Linkovi

Aktuelno

Američka pomoć inostranstvu ključna investicija u području globalne sigurnosti

Jedna izuzetna koalicija američkih kongresmena, lidera iz svijeta biznisa, i predstavnika ne vladinih organizacija, pozvala je na povećanje američke pomoći u svijetu. Kako javlja novinarka Glasa Amerike Ivana Kuhar, sudionici na ovoj konferenciji su naglasili kako američki programi pomoći inostranstvu u stvari igraju važnu ulogu u poboljšanju američkih interesa u polju nacionalne sigurnosti:

Na ovoj washingtonskoj konferenciji pod nazivom ”Američki budžet za medjunarodne poslove-u korist Americi“, sudjelovali su značajni politički lideri i oni iz svijeta biznisa, kao i predstavnici humanirtarnih i nevladinih organizacija. Ovaj raznoliki skup je u fokusu imao odnos izmedju američke pomoći inostranstvu za razvoj, i američke nacionalne sigurnosti. Bivši ministar za unutrašnju sigurnost Tom Ridge je izjavio ovom prilikom da sigurnost Amerike započinje u inozemstvu. Demokratske zemlje ne vode ratove jedne protiv drugih. No, pomažući drugim zemljama, kazao je Ridge, Sjedinjene Države investiraju u vlastitu nacionalnu sigurnost

”Naši troškovi na inostranstvo, i kratkoročno i na duge staze, imaju strateške posljedice po Sjedinjene Države.“

Senator Patrick Leahy je kazao da bi strana pomoć trebala biti tretirana kao ključna investicija u području globalne sigurnosti i stabilnosti. Osim toga, to je konkretna pomoć ljudima u nevolji, kaže senator Leahy.

”Mi smo sretni jer imamo najbolju sigurnost, najveći prosperitet, najveće bogatstvo kao država u pisanojj povijesti. Imamo moralnu obavezu da pomažemo drugima. Ako to ne činimo, mi nismo država kako treba!“

Senator Rick Santorum je kazao kako bezbroj ljudi u svijetu umire od bolesti koje se lako mogu spriječiti. Sjedinjene Države moraju voditi u procesu pomoći ljudima da se bore s AIDS-om, tuberkulozom i malarijom. On je pozvao na povećanje budžeta za pomoć inostranstvu, iako je priznao da to neće biti lako prodati glasačima u Americi:

”Mora se glasačima objasniti da ako ćemo potrošiti taj novac, to činimo prvenstveno zbog njihove sigurnosti, i nacionalne, i ekonomske. Ipak, američka javnost i dalje u to ne vjeruje.“

Senator Santorum napominje kako su američki gradjani uvijek skeptični kada je u pitanju pomoć inozemstvu. Oni vjeruju da se s tim novcem nikada ne postupa kako treba, niti da ide gdje treba. On ipak dodaje da Amerikanci vole da pomažu ljudima u nevolji, ali kroz direktne donacije humanitarnim grupama.

Kome i zašto dostaviti 10 milijardi američke pomoći inostranstvu?

Zakon o američkoj pomoći inostranstvu bio je prilika članovima američkog Kongresa da raspravljaju o nekim ključnim pitanjima sa kojima se susreću Sjedinjene Države.

Zakonom se osigurava 10 milijardi dolara u naredne dvije fiskalne godine, od čega najveći dio odlazi Stete Departmentu i oko 652 miliona dolara za američki medjunarodni radijski i televizijski program.

Emocionalne debate su izazvali prijedlozi nekih amandmana na Zakon članova Komiteta za medjunarodne odnose Zastupničkog doma Kongresa, uključujući pitanje pomoći Egiptu, kojeg administracija predsjednika Busha smatra ključnim saveznikom u ratu protiv terorizma i ključnom snagom za demokratske promjene na Srednjem Istoku.

Amandmanom se predlaže da se vojna pomoć Egiptu od 40 miliona dolara preorjentira u ekonomsku. Kongresmen, Darrell Issa, republikanac iz Kalifornije je izrazio zabrinutost da bi to moglo ugroziti američke živote, a demokrati su Američko-Egipatske odnose nazvali nesimetričnim u korist vojne pomoći okrivljujući Egipat za, kako su rekli, nedovoljnu pomoć u ratu protiv terorizma, i sposrost predsjednika Hosni Mubaraka u demokratskim reformama.

Druga živa debata se vodila oko amandmana demokratske kongresmenke, Barbare Lee kojim se predsjednik Bush poziva da ponudi program i plan povlačenja američkih vojnika iz Iraka. Taj amandman je odbijen.

Konferencija o borbi protiv raka

Ljekari i istraživači iz 17 organizacija za borbu protiv raka u 11 zemalja su se nedavno okupili u Houstonu na konferenciji održanoj u medicinskom centru univerziteta u Texasu. Kako iz Houstona izvještava Greg Flakus, ti stručnjaci su ujedinjeni u svojoj odlučnosti da se širom svijeta bore protiv te bolesti.

U centru za istraživanje raka Anderson mogli su se vidjeti neka od najvažnijih tehnoloških dostignuća u liječenju raka. Između ostalog, sudionici su obišli objekat za proton terapiju, koji se još uvijek gradi. Veliki uređaj će omogućiti da se unutar tijela pacijenta ubiju kancerogene ćelije a da se ne uništi okolno zdravo tkivo. Stručnjaci za rak iz Azije, latinske Amerke i Evrope su se tu okupili kako bi podijelili svoje znanje i iskustvo. Potpredsjednik centra, doktor Thomas Brown, kaže da je to upravo ideja tog programa.

”Saznali smo kroz niz napora sličnih institucija iz cijelog svijeta da postoje moderni obrazovni, istraživački i objekti za brigu o pacijentima u njihovim područjima, koji se bave istraživanjem i liječenjem raka i koji su zainteresirani za model brige o pacijentima kojeg pokreće istraživanje, kaže doktor Brown.“

Jedna entuzijastična sudionica je bila Bridgette Ma, profesorica onkologije na kineskom univerzitetu u Hong Kongu.

”Vjerujem u viziju međunarodne suradnje. Mislim da je to ključno za rješavanje misterije raka i mislim da je jedini način da se riješi zagonetka suradnja i podjela znanja.“

Jedan od razloga zašto je to tako teška bolest da se savlada je jer je to zapravo više bolesti pod jednim imenom. Što doprinosi kompleksnosti je i činjenica da su različite vrste raka predominantnije u određenim dijelovima svijeta. Doktor Brown kaže da je studiranje tih varijacija ključno.

”U današnjem svijetu gdje ljudi putuju ili migriraju, gdje je svijet zapravo manji, važno je shvatiti razlike u populaciji, kaže doktor Brown. On dodaje da je fokus trenutnog istraživanja razvoj tretmana koji se mogu napraviti po individualnim potrebama pacijenata.“

Došlo je to revolucije u shvatanju zašto normalno tkivo prolazi kroz brojne korake kako bi psotalo kancerogeno. U shvatanju tih koraka sada možemo razmatrati situaciju pacijenata koji boluju od raka, i na pojedinačnoj osnovi, možemo efektno odrediti i dijagnozu i prilagoditi tretman, kaže on.

S tim na umu, centar za liječenje raka MD Naderson nastoji uspsotaviti dodatne odnose sa sličnim institucijama i produbiti napore suradnje u borbi protiv raka u cijelom svijetu.

Još se ne zna za hiljed nestalih na Kosovu

Oko 10 hiljada ljudi je, prema zvaničnim procjenama, ubijeno tokom sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine. Još nekoliko hiljada ljudi je nestalo u tom ratnom vihoru i o njihovoj sudbini se ništa ne zna.

Nestale osobe su jedno od najosjetljivijih pitanja s kojim su suočeni bivši neprijatelji na Kosovu. Stotine ljudi koji su se nalazili na listama nestalih pronadjeni su u masovnim grobnicama na Kosovu i Srbiji, ali još uvijek postoji lista od 3 hiljade imena ljudi o kojima se apsolutno ništa ne zna.

Juče su se, pod pokroviteljstvom Medjunarodnog Crvenog Krsta i UN-ovog Ureda za nestale osobe, u Prištini po treći put sastali kosovski i srbijanski zvaničnici da pokušaju zajednički učiniti nešto da se porodicama nestalih pomogne u njihovom traženju. UN-ovi zvaničnici objašnjavaju da je to, takodje, još jedan pokušaj da se dvije strane pripreme za delikatnu situaciju koja je pred njima - razrješavanje budućeg političkog statusa pokrajine.

Postoji i pritisak javnosti na vlasti da zvanično učine više u potrazi za bilo kakvim podacima o nestalima, a UN-ov Ured za nestala lica je čak organizirao pozorišnu predstavu Duga Zima - priču o porodici čiji je otac nestao i o njemu se ništa ne zna još od početka rata. Autori za dramu kažu da je to jedna priča bez završetka i u teatarskom i u širem, simboličnom smislu.

Ovo je veoma veliki problem, veoma značajan problem - koji sigurno ne može biti riješen pozorišnom predstavom, ali je to svakako dobar način da se problem počne rješavati. Da se ljudi navedu da misle o tome, da po strani ostave ono što ih dijeli i shvate koliko im je zajedničko ono što su propatili. Nikakve razlike nema u tome da li za izgubljenom osobom traga srpska, albanska, turska ili romska porodica. Patnja je potpuno isto, rekao je nakon premijere Duge Zime, Thomas Monaghan, direktor UNMIK-ovog ureda za pravosudje.

Izraelski vrhovni sud odobrio povlačenje

Izraelski vrhovni sud danas je odobrio vladin plan povlačenja snaga i naseljenika iz Pojasa Gaze i 4 manja naselja na Zapadnoj Obali i time uklonio i posljednju zakonsku prepreku za plan premijera Ariela Sharona.

Sud je presudio da je plan povlačenja sasvim legalan i da se njime ne narušavaju ljudska prava naseljenika koji su se protivili tom povlačenju.

Nekoliko sati prije zasijedanja vrhovnog suda izraelski ministar odbrane Shaul Mofaz i palestinski ministar unutrašnjih poslova saglasili su se da zajednički pažljivo koordiniraju povlačenje - kako bi spriječili militante da odmah zauzimaju napuštena mjesta.

U medjuvremenu, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas je u Pojasu Gaze gdje sa militantima razgovara o očuvanju 4-mjesečnog izralesko-palestinskog prekida neprijateljstava, koje je ozbiljno ugroženo najnovijim dvodnevnim nasiljem u kojem je poginulo 5 ljudi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG