Linkovi

Aktuelno

Nema roka za povlačenje američkih trupa iz Iraka

Predsjednik Bush je izjavio kako nema nikakvog roka za sada, za povlačenje američkih trupa iz Iraka. Gospodin Bush se sastao s iračkim premijerom Ibrahimom al Jaafarijem danas u Bijeloj Kući, i to u jednom, kako je rekao američki predsjednik, ključnom trenutku.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, gospodin Bush je rekao da postizanje napretka u Iraku nije lako, jer se ljudi sučeljavaju svakodnevno s smrtonosnim napadima pobunjenika. Sa svoje strane se gospodin Jaafari zahvalio američkom narodu jer stoji uz njegov narod, i rekao kako ovo nije trenutak za povlačenje.

Dvojica su lidera takodjer razgovarali o novom iračkom Ustavu, i izuzetno važnom treningu iračkih snaga sigurnosti.

Jedan broj američkih kongresmena, medju njima i republikanaca, su već pozvali na odredjivanje roka za povlačenje američkih vojnika iz Iraka.

Inače, slijedeći utorak će predsjednik Bush posebnim govorom obilježiti prvu godišnjicu predaje suvereniteta iračkim vlastima.

Kako je saopćio glasnogovornik Bijele Kuće Scott Mc Clellan, važno je da u vrijeme pobunjeničkih napada, američki predsjednik govori izravno i američkom narodu i vojsci.

Nova hapšenja osumnjičenih za masakr Bošnjaka u Srebrenici

Vlasti u Republici Srpskoj su pritvorile najmanje 11 osoba, medju kojima su i neki policajci, osumnjičeni za umješanost u masakr Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.

Zvaničnici policije kažu da je operacija sprovedena u posljednja dva dana u okolini Bratunca, Šekovića i Zvornika po nalogu Suda BiH.

Kako iz Banja Luke javlja, dopisnik Glasa Amerike, Dragan Stegić pod sumnjom da su izvršili ratne zločine, ili da se mogu dovesti u vezu sa vojnim ili policijskim operacijama u Srebrenici tokom ljeta 1995. godine, pripadnici policije RS danas su uhapsili još tri osobe na području zvorničke regije.

Predhodno su u rejonu Skelana privedena četiri lica, aktivni policajac Aleksandar Radovanović, bivši policajci Slobodan Jakovljević i Milenko Trifunović, te Pero Mitrović.

Predstavnici MUP-a RS ne žele da potvrde, ali ni da demantuju ove navode koje prenose domaći mediji, dok Tužilaštvo BiH, po čijem se nalogu provodi ova akcija, ne saopštava nikakve informacije.

Nezvanično se saznaje da je u posljednjih 48 sati u istočnom dijelu RS uhapšeno ukupno 15 lica koja se nalaze na spisku kojeg je ranije sačinila Radna grupa za Srebrenicu medju osobama zaposlenim u policiji, ili državnim i entitetskim institucijama.

O Srebrenici u Muzeju Holokausta u Washingtonu

U washingtonskom holokaust muzeju u četvrtak navečer je održana panel diskusija posvećena Srebrenici i prikazan dokumentarni film BBC-a--Jecaj iz groba.

Diskusiju je vodio Mark Danner, novinar iz New Yorka, a učesnici su bili Elvir Mujić, preživjeli iz Srebrenice i Jan Willem Honig, Holandjanin koji predaje na Kings Collegu u Londonu.

Washigntonska publika u prepunom auditorijumu holokaust muzeja, u kojoj su između ostalih bili i predstvnici diplomatskog kora iz ambasade BiH, te brojni studenti i učenici koji žele saznati više o krvavoj istoriji moderne Evrope, su bili željni čuti odgovore na pitanja koje je postavio Jan Willem Honig, inače autor knjige Srebrenica: dosije ratnog zločina, o genocidu, i odgovornosti, te iskustva mladića koji je preživio Srebrenicu.

Elvir Mujić je govori o svom životnom iskustvu, koje ga je proveo od sretnog djetinjstva u Srebrenici, preko logora u Srbiji do Sjedinjenih država, u kojima je završio srednju školu i Univerzitet.

Jan Willem Honiga smo upitali šta Srebrenica danas, 10 godina poslije, znači svijetu.

Srebrenica je važan događaj--veoma je brzo postalo jasno da se radi o najvećem ratnom zločinu koji je počinjen u Evropi nakon drugog svjetskog rata. I to odašilje važnu poruku, a to je da je takvo nešto još uvijek bilo moguće da se desi u Evropi nakon holokausta, i da se sve to dogodilo pred očima međunarodne zajednice i holandskih vojnika UN-a koji su trebali pružiti neku vrstu zaštite lokalnom stanovništvu, a nisu to učinili.

Tu je postojalo sjećanje na holokaust koje je trebalo spriječiti da se takav zločin desi, a tu je i pitanje uključenosti međunarodne zajednice.

I 10 godina kasnije, trebalo bi nam i dalje biti u svijesti da su takvi događaji mogući u svijetu, i da je, čak i ako ste na licu mjesta, možda teško prepoznati šta se zapravo dešava.

To od nas zahtijeva veoma veliku pažnju i pomno praćenje događaja u svijetu, to nam govori da moramo stalno biti na oprezu jer se užasne stvari možda dešavaju upravo pred našim očima, kaže Jan Willem Honig.


Bisera Turković novi ambasador BiH u Washingtonu

Republikanski kongresmen Trent Franks iz Arizone je u Kongresu oštro kritikovao State department zbog davanja agremana ambasdoru BiH u Sjedinjenim Državama Biseri Turković ističući njenu povezanost sa, kako je to rekao, radikalnom islamskom Strankom Demokratske Akcije koja je od osnivanja imala jake veze sa al-Qaidom.

Tim povodom zamolili smo kongresmena Franksa da govori za Glas Amerike.

T. FRANKS: Mislim da treba da naglasim da je moja prva briga uvijek sigurnost moje vlastite zemlje, Sjedinjenih Američkih Država i kada se radi o dosijeu Bisere Turković, to samo po sebi izaziva zabrinutost. U širem kontekstu, mislim da je poruka koja je poslana cijelom svijetu, drugim zemljama - time što u diplomatskom statusu prihvatamo nekoga ko ima dosije kakav ima Bisera Turković - jedna grozna poruka - posebno u vremenu u kom se cijeli svijet bori protiv terorizma.

VOA: Vaše su, da ih tako nazovemo, optužbe veoma oštre. Možete li nam reći na čemu vi zasnivate svoje optužbe protiv njenog imenovanja za ambasadora ?

T. FRANKS: Prije svega, na njenom ličnom dosijeu. Kao što znate, gospodja Turković je, zajedno sa Alijom Izetbegovićem, osnivač stranke SDA, koja je imala bliske veze sa al-Qaidom i drugim ekstremnim islamističkim grupama, i samo da pomenem, mi smatramo da je ona svoju raniju diplomatsku poziciju koristila da organizira i omogući da strani borci - mudžahedini dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Mi smatramo da imenovanje za ambasadora nekoga sa takvom vrstom dosijea, posebno sada kada se cijela zemlja tako ozbiljno suprotstavlja terorizmu - predstavlja potpuno pogrešno imenovanje.

Moram vam reći da sam se nadao da će, posebno sada, biti za imenovanje predložen neko ko može da govori u ime svih bosanskih ljudi, u ime Bošnjaka, Srba, Hrvata, neko ko može da zastupa tu zemlju šire.... I to bi bilo mnogo bolje.

Imenovanje Bisere Turković jednostavno ne šalje pravu poruku ni Sjedinjenim Državama. Neki od nas se jednostavno pomalo pribojavaju dosijea te žene.

Dakle, moja poruka Kongresu je zaista bila prilično oštra. Posebno zbog toga što sam ja ranije razgovarao sa ljudima u State Departmentu, i nezvanično izložio svoje razloge za zabrinutost, nakon čega sam bio zamoljen da o tome ne govorim javno dok o tome ne bude donesena neka odluka. Odjednom, oni su dali saglasnost za njeno imenovanje a da nas niko o tome nije obavijestio. Ako to postane ustaljeni trend - to nije dobro jer to pokazuje da počinjemo raditi protiv sebe u ovoj borbi protiv terorizma.

VOA: Da li vi hoćete da kažete da su u času kad ste vi u State Departmentu razgovarali o ovom pitanju, da su oni priznali da postoji odredjena kontroverza u vezi sa gospodjom Turković?

T. FRANKS: Ja bih volio da oni sami o tome govore u svoje ime, ali u našem razgovoru o tome izgledalo je da su oni veoma svjesni i te kontroverze, kao i naših razloga za zabrinutost - jer smo se mi potrudili da oni budu svjesni onoga što nas brine u ovom slučaju.

Ali, zamoljeni smo da neko vrijeme javno ne govorimo o tome - jer upravo su u toku bili napori da se nešto bosanskih snaga pošalje u Irak, da bi se tako pomogao rat protiv terorizma. Mi smo, zatim, radi dobrih odnosa nastojali da tako i postupimo, ali nismo odustali od naših primjedbi, pogotovo u ovakvoj situaciji.

Osim navedenog, zabrinuti smo i zbog nekih navoda o korupciji u njenom dosijeu, i nismo mi jedini koji su zbog toga zabrinuti, to je prilično široko poznata stvar.

I kad State Department kaže - znate, mi ne možemo odbiti nečije imenovanje zbog nekoliko godina starih navoda o korupciji, to zaista ”ne pije vode“... Ako mi nemamo hrabrosti da kažemo: Ne, i ne odupremo se takvom imenovanju, onda je veliko pitanje i to koliko smo mi uopšte efikasni u borbi protiv terorizma.

Šta kažu iz State departmenta?

Nakon ovako oštrih optužbi koje je u povodu prihvatanja agremana Bisere Turković za ambasadora BiH u Washingonu, iznio kongresmen Trent Franks, zatražilo smo komentar iz State departmenta. Medjutim, iz State departmenta su za Glas Amerike rekli da je riječ o povjerljivim informacijama i da oni ne komentiraju razloge prihvatanja, ili ne prihvatanja agremana inostranih diplomata u Sjedinjenim Državama.

Glasnogovrnik State departmenta, Adam Ereli je na današnjoj press konferenciji, na pitanje novinara Glasa Amerike, rekao da je proces kojeg se State department drži kod prihvatanja agremana inostranih diplomata standardan i uvijek se primjenjuju isti kriteriji. Gospodin Erely je dodao da će State department, vjerovatno, izdati posebno saopćenje u povodu prihvatanja agremana gospodje Turković.

State department je u slučaju Bisere Turković prihvatio agremane, o čemu je zvanično obavještena ambasada BiH u Washingtonu, čiji su zvaničnici za Glas Amerike potvrdili dobijanje službene obavijesti o suglasnosti Sjedinjenih Država da Bisera Turković kao ambasador u Washingtonu predstavlja BiH.

S.Tihić - SDA je najozbiljniji američki partner u BiH

Član Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, i predsjednik SDA BiH, zamoljen da za Glas Amerike komentira tvrdnje kongresmena Trenta Franksa, kaže:

”Za mene je to vrlo neodgovorna i neozbiljna izjava, pogotovo što se radi o kongresmenu Sjedinjenih Američkih Država. Očito da je gospodin pogrešno informisan od lobista koji ne žele dobro ni BiH, a vjerovatno ni svom narodu.

Nama je poznato da je jedan broj funkcionera i zvaničnika iz BiH boravio u Sjedinjenim Državama i razgovarao, i predpostavljamo da su neistine koje su oni plasirali poslužile kongresmenu da iznese jednu tako ozbiljnu, neutemeljenu optužbu.

Američka vlada dobro zna ko je Bisera Turković. Američka vlada dobro zna ko je Stranka Demokratske Akcije, to je najozbiljniji partner u BiH Vladi Sjedinjenih Država, i to smo pokazali u više navrata. Ne samo, kada je u pitanju Irak, kada je u pitanju Sporazum o izuzeću američkih državljana od Medjunarodnog krivičnog suda, nego i u mnogim drugim pitanjima oko kojih smo našli zajednički jezik.“

Napad u blizini američkog konvoja u Falluji

Američka vojska je saopćila da su najmanje dvojica marinaca poginuli, a trojica marinaca i jedan mornar se vode nestalim, nakon napada automobilom bombom u blizini američkog konvoja u Falluji kasno sinoć.

Još 13 vojnika je ranjeno u ovom napadu, saopćila je američka vojska. Nema dodatnih detalja o ovom napadu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG