokratsku budućnost, prosperitetnu budućnost i budućnost u kojoj Afganistan više nije uporište za terorizam i haos u regionu, nego relativno stabilan član prosperitetnog regiona južne Azije kao i šireg regiona jugozapadne Azije.

Put do slobode može biti težak, rekao je predsjednik George W. Bush. Ali, u Afganistanu, kaže on, put ka slobodi je jedini vrijedan da se njime ide. Bilo koja zemlja koja podnosi žrtve da izgradi slobodnu budućnost zaslužuje i dobija poštovanje, podršku i prijateljstvo Sjedinjenih Država.

30 godina Helsinške konferencije

Danas je tačno 30 godina od potpisivanja završnog akta Helsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi. Tim glavnim diplomatskim sporazumom potvrđena je nepovredivost granica evropskih država uspostavljenih nakon Drugog svjetskog rata i posvećenost poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, u 35 zemalja čiji su predstavnici postipsali sporazum. Prilikom nedavnog obilježavanja godišnjice potpisivanja Helsinškog sporazuma u američkom Kongresu, tadašnji američki državni sekretar Henry Kissinger rekao je da se, unatoč početnom skepticizmu Sjedinjenih država, pokazalo da je sporazum iz Helsinkija bio i jeste katalizator sloboda širom Evrope.

Na konferenciju o evropskoj sigurnosti, čije su održavanje predložile zemlje tadašnjeg Varšavskog bloka, članice NATO saveza gledale su sa određenim oprezom. Serija diplomatskih konsultacija koja je uslijedila kulminirala je 1. avgusta 1975. potpisivanjem završnog dokumenta u Helsinkiju. Dokument su potpisali lideri 35 zemalja, lideri svih evropskih država izuzev Albanije, te lideri Sjedinjenih Država i Kanade.

Henry Kissigner, tada prvi čovjek američke diplomatije, i danas priznaje da su Sjedinjene države bile skeptične prema koferenciji o sigurnosti u kojoj su učestvovali i predastavnici bivšeg Sovjetskog Saveza.

”Kada je po prvi put predloženo održavanje konferencije, mislili smo da je u pitanju sovjetski manevar nakon vojne okupacije tadašnje Čehoslovačke u želji da ulazak sovjetskih trupa bude prihvatljiviji, legitimniji. Mislili smo takođe da je to manevar kojim Sovjeti žele minirati NATO. Zbog toga je naš prvi stav prema konferenciji bio defanzivan.“

Gospodin Kissinger ističe da su se Sjedinjene Države odlučile na pristup korak po korak, čineći napretke u svom stajalištu u ovisnosti od stavova Sovjetskog Saveza. U zemljama zapadnog bloka razvila se oštra i gorka rasprava u kojoj je slobodni svijet optuživan da bi legimitiziranjem sovjetske hegemonije u istočnoj Evropi prizno granice uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata. Gospodin Kissinger kaže da je bilo upravo suprotno: tokom procesa postizanja Helsinškog sporazuma Zapad je uspio u odredbe tog dokumenta po prvi put u povijesti ugraditi stavove o ljudskim pravima kao legitimnoj spoljno-političkoj brizi i pravu.

Zasluge za to gospodin Kissinger pripisuje evropskim saveznicima, koje su Sjedinjene Države podržale, kao originalnim zastupnicima takve diplomatske inovacije. Po njegovoj ocjeni odredbe o ljudskim pravima, kao svjevrstan katalizator, omogućile su stvaranje pokreta Solidarnost u Poljskoj i disidentskih organizacija u Čehoslovaškoj. Aktivnosti pojedinaca i grupa u zemljama istočne Evrope kojima je dominirao Sovjetski Savez dovele su na kraju do rušenja Berlinskog zida i konačnog raspada i samog Sovjetskog Saveza.

Henry Kissinger, bivši američki državni sekretar: Vjerujem da su ujedinjene dvije Njemačke, kraj Varšavskog pakta, kolaps satelitskih režima u istočnoj Evropi, i događaji poput onih u Ukrajini, uveliko zasluga i posljedica Helsinškog sporazuma, vjerujem da je taj dokument bio podsticaj ljudima koji su su bili spremni i voljni rizikovati živote za ideju slobode.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG