Linkovi

Aktuelno

Uzbuna u Bijeloj kući i Kongresu i dogradnja mjera u borbi protiv terorizma

Predsjednik Sjedinjenih Država, George W. Bush je odobrio 70 promjena unutar obavještajnih agencija u cilju unapredjenja borbe protiv terorizma. Istog dana, Bijela kuća i Kongres su na kratko evakuirani kada je manji avion ušao u zabranjenu zonu leta.

11. septembar 2001. je bitno izmjenio mnoge stvari u Americi, posebno u glavnom gradu Washingtonu gdje je oprez od novih terorističkih napada avionom do maksimuma pojačao mjere prevencije.

U srijedu veče je tako policija na kratko naredila evakuaciju Kongresa i Bijele kuće, a predsjednik Bush je hitno premješten na sigurnu lokaciju kada se manji privatni avion našao u području ograničenom za letove.

Borbeni avioni su uzletjeli iz Andrews zračne baze kako bi osam milja sjeveroistočno od zgrade Kongreasa presretli mali privatni avion koji je zatim ispraćen do Winchestera u Virginiji. Avion je na kratko ušao u ograničenu zonu letova oko Regan National aerodroma koji je samo nekoliko milja udaljen od Bijele kuće i Kongresa, što je dovelo do dizanja upozorenja na najveći - crveni nivo.

Uoči te večernje uzbune, istog dana je predsjednik Bush odobrio 70 izmjena u američkim obavještajnim agencijama kako bi unaprijedio borbu protiv terorizma i oružja za masovna razaranja. Predsjednik je odobrio gotovo sve promjene koje je predložila dvopartijska komisija koja je kritizirala američku obavještajnu službu da je bila totalno u krivu u predratnoj procjeni iračkog oružja.

Medju promjenama koje su jučer odobrene je uspostava Nacionalne službe za sigurnost, koja će kombinirati sveukupne obavještajne napore Federalnog istražnog biroa. Predsjednik Bush je, takodjer, izdao izvršnu naredbu dozvoljavajući američkim zvaničnicima da zamrznu imovinu kompanija koje su umješane u širenje oružja za masovna razaranja.

Odmah nakon toga američki zvaničnici su naredili zamrzavanje imovine 4 komapnije iz Irana, Sjeverne Koreje i Sirije.

Neki od bivših talaca prepoznali novoizabranog predsjednika Irana

Predsjednik Bush je izjavio da su navodi sa je tek izabrani iranski predsjednik odigrao ključnu ulogu prilikom krize sa taocima u Teheranu 1979, upućuje na mnoga pitanja. Američki predsjednik je danas novinarima kazao da nema dodatne informacije o ovim navodima, ali da je ubijeđen da će se pronaći odgovori na pitanja o mogućoj ulozi Mahmouda Ahmadinejada u ovom incidentu.

Nekoliko Amerikanaca koji su bili držani kao taoci u Iranu prije 25 godina, kada je grupa radikalnih iranskih studenata provalila u ambasadu Sjedinjenih država u novembru 1979. godine, izjavili su da se sjećaju da je sada novoizabrani predsjednik Irana Mahmoud Ahmadinejad u tim događanjima imao ključnu ulogu.

Uoči parlamentarnih izbora u Albaniji

3. jula u Albaniji će biti održani parlamentarni izbori. Vladajuća partija socijalista, premijera Fatosa Nanoa, nastoji osvojiti svoj treći uzastopni mandat dok se kandidati iz dvadeset političkih partija i dvije koalicije nadmeću za stotinu četrdeset zastupničkih mjesta u parlamentu.

Zamjenik glasnogovornika američkog State departmenta Adam Ereli prokomentarisao je predstojeće izbore: Ovo je veoma važan dogadjaju istoriji Albanije i jedan je od onih koje mi pažljivo pratimo. To je prilika za rukovodstvo Albanije, političko rukovodstvo Albanije i civilno društvo te zemlje da pokažu svijetu, da pokažu svojim susjedima da zadovoljavaju medjunarodne standarde i čine napredak u pravcu pridruživanja medjunarodnoj zajednici, kao članica udružene Euro-atlanske zajednice.

Prethodni izbori u Albaniji bili su propraćeni nepravilnostima i prevarama. Ovoga puta, medjutim, albanska vlada je poduzela korake da pokaže da je ozbiljna kada je riječ o održavanju slobodnih i poštenih izbora. Obećala je da će podići optužnice protiv dvadeset i sedam domaćih nadzornika glasanja koji nisu do utvrdjenog roka obezbijedili informacije o glasačkim mjestima za koja su bili zaduženi. Uz to, rekao je gospodin Ereli, albanske političke partije potpisale su pravila ponašanja koja obavezuju kandidate da vode poštenu kampanju, bez klevetanja.

”Ovo je važan korak naprijed i važan medjaš u njihovom političkom razvoju. Mi od njih očekujemo da postupaju u skladu sa pravilima ponašanja.“

Treba poduzeti još neke korake. Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi istakla je da je bez obzira na pravila ponašanja kampanja postala kako je rečeno: zlobna. Kandidati su počeli da optužuju jedni druge za zloupotrebu vladinih fondova i kupovinu glasova. OSCE je takodjer upozorio da albanske vlasti još treba da se pozabave pitanjem glasačkih listića i transporta glasačkih kutija.

Albanija još ima vremena da se pozabavi tim pitanjima i ove izbore učini modelom demokratskog napretka. Svijet će pažljivo pratiti albanske parlamentarne izbore. ”Mi godinama radimo sa albanskim civilnim društvom i Albancima da bismo pomogli razvoj zdrave i snažne demokratske tradicije”, rekao je gospodin Ereli i dodao:”Ovi izbori će biti ključni pokazatelj stepena napretka kojeg su postigli na tom polju i mi se tome unaprijed radujemo. ”

Specijalni irački tribunal se priprema za sudjenje Sadamu Huseinu

Specijalni irački tribunal se priprema za sudjenje Sadamu Huseinu. Optužnica još uvijek nije podignuta, niti je zakazan datum sudjenja. Ali debata o tome da li će bivši diktator biti pravedno tretiran ili ne, je u punom jeku.

U nedavno prikazanom video snimku, Saddam Husein izgleda mnogo smireniji nego prije godinu dana.

Ali kako se sudjenje približava, neki su postavili pitanje legitimnosti Specijalnog iračkog tribunala kojeg su odredile američkih vlasti u Iraku.

Bivši ministar pravosudja Sjedinjenih država, anti-ratni aktivista, i branitelj Radovana Karadžića u gradjanskoj tužbi podignutoj prije nekoliko godina u New Yorku, Ramsey Clark je savjetnik Saddamovog pravnog tima.

Ramsey Clark:
Kako će te pravosnažnim smatrati sud koji su izabrale okupirajuće snage, nakon agresije.

Uprkos ulozi Sjedinjenih država u formiranju suda, mnogi pravni experti smatraju da Saddam i dalje može imati pravedno sudjenje dok god se Tribunal striktno pridržava standarda.

Sean Murphy, profesor medjunarodnog prava na Georgetown Univerzitetu u Washingtonu navodi neke od njih:

”Otvorenost javnosti, pretpostavka nevinosti, pristup pravnom savjetu, mogućnost unakrsnog ispitivanje svjedoka koji svjedoče protiv optuženog.“

Objavljivanje Saddamovih nelaskavih fotografija izaziva sumnje u to da li će mu se pravedno suditi, kažu neki dodajući da je tribunal kompromitirao svoj integritet javnim razgovorima o sudjenju.

Iračke vlasti su izjavile da će Saddam imati najmanje dvanaest optužnica. Već je bio saslušan o ubistvima iz 1982-ge, kada je ubijeno najmanje 50 Iračana u jednom šiitskom gradu, što se smatra osvetom nakon neuspjelog pokušaja atentata na Saddama.

Shiiti su progonjeni u vrijeme Saddamovog režima, a sada su dominantna vlast u prelaznoj vladi Iraka. Neki vladini zvaničnici insistiraju da se sa sudjenjem počne što prije. Abdel Hussin Shandal je irački Ministar pravde.

Abdel Hussein Shandal:
Istraga će biti završena ove godine, a onda počinje sudjenje.

Slijedeće potencijalne Saddamove optužnice bi se mogle odnositi na hemijski napad 1988 koji je ubio hiljade ljudi u Halabji, kao i invaziju Kuvajta 1990.

Istoričar, Charles Ingrao o Srebrenici

Ugledni američki istoričar i profesor Univerziteta Perdu u Indijani, Charles Ingrao, predvodi projekat “Naučna inicijativa” u okviru koga oko 300 zapadnih i domaćih eksperata za Balkan nastoje da utvrde faktografiju o najspornijim događajima u balkanskom konfliktu tokom 90-tih godina. Ovih dana profesor Ingrao će boraviti u Srbiji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Njegova turneja povezana je sa obilježavanjem desetogodišnjice Srebrenice. Pred polazak za Beograd, profesor Ingrao je razgovorao snovinarkom Glasa Amerike Jelom de Franceschi:

Po mišljenju Charlesa Ingraoa, desetogodišnjica Srebrenice je prilika da se svima onima, koji još uvek sumnjaju da je jula 1995. počinjen najveći zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata, još jednom predoče dokazi o tome.

INGRAO:Dokazi zločina u Srebrenici su toliko uvjerljivi da ih malo ko u svijetu negira. U projektu koji vodim učestvuje 300 vodećih zapadnih eksperata za Balkan kao i veliki broj lokalnih naučnih radnika, od čega više od 60 stručnjaka iz Srbije. Istraživanje se zasniva na mnogim nepobitnim podacima. Imali smo, na primjer, priliku da pregledamo satelitske snimke i dokaze o otkriću oko 4,000 tijela zakopanih u neposrednoj blizini Srebrenice. O tom događaju svjedočio je general Krstić, drugi po rangu komandant snaga bosanskih Srba u to vreme, kao i veliki broj oficira i civila podređenih Krstiću. Postoje snimci telefonskih razgovora između Radovana Karadžića i drugih, o tome kako treba likvidirati i zakopati Srebreničane. Da se masakr dogodio potvrdili su nedavno i predsednik Republike Srpske i članovi njegove komisije o Srebrenici. Pa ipak, veliki broj ljudi u Srbiji još uvek negira da je srpska strana kriva za taj masakr, pa čak i da se on dogodio. Mislim da je korisno iskoristiti priliku da se o tom događaju govori na osnovu podataka proverenih u skladu najvišim naučnim standardima, kao što je to učinila naša Naučna inicijativa.

VOA: Tokom svog posjeta zemljama Zapadnog Balkana, gospodin Ingrao planira uvjeriti vodeće političare da, kada govore o nedavnim balkanskim sukobima, to čine na osnovu potkrijepljenih činjenica. Ingrao smatra da projekat Naučna inicijativa pruža takvu vjerodostojnu naučnu potku.

INGRAO:
Mi nastojima da ohrabrimo političke lidere da predoče podatke do kojih je naša grupa došla u skladu sa najvišim naučnim standardima. Moj kolega iz Naučne inicijative, Tomas Everet i ja, razgovara ćemo sa vodećim političarima. On će posjetiti Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ja ću prevashodno boraviti u Srbiji i na Kosovu, a kratko ću se zadržati i u Banja Luci i Sarajevu. U svim tim centrima apelirat ćemo na političke čelnike da razmotre rezultate istraživanja Naučne inicijative, sa kojima su saglasni ne samo vodeći zapadni stručnjaci, nego i naučnici iz njihovih sredina. Zatražićemo od naših sagovornika da javnosti objasne da ti međunarodni i domaći naučnici nisu radili ni pod kakvim političkim pritiskom, i da su uspeli izgraditi zajedničku naučno-istorijsku platformu, prihvatljivu za svakog u regionu. Bilo bi izuzetno dobro kada bi političari poput Borisa Tadića, Ibrahima Rugove, Stipe Mesića, kao i bivši i sadašnji predsjednici BiH, prihvatili naše nalaze kao zajedničko sagledavanje događaja iz nedavne prošlosti, i time doprinijeli da se uklone kontroverze opterećene mitovima, mržnjom i poricanjem.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG