Linkovi

Aktuelno

Senat potvrdio nominaciju Condolezze Rice za državnog sekretara - 2005-01-26

U Washingonu, nakon jučerašnje devetosatne, i jutrošnje završne jednosatne debate, Senat američkog Kongresa je prije manje od pola sata potvrdio nominaciju Condoleeze Rice za državnog sekretara, koja će tu dužnost preuzeti od Colina Powella. Za nominaciju je glasalo 85 senatora, dok je protiv bilo 13. Neposredno prije glasanja u Senatu, na današnjoj konferenciji za novinare, predsjednik Bush nije direktno odgovorio na optužbe Demokrata da je gospodja Rice zavela američku javnost u pogledu razloga za rat protiv Iraka, ali je rekao da će Condoleezze Rice biti častan državni sekretar.

Republikanci koji kontrolišu Senat su pozvali na brzo potvrdjivanje Condoleeze Rice za državnog sekretara.

Bil First, senator, republikanac iz Tennesseea: Da bi hitno mogla početi raditi na rješavanju prijetnji i izazova koji su pred našom zemljom.

Demokrati su imali dosta primjedbi.

Ted Kennedy, senator, demokrata iz Massachusettsa: Doktorica Rice je bila ključna ličnost u timu za nacionalnu sigurnost koji je iznio na vidjelo i opravdao razloge za rat i bila je katastrofalna pogreška i neprekidna mora.

Tokom saslušanja prošle sedmice, gospodja Rice je odbacila optužbe da je sa ostalim iz administracije predsjednika Busha namjerno zavodila zemlju u vezi Saddamovog oružja za masovna razaranja. Neprihvatanje bilo kakve greške dodatno je ogorčilo neke od demokrata.

Mark Dayton, senator, demokrata iz Minnesote: Ja zaista ne volim da mi ponavljaju laži, očito, i namjerno. To je pogrešno. To nije demokratski. To nije američki i to je opasno.

Pred današnje zasjedanje Senata 7 senatora demokrata su najavili da će glasati protiv naimenovanja Condoleezze Rice za 66-tog državnog sekretara, i tek drugu ženu na tom položaju. Medjutim, neki drugi senatori iz reda demokrata su sa puno entuzijazma pozivali na prihvatanje njene nominacije.

Demokrati su, inače, uspjeli odgoditi planirano potvrdjivanje i imenovanje gospodje Rice na dan inauguracije predsjednika Busha.

Pred Senatskim odborom za vanjske odnose tokom dvodnevnog saslušanja ona je odgovorila na 199 pitanja, i gotovo isto toliko u pismenoj formi, što je gotovo rekord u ukupnoj istoriji potvrdjivanja članova Kabineta bilo kojeg američkog predsjednika.

Predsjednik Bush o Iraku, Iranu, Rusiji, Kini, Evropi... - 2005-01-26

Prvu press konferenciju nakon inauguracije predsjednik Bush je započeo konstatacijom da njegova administracija napreduje u ostvarivanju velikih ciljeva za Sjedinjene Države, ali i u širenju slobode u svijetu i obećao da će iduće nedjelje u govoru O stanju nacije, detaljnije izložiti planove i mjere koje za njihovo ostvarenje treba poduzeti..

Afghanistan i Ukrajina čine značajne napore u pravcu demokratije, rekao je gospodin Bush, naglasivši da u te napore svakako spadaju i izbori u Iraku 30. januara. Predsjednik je, medjutim, upozorio:

”Širom svijeta sloboda ima mnogo smrtnih neprijatelja. Pa ipak, širom svijeta sloboda ima ogroman i sve veći zamah. Treba reći, medjutim, da su neki od naših gradjana podnijeli ogromne žrtve radeći na širenju slobode u svijetu.“

Na pitanje novinara, predsjednik je govoro i o pogibiji američkih marinaca u Iraku u jutrošnjem padu transportnog helikoptera i rekao da je, kao i svi Amerikanci, veoma tužan zbog gubitka života. Našim trupama u Iraku je veoma teško da obavljaju svoju misiju, rekao je gospodin Bush i obećao da će vojnici dobiti sve što im bude trebalo da im se pomogne u tome. Bio je to njegov odgovor na novinarsko pitanje o zahtjevu za dodatnih 80 milijardi u budžetu za potrebe rata u Iraku i Afghanistanu.

Govoreći o izborima u Iraku predsjednik ih je nazvao velikim trenutkom za istoriju te zemlje i prilično oštro odgovorio na novinarsko pitanje o tome da li nasilje koje traje u toj zemlji nagovještava da demokratija u Iraku nema čvrsto uporište.

”Neprijatelj bi više nego bilo šta drugo volio da Sjedinjene Države ustuknu i povuku se prije nego što Iračani budu spremni da se sami brane. Njihov je cilj da zaustave napredovanje demokratije. Oni se boje slobode. Zarqawi je prije neki dan rekao nešto zanimljivo, govorio je o demokratiji i o tome kako je demokratija grozna. Svakako da nasilje, ubijanja nedužnih gradjana ima utjecaja na iračke porodice. Ali, Iračani ipak žele da glasaju, žele da učestvuju u demokratiji, žele da izraze svoje mišljanje i to je ono što je ohrabrujuće.“ Predsjednik Bush je osim najaktuelnijeg pitanja - Iraka, odgovarao i na brojna pitanja o Iranu, Rusiji, Evropi i mnogim unutrašnjim pitanjima, poput problema deficita i ekonomije, o porezima i reformi penzionog osiguranja.

Tony Blair pozvao Sjedinjene Države da uzmu u obzir potrebe ostatka svijeta - 2005-01-26

Britanski premijer Tony Blair je pozvao Sjedinjene Države da uzmu u obzir potrebe ostatka svijeta, kada za svoje akcije traže globalnu podršku. Govoreći na ekonomskom forumu u Davosu, Švicarska, britanski je premijer kazao da Amerika mora biti dio planova drugih u svijetu, ako želi da ostatak svijeta uvijek bude u skladu s njemim planovima. Blair je u tom smislu pomenuo promjenu klime u svijetu i korake koji se za to poduzimaju, zatim borbu protiv terorizma, širenje demokracije , mir na Srednjem Istoku i borbu protiv siromaštva u Africi. Ranije je francuski predsjednik Jacques Chirac predložio uvodjenje medjunarodnog poreza, putem prodaje avio karata, odredjenih goriva i financijskih transakcija - kako bi se pomoglo u borbi protiv AIDS-a.

O opasnostima terorističkih i kriminalnih mreža u BiH - 2005-01-26

O opasnostima koje terorističke mreže, ali i kriminalne mreže koje štite ratne zločince predstavljaju za BiH govore Juan Zarate, zamjenik pomoćnika ministra za finansije Odjela za borbu protiv finansiranja terorizma i finansijskog kriminala u američkom ministrastva finasija, i Ilan Berman, potpredsjednik Odjela za politiku, američkog vijeća za inostranu politiku.Gospodin Zarate se ne slaže sa stavovima političkih analitičara da je Balkan gurnut u stranu od strane Amerike po ovom pitanju zbog sitaucije u Iraku i Afganistanu.

Zarate: Ne slažem se sa tom ocjenom.Vi to znate, a znaju i vaši gledatelji da Ministarstvo financija i State Department obraćaju značajnu pažnju na dešavanja na Balkanu, posebno u smislu opasnosti od širenja ekstremističkih ideologija islamskih pokreta na tom području. Naše informacije ranije objavljene u Americi, i u UN-u, ukazuju na to da postoje elementi na Balkanu koji su omogućili podršku Al Qaidi, novčano i na drugi način, medju njima AL Haramain i Vezir, Safed Durguti... Mi tačno znamo kako se u tom smislu situacija razvija tamo i ono što nas i dalje zabrinjava su potencijalne infiltracije ekstremista u Evopu, preko Balkana.

VOA: Smatrate li da je Balkan pogodno mjesto za razvijanje međunarodnog terorizma. ZARATE: Uvijek postoji opasnost, jer imate istorijsku povezanost sa mudžahedinima, elementima sa ekstremističkom ideologijom koji su sebi našli mjesto u tom području. Upravo to kako se naše ministartsvo odnosi prema tom pitanju pokazuje da smo svjesni opasnosti. Međutim, postoji i druga strana. Područje isto tako može biti primjer da Muslimani, kršćani i ljudi svih vjera mogu živjeti zajedno i produktivno i upravo zato predsjednik i ova adminstracija u tolikoj mjeri posvećuju pažnju uspostavi u širem području Balkana.

VOA: Na pitanje da li u BiH postoje ćelije Al Qaide, gospodin Zarate odgovara.

Zarate: Uvijek postoji zabrinutost da je Al Qaida prisutna u BiH kao i što postoje zabrinutosti da je ona prisutna i drugim dijelovima svijeta.Ono što je veći problem što se BiH tiče jest to što smo istorijski svjedoci u najmanju ruku prisutnosti mreža koje ih podržavaju. Ali isto tako bi vaši gledatelji trebali znati je da BH vlasti ovaj problem uzimaju za ozbiljno i na njega ne gladaju samo kao na opasnost ukoliko pripadnici ćelija Al Qaide žive i operiraju i regrutiraju se u regionu, već ukoliko im se u regionu pruža finansijska podrška.

VOA: Prema navodima neovisnih medija u BiH , na nelegalnim štandovima u Sarajevu se pored vjerskog mterijala koji se prodaje mogu naći i CD-ovi na kojima se mogu vidjeti smaknuća, na primjer ruskih vojika u Čečeniji. Da li je prodaja takvog materijala jedan vid sakupljanja finansijske podrške terorizmu?

Zarate: Moglo bi se raditi i o toj vrsti povezanosti. Veća zabrinutost postoji od promoviranja radikalne ideologije i njenog utapanja u religiju, u Islam ili bilo koju drugu religiju. Prava briga leži u širenju mržnje, ekstremističke ideologije. U nekim slučajevima, a svjedoci smo toga širom svijeta, je da se prodavanjem ove vrste propagandnog materijala sakupljaju finansije kako bi se ljudi poslali u te regione, odnosno česti su bili slučajevi sakupljanja novca kako bi se ljudi poslali u Čečeniju, kao što su Čečeni dolazili u BiH, a to danas možete vidjeti na primjeru Iraka , koji je sada postao fokus tzv. džihada.

Mislim da bi se američka vlada mogla značajnije uključiti u dešavanja na Balkanu po ovim pitanjima, posebno kada se radi o pitanju sigurnosti - za Glas Amerike kaže Ilan Berman

- U Balkanskim medijima smo svjedoci izvještaja koji govore o mogućnosti da se radikali infiltriraju u lokalne džamije, o mogućnosti prisustva frakcija Al Qaide na Balkanu, a što sve ukazuje na dvije stvari. Prvo, da su zemlje regiona sve više svjesne da njihove zemlje mogu postati potencijalno pogodno tlo za međunarodni terorrizam, a što se više o tome govori u medijima, to je vjerovatnije da će oni odlučnije djelovati po tom pitanju. Druga stvar je da je jasno da je u najboljem interesu međunarodne zajednice da pomogne ovim zemljama kako bi se osiguralo da one ne postanu pogodno tlo za međunarodne terorističke organizacije. Na nesreću, ova druga komponenta zaostaje u provedbi zbog situacije u Iraku i Afganistanu. Ukoliko irački izbori prođu onako kako bi to američki predsjednik želio, onda će se tranzicija prenijeti i van Iraka, gledaće se i na druge frontove gdje je međunarodni terorizam problem, te je Balkan zasigurno visoko na toj listi. Pomažući ovim zemljama i izgrađujući održiva demokratska društva, sigurne granice i boreći se protiv korupcije, se faktički osigurava stabilnost Balkana.

Minuta šutnje za žrtve tragedije u južnoj Aziji - 2005-01-26

Preživjele žrtve tsunamija i svi humanitarni radnici jutros su u 9 sati i 36 minuta po lokalnom vremenu prekinuli sve radove i minutom šutnje obilježili trenutak kad su prije mjesec dana snažni zemljotres i njime izazvan pogubni okeanski talas potpuno uništili veliki dio južne Azije.

Na hiljade ljudi u Sri Lanki zastali su u minuti šutnje, a sve televizijske i radio stanice su prekinule emitiranje. I pobunjeni Tamilski Tigrovi sudanašnji dan proglasili danom žalosti. Procjene ukupnog broja žrtava, premda još uvijek nepotpune, popele su se do broja od 290 hiljada izgubljenih života.

U medjuvremenu, Medjunarodni Crveni Krst je saopštio daje u svijetu prikupio dovoljno donacija za pomoć žrtvama ove tragedije i da će prestati sa akcijama prikupljanja pomoći.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG