Linkovi

Aktuelno

Obilježena prva godišnjica transfera vlasti u Iraku

Irački predsjednik Jalal Talabani se danas sastao s britanskim i američkim diplomatama na prvu godišnjciu transfera ovlasti na Iračane 28 juna 2004. Govoreći nakon susreta, prvi kurdski predsjednik te zmelje je rekao da je blagoslovljen, usprkos nasilju koje zahvata najveći dio zemlje.

Zastupnički dom američkog Kongresa usvojio Rezoluciju o Srebrenici

Kasno sinoć, nakon što je to prošle sedmice jednoglasno učinio Senat, i Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih država je usvojio Reoluciju broj 199 o Srebrenici.

Sa 370 glasova za i samo jednim protiv zastupnici u američkom Kongresu kasno sinoć su usvojili Rezoluciju 199 o masakru u Srebrenici.

U Zaključima Rezolucije, čiji su sponzori 27 kongresmena na čelu sa republikanskim zastupnikom iz New Jerseya, Christopherom Smithom se doslovce kaže: Politika agresije i etničkog čišćenja koju su primjenjivale srpske snage u BiH od 1992. do 1995. godine odgovara terminima koji definiraju genocid u članu 2 Ženevske konvencije.

Kongresmen Smith je naveo četiri razloga za donošenje Rezolucije:
- Zato što su neki od optuženih za ovaj zločin još uvijek na slobodi
- Zato što neki negiraju da se zločin desio, dok drugi tvrde da je to nešto drugo, a ne genocid.
- Treće, medjunarodna zajednica mora naučiti iz neuspjeha da spriječi pokolj, sobzirom da je Srebrenica bila zaštićena zona UN-a.
- I konačno zbog duga prema onima koji su u Srebrenici izgubili svoje najdraže i od kojih su mnogi danas američki gradjani.

Kongresmen Smith je za pokolj u Srebrenici optužio ukupan režim Slobodana Miloševića, koji je sa pravom u Hagu, ali se upitao zašto su još na slobodi Radovan Karadžić i Ratko Mladić, prigovarajući vlastima u Srbiji za izostanak istinske suradnje sa Haškim sudom.

Tom Lantos, demokrata iz Californije je podsjetio na sam dogadjaj od prije 10 godina o čemu se govori i u samoj Rezoluciji.

U Rezoluciji se, naime, ukazuje da su u julu 1995. godine na hiljade ljudi i dječaka, koji su potražili utočište u sigurnosnoj zoni UN-a u Srebrenici masakrirani od strane snaga bosanskih Srba. Naglašava se da su bosanski Srbi početkom aprila 1992, počeli agresiju i etničko čišćenje okolnih područja.

Oko jedne trećine stanovništva Srebrenice pokušalo je probiti se kroz linije bosanskih Srba i dokopati se područja pod kontrolom Armije BiH, ali su mnogi ubijeni od patrola i u zasjedama.

Preostalo stanovništvo je potražilo utočište u krugu sjedišta holandskog bataljona u selu Potočari, ali su mnoge od njih snage bosasnkih Srba nasumice zarobili, premlatili, silovali i pogubili.

Snage bosanskih Srba su odvojile žene i djecu, a muškarce starije od 16 godina dopremili na jedno mjesto i zatim sistematski pobili sahranivši ih u masovnu grobnicu.

Najmanje 7 hiljada ljudi, oko 20 posto ukupnog stanovništva Srebrenice je strijeljano, ili na drugi način ubijeno.

U Rezoluciji se zatim ukazuje na nastojanja snaga Bosanskih Srba da prikriju dokaze o zločinu premještajući tijela iz prvobitne masovne grobnice na druge lokacije.

Masakr u Srebrenici, kaže se u Rezoluciji koju je usvojio američki Kongres, je medju najgorim od stravičnih zločina koji su se dogodili tokom sukoba u BiH od aprila 1992 do novembra 1995. godine.

General Mladić, rekao je kongresmen Lantos, je još uvijek na slobodi negdje u dijelu BiH kojeg kontroliraju Srbi, i u samoj Srbiji, kao i Radovan Karadžić. Neprihvatljivo je, naglasio je Lantos da srpski zvaničnici u BiH i Srbiji ovim optuženicima pružaju zaštitu.

Na kraju se kongresmen Smith zahvalio zastupnicima, kao i Kongresu Bošnjaka Sjeverne Amerike i Koaliciji za medjunarodnu pravdu i drugima koji su pomogli u pripremi i donošenuju Rezolucije 199 kojom američki Kongres iskazuje svoj odnos prema masakru u Srebrenici.

Masakr u Srebrenici treba nazvati pravim imenom - Genocid, rekao je na kraju kongresmen Smith naglašavajući da odgovorni trebaju nositi ljagu i služiti kao upozorenje onima koji bi možda u budućnosti smjerali takav zločin.

Demokratski proces u Iraku “stalno dovode u pitanje zli ljudi...“

Predstavnici više od osamdeset zemalja i organizacija sastali su se u Briselu, u Belgiji, da bi razgovarali o tranziciji Iraka i planovima za obnovu. Američki državni sekretar Condoleezza Rice je rekla da je svijet svjedok ponovnog pojavljivanja “Iraka oslobodjenog od tiranije, jedne sjajne kulture i sjajnog naroda koji se konačno otkida od godina i decenija tiranije i užasa kojima je bio izložen, da bi pokušao i izgradio slobodnu i demokratku budućnost.”

Tokom konferencije, irački ministar vanjskih poslova Hoshyar Zebari izložio je ciljeve iračke vlade: izrada nacrta ustava, osiguravanje bezbjednosti, obnavljanje ekonomije i poboljšavanje veza sa susjedima. Ministar Zebari je takodjer rekao da je njegova vlada opredijeljena za uključivanje svih 26 miliona Iračana u politički proces, uključujući tu i približno dvadeset procenata sunitskih muslimana.

HOSHYAR ZEBARI: Mi smo dokazali, ne samo vama nego i svom narodu da smo za uključivanje. Ova zemlja pripada svima. Niko ne želi da omalovažava bilo koju grupu ili bilo koji dio Iraka i zajedno ostvarujemo uspjeh.

Američki državni sekretar Condoleezza Rice je navela kako demokratski proces u Iraku “stalno dovode u pitanje zli ljudi koji žele da unište ove snove i nade“. Gospodja Rice je naglasila značaj uticaja iračkih susjeda, a posebno Sirije, aludirajući na njihovu odgovornost da spriječe teroriste da koriste teritorije te zemlje da sa njih vrše napade na Irak.

CONDOLEEZZA RICE: Zaista je odgovornost iračkih susjeda da učine sve što je u njihovoj moći da se odupru i da obeshrabre one koji pokušavaju da unište progres koji je ostvaren u Iraku. Vrijeme je da irački susjedi, a posebno Sirija ispune svoje obaveze.

“Irački narod je preuzeo veliki rizik”, rekla je gospodja Rice i dodala: “Oni su hrabri ljudi koji se zalažu za demokratiju i slobodu.”

Haški tužitelji podnose jedinstvenu srebreničku  optužnicu

Haški tužitelji danas podnose sudijama "jedinstvenu srebreničku optužnicu", koja se odnosi na optužbe za genocid i ostale ratne zločine, počinjene u Srebrenici jula 1995. godine, od strane visokih dužnosnika vojske i policije bosanskih Srba.

Ovaj potez haških tužitelja je objelodanjen tokom današnje konferencije o postupku protiv Milana Gvere i Radivoja Miletića, nekadašnjih članova Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. S tim u vezi, zatraženo je od sudija Tribunala da se odloži rok za dostavljanje spiska svjedoka optužbe, kako bi se on objedinio sa ostalim dokaznim materijalom tužitelja, a koji se odnosi na tragična zbivanja u "zaštićenoj" srebreničkoj enklavi.

Planirano je da zajednička srebrenička optužnica, sem Gvere, Miletića i Zdravka Tolimira , koji je još uvijek na slobodi, obuhvati i optužbe protiv Ljubomira Beare, Vujadina Popovića, Drage Nikolića, Ljubomira Borovčanina, Vinka Pandurevića i Milorada Trbića.

U slučaju odbijanja prijedloga tužitelja, Haški sud bi se suočio sa najmanje četiri odvojena srebrenička sudjenja, koja podrazumjevaju isto toliko i prateće dokumentacije, spiskova svjedoka i predraspravnih podnesaka.

Inače, danas je najavljeno da će se na zahtjev Gvere i Miletića za puštanjem na slobodu do početka sudjenja odgovoriti u nekoliko narednih sedmica, najkasnije do početka ljetnje pauze u radu Haškog suda.

U narednih 8 mjeseci, Ivo Miro Jović predsjedavajući Predsjedništva BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH u narednih osam mjeseci biće Ivo Miro Jović koji je danas, u skladu sa principom rotacije, preuzeo ovu dužost od Borislava Paravca.

U obraćanju na svečanoj sjednici Predsjedništva BiH, Paravac je rekao da principi rotacije, pariteta i konsenzusa, simbolično i suštinski, predstavljaju model po kome BiH može da funkcionira kao dobro uređena zemlja ravnopravnih naroda i entiteta.

Novi predsjedavajući Jović najavio je da će Predsjedništvo nastaviti da pruža podršku reformi odbrane u BiH s ciljem uspostavljanja modernih i profesionalnih oružanih snaga.

On je istakao da BiH ima ozbiljne probleme u vezi sa reformom policije, kao i sa činjenicom da su lica optužena za ratne zločine, a posebno Radovan Karadźić i Ratko Mladić, još na slobodi.
Borislav Paravac smatra da mnogobrojne posjete visokih međunarodnih diplomata BiH, kao i odlasci političara iz BiH u druge zemlje predstavljaju značajno poboljšanje međunarodne pozicije BiH, podizanje njenog ugleda u svijetu, ohrabrenje i podsticaj njenim naporima ka evroatlantskim integracijama.

On je istakao i aktivnosti koje je Predsjedništvo u proteklih osam mjeseci provodili u provođenju reformi u oblasti odbrane i sigurnosti.

Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić izjavio je danas da ne može biti u potpunosti zadovoljan radom Predsjedništva BiH, opterećenog unutrašnjim i spoljnim problemima.

Gospodin Tihić je ocijenio da se unutrašnji problemi odnose na smjenu hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića i vlastitu odgovornost članova Predsjedništva BiH za propuste prilikom polaganja zakletve na Manjači i u Bileći, dok se spoljni odnose na blokadu u Vijeću ministara, zastoj u reformama i u odnosima sa susjednim državama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG