Linkovi

Aktuelno

Nove tvrdnje da su Osama bin Laden i mula Omar živi

Jedan od zapovjednika Talibana, mula Akhtar Usmani je kazao da su Osama bin Laden i talibanski lider mula Mohamad Omar, živi nakon što se već tri godine nalaze u bjekstvu. Akhtar Usmani je za pakistansku televizijsku stanicu GEO kazao da su obojica u dobrom zdravstenom stanju,ali je odbio kazati gdje se oni nalaze.

On je dodao da se mula Omar i dalje nalazi na čelu tvrdolinijaške milicije koja je nekada vladala u Afganistanu.

Nove provjere umješanosti Kofi Anana u skandal programa za Irak - Nafta za hranu

UN-ova komisija sada provjerava najnovije informacije koje otvaraju nova pitanja o vezi generalnog sekretara UN Kofi Annana i skandala oko nekadašnjeg programa za Irak Nafta-za-hranu.

Provjera tih navoda je inicirana jednom e-mail porukom kojom se nagovještava da je gospodin Annan možda znao više nego je bio spreman da prizna - kada se radilo o ugovoru kojeg je dobila kompanija za koju je radio njegov sin.

E-mail, kojeg je prvi objavio New York Times - govori o sastanku iz 1998. godine na kome su učestvovali gospodin Annan i jedan od menadžera kompanije Cotecna - nedugo prije nego je ta kompanija dobila ugovor po programu Nafta-za-hranu.

Crna Gora: Istraga o hapšenju, deportiranju i ubistvima Bošnjaka 1992. godine

Pripadnici crnogorske policije počeli su da saslušavaju veći broj učesnika akcije nezakonitog hapšenja i deportovanja bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. godine, drugih aktera i potencijalnih svjedoka. Kako javlja Nebojša Redžić, mediji saznaju da u centrima bezbjednosti širom Crne Gore, izjave daju policajci koji su, s proljeća 1992, učestvovali u hapšenju i deportovanju oko 150 Bosanaca.

Težište istrage stavlja se na to ko je naredio i po čijem ovlašćenju je sprovedena ta akcija, koja je u smrt odvela 81-og Bošnjaka.

U sklopu utvrđivanja krivične odgovornosti, već je saslušan i zamjenik ministra policije iz vremena deportacije Bosanaca Nikola Pejaković, a iskaze su dali i pomoćnici ministra policije za javnu i državnu bezbjednost iz tog perioda Mića Marković i Boško Bojović.

Saslušani su i brojni tadašnji načelnici centara bezbjednosti, njihovi zamjenici i policajci, a izjavu je dao i državni tužilac Crne Gore iz vremena deportacije Vladimir Šušović.

Tužilaštvo očekuje da iskaze narednih dana daju bivši crnogorski predsjednik Momir Bulatović, načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi, iz čijih ćelija je većina izbjeglica deportovana za Bosnu i Hercegovinu, Milorad Ivanović, kao i tadašnji načelnik barskog centra Branko Bujić.

Od Bujića će se posebno tražiti da objasni kako je nestao i šta se dogodilo sa Malikom Meholjićem, bivšim gradonačelnikom Srebrenice, kojeg su barski policajci uhapsili 15. aprila 1992. godine, kome se od tada gubi svaki trag.

Bujićevo svjedočenje o tom slučaju ima posebnu težinu, jer su se u nekim bosanskim medijima pojavile spekulacije da je Meholjić likvidiran u Baru.

Iskaze bi uskoro trebalo da daju i ostali visoki crnogorski državni funkcioneri iz tog perioda, poput crnogorskog premijera Mila Đukanovića i bivšeg potpredsjednika Vlade Crne Gore zaduženog za kontrolu rada Ministarstva unutrašnjih poslova Zorana Žižića.

Bob Hand: Rezolucija 199 za Srebrenicu ima sve više pristalica u američkom Kongresu

Kratkoročno gledano, nedavni snimci pogubljenja Srebreničana izazivaju nove napetosti, i nove rasprave; medjutim u dugoročnom je interesu cijelog područja da svatko shvati i prihvati istinu o onom što se dogodilo - a istina na kraju vodi izmirenju - kaže za Glas Amerike Robert Hand, čelnik Helsinškog odbora za ljudska prava pri Američkom Kongresu; gospodina Handa je Mirela Bruk prvo zamolila da kaže dokle se u Kongresu došlo s procesom usvajanja Rezolucije o Srebrenici.

U Zastupničkom Domu Kongresa, Rezulucija 199 za Srebrenicu je dobila veliki broj ko-sponzora, tako da je sada broj u Zastupničkom domu onih koji stoje iza Rezolucije gotovo 40. Zbog tako velike podrške Rezoluciji, dva podkomiteta unutar donjeg doma Kongresa su već odobrila rezoluciju, i ona sad ide na kongresne komitete.

Dodata su i dva mala amandmana: jedan se odnosio na ažuriranje podataka o uhapšenima za zločin u Srebrenici, jer se ta situacija donekle izmijenila od prvoga predstavljanja Rezolucije; drugim amandmanom se traži jasnija odrednica o tome ko je u Beogradu podržavao snage bosanskih Srba koje su počinile zločin u Srebrenici.

Sada samo čekamo da rezolucija prodje glavne komitete u Zastupničkom domu i onda se iznese pred cjelokupni Zastupnički dom na izglasavanje.
Što se tiče Senata, tekst rezolucije je još uvijek pred senatskim odborom za vanjske odnose; i u Senatu se još dodaju novi ko-sponzori, i nisam siguran koliko senatora trenutno stoji i za rezolucije, čini mi se 5. Medjutim, stvari se odvijaju brzo, i pogotovo se nadam - zbog akcije unutar Zastupničkog doma - da će se i pred cjelokupnim Senatom vrlo skoro naći tekst Rezolucije. Sve bi, logično, trebalo biti gotovo tijekom juna, tj, prije početka obilježavanja masakra.

VOA : Šta će usvajanje rezolucije u Kongresu značiti za američki narod?

HAND: To će značiti nekoliko stvari, što se može vidjeti i kroz ljude koji su ko-sponzori. Kao prvo, to je podsjećanje na činjenicu da se prije deset godina dogodilo nešto užasno; mnogo je izbjeglica iz BIH došlo u Ameriku, oni su sada američki gradjani, i ako je to za njih važno pitanje, onda je i za Kongres. Mislim da je to najvažniji, ljudski aspekt Rezolucije.

Pored toga, mislim da mnogi članovi Kongresa podržavaju cijelu stvar i da će u budućnosti govoriti o tome; bez obzira na to ko su bile žrtve, i čak ko je počinitelj - radilo se o genocidu, a od Bosne dogodilo se još nekoliko velikih zločina, medju njima Darfur. Dakle - pitanje je jesmo li svi mi naučinili vrijednu lekciju kroz Srebrenicu? Ako nismo, možda će baš i usvajanje ove Rezolucije postati dragocjenim podsjećanjem onima koji vode politiku da treba odgovoriti na prijetnju genocidom prije nego što se on dogodi.

Sjedinjene Države, takodjer, žele poslati poruku svijetu da pravda mora pobjedjivati. Na slobodi ima još haških optuženika i sve dok se ne nadju na Sudu, ova priča nije gotova.

Konačno, važno je da se i u regionu prizna zločin u Srebrenici kao genocid. U Srbiji oni koji se nisu sučelili s onim što se dogodilo, kao i u Republici Srpskoj oni koji i danas negiraju zločin - moraju shvatiti i priznati šta je bilo. Naravno, prizori slični onima iz nedavno objavljenog videa na kojem jedinica Škorpion vrši pogubljenja - mogu učiniti više nego Rezolucija američkog Kongresa u postizanju cilja, ali ipak je to dio jednog zajedničkog procesa, iz čega će koristi imati i Amerikanci i ljudi u regionu.

VOA : Glavna tužiteljica je jučer najavila objavljivanje dodatnih video snimaka. Mislite li da takvi snimci mogu konačno dovesti do potpune svijesti kod Srba o onom što se dogodilo, ili mogu izazvati suprotan efekat?

HAND: Kao prvo, svrha objavljivanja ovih fotografija je olakšavanje sudskog procesa optuženima za zločin. Možda je širi cilj Tribunala u tom smislu da se promovira izmirenje, kroz obezbijedjivanje pravde. Naravno, kratkoročno gledano, ovakvi snimci izazivaju nove napetosti, i nove rasprave; medjutim u dugoročnom je interesu cijelog područja da svatko shvati i prihvati istinu o onom što se dogodilo - a istina na kraju vodi izmirenju.

VOA: Rezolucija 199 osudjuje ne samo zločin u Srebrenici, nego sve zločine počinjene tijekom rata u BiH. Je li ova Rezolucija u tom smislu univerzalna u odnosu na zaštitu prava svih ljudi u BiH?

HAND: Definitivno, i ja bih čak rekao svih ljudi u cijelom regionu. Rezolucija je napravljena tako da govori precizno o zločinu u Srebrenici, i konkretno osudjuje taj zločin i naziva ga genocidom. Medjutim, Rezolucija se odnosi u širem smislu na rat u cijeloj BiH, kojeg naziva genocidnim.

Šta je s desetinama hiljada ljudi koji su pobijeni u području Prijedora? To što su se ta ubojstva dogadjala tijekom dužeg vremenskog perioda, taj zločin ne čini ništa manjim. Zatim, deset hiljada ljudi koji su ubijeni, a do 50 hiljada ranjenih u granatiranju Sarajeva.

Na kraju, Rezolucija ne želi reći da nije bilo žrtava Srba ili Hrvata, ili drugih, i na kraju krajeva, Rezolucija osudjuje svaki zločin, i poziva na omogućavanje povratku izbjeglica u cijelom regionu. Rezolucija se takodjer oslanja i na principe poštivanja ljudskih prava koji se odnose i na situaciju na Kosovu. Radi se o principima koji se konsistentno moraju primjenjivati. Dakle, Rezolucija jest o Srebrenici, ali iz Srebrenice svi moramo naučiti da se odredjeni ljudski principi moraju primjenjivati, bez obzira gdje, i bez obzira ko je žrtva, a ko počinitelj.

Conoleezza Rice razgovarala sa Carlom del Ponte

Sjedinjene države su još jednom potvrdile svoju snažnu podršku Tribunalima za ratne zločine počinjene u Rwandi i na tlu bivše Jugoslavije.

Američki državni sekretar Condoleezza Rice danas je o tome razgovarala s glavnom tužiteljicom Haškog Tribunala Carlom Del Ponte, i s glavnim tužiteljem za Rwandu, Hassanom Bubacarom Jallowim.

Kasnije je glasnogovornik State Departmenta Sean Mc Cormack izjavio da je gospodja Rice potvrdila podršku radu Tribunala, i podcrtala važnost njihovog rada.

Na sastanku izmedju državnog sekretara Rice i glavnih tužitelja, prisustvovali su i predsjednici Tribunala. Gospodja Rice je takodjer pozvala oba Tribunala da završe svoj rad u dogovrenom roku, napomenuvši da je Tribunalu za bivšu Jugoslaviju potrebno hapšenje još trojice ratnih zločinaca, koji su na slobodi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG