Linkovi

Aktuelno

Bijela kuća će tražiti dodatnih 80 milijardi dolara za Irak i Afganistan - 2005-01-25

Troškovi rata u Iraku rastu i još danas se može očekivati da Bijela kuća zatraži dodatnih 80 milijardi dolara u hitne fondove za Iraq i Afganistan.

Pet dana pred izbore u Iraku administracija predsjednika Busha razmišlja na dulje staze i priprema se za dodatna skupa ulaganja u budućnost Iraka.

Kako se najavljuje, Pentagon će zatražiti dodatnih 80 milijardi dolara, dijelom i zbog kontinuiranog rasta troškova borbe protiv neočekivanih pobunjenika u Iraku.

Jack Keane, umirovljeni američki general: Imamo problem, i bez obzira što ga nismo očekivali moramo doći do prihvatljivog rješenja. Mislim da nemamo izbora.

Sa novim sredstvima, ukupni vojni troškovi u Afganistanu i Iraku narasti će na 105 milijardi samo u ovoj godini, odnosno na 280 milijardi od kako su američki vojnici krenuli na Afganistan, koncentrišući sada napore na Irak.

Peter Chiarelli, general.

”Veoma je bitno da se na sigurnost ne gleda kao nešto što isključivo donosi oružje. Sigurnost je u ovom gradu i ovoj zemlji kombinacija više stvari - unapredjenje infrastrukture i ono što radimo u tom području je vrlo bitno.“

Kako se trenutak istorijskih izbora u Iraku približava postaje jasnije i šta sljedi. Očekuje se da će Sjedinjene Države u Iraku zadržati 120 hiljada vojnika naredne dvije godine.

Trebamo ostati na kursu i mislim da će nova vlada biti u stanju da sa nama komunicira u smislu - kada oni misle da bi mogli početi povlačenje naših snaga, i siguran sam da će ono biti ispoštovano, kaže Jack Keane, umirovljeni američki general.

Ukoliko Kongres odobri dodatnih 80 milijardi, troškovi u Afganistanu i Iraku će ove godine biti tri puta veći nego budžet za Ministarstvo unutarnje sigurnosti,odnosno dvostruko veći nego za Minuistarstvo obrazovanja.

Evropska komisija će podržati Vladu RS opredjeljenu za reforme - 2005-01-25

Šef misije Evropske komisije u BiH, Majkl Hemfriz poručio je danas u Banjaluci da će Evropska Unija podržati izbor svake Vlade Republike Srpke koja je opredjeljena za reforme. Istovremeno, predstavnici Stranke demokratske akcije su saopštili da neće podržati mandatara za sastav Vlade u ovom entitetu, Peru Bukejlovića.

Predstavnici Evropske Unije neće uticati na odluke Vlade Republike Srpske jer njih treba da donesu predstavnici vlasti ove zemlje i jihove demokratske institucije. S tim u vezi, Evropska komisija će podržati izbor svake Vlade Republike Srpske koja je opredjeljena za reforme. Poručio je ovo danas, nakon sastanka sa premijerom Republike Srpske u ostavci, Draganom Mikerevićem šef misije Evropske komisije u BiH, Majkl Hemfriz. On je, ujedno, izrazio zadovoljstvo činjenicom da entitetska Vlada, iako u tehničkom mandatu, uspješno funkcioniše o čemu, kako je rekao, svjedoči i dnevni red današnjeg zasijedanja Narodne Skupštine koja se održava u Banjaluci, a na kome se nalaze i tačke koje je predožila ova Vlada.

Hemfriz se danas sastao i sa mandatarom za sastav nove Vlade Republike Srpske, Perom Bukejlovićem izražavajući tom prilikom nadu da će buduća Vlada poštovati stavove Evropske komisije o studiji izvodljiosti i na putu ka evroatlanskim integracijama.

Inače, još uvijek nije izvjesno ko bi mogao podržati novu Vladu Republike Srpske. Šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije u entitetskom parlamentu,Tarik Sadović je danas istakao da ova partija, koja je do sada bila u vlasti, neće podržati nijednog mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske koji svoj program temelji na Sporazumu o principima usaglašenog političkog djelovanja. Po njegovim rječima,ovaj sporazum, koji su potpisale ključne srpske političke stranke je postignut da bi postavio barijere evropskom putu Bosne i Hercegovine i onemogućio potpunu i bezuslovnu saradnju sa Haškim tribunalom, zbog čega SDA ne može podržati takvu Vladu.

Povratak Kosova pod kontrolu Beograda nije opcija, ali ni potpuna nezavisnost - 2005-01-25

Prvi čovjek Pakta stabilnosti, Erhard Busek tvrdi da povratak Kosova pod kontrolu Beograda "nije opcija". On je ovo izjavio na tribini posvećenoj kosovskoj budućnosti, koju je u Briselu organizovao Centar za evropske studije.

Specijalni koordinator Pakta takodje isključuje i mogućnost davanja Kosovu trenutne i pune nezavisnosti.

”Neka vrsta uslovne nezavisnosti, uz veću odgovornost privremenih vlasti, te nastavak memdjunarodnog nadgledanja, moglo bi biti rješenje", kaže Busek. On poziva eksperte iz oblasti medjunarodnog prava i zakona da "upotrijebe maštu" I nadju odgovarajuće rješenje kosovskog pitanja.

Kako je značajan dio tribine bio posvećen posljednjem izvještaju Medjunarodne krizne grupe o Kosovu, u diskusiji je učestvovao i novi član Upravnog odbora ove organizacije i doskorašnji evropski komesar za medjunarodne odnose, Chris Patten.

On se, komentarišući negativan stav Beograda prema prijedlozima iznijetim u analizi Krizne grupe, koji upućuju na što skoriju, punu nezavisnost Kosova, zapitao: Ja jednostavno ne znam kakva bi mogla biti druga privlačna alternativa za Srbiju i Crnu Goru od one kakvu nudi članstvo u Evropskoj uniji? Možda sam nešto propustio, ali ne vjerujem da su tamo skloni nekoj vrsti "bjeloruskog rješenja".Riječ je o putu kakav je Slovenija već kompletirala, riječ je o putu na kojem je već duboko Hrvatska.

U svakom slučaju u evropskom je i srpskom interesu da se i Srbija nadje na tom putu", kazao je Patten, podsjećajući na dvije teškoće koje stoje na putu daljem napredovanju državne zajednice prema Evropi i medjunarodnoj zajednici.

"Prvi problem je Kosovo a drugi je, što se nedavno potvrdilo američkom suspenzijom finansijske pomoći, saradnja sa Haškim sudom.

Gerhard Schroeder izrazio sram zbog miliona ljudi koje su nacisti ubili tokom drugog svjetskog rata - 2005-01-25

Njemački kancelar Gerhard Schroeder je izrazio sram zbog miliona ljudi koje su nacisti ubili tokom drugog svjetskog rata. On je rekao da njegova zemlja ima moralnu obavezu da upamti zločine počinjene tokom nacističke vladavine. On je na susretu u Berlinu povodom obilježavanja 60-te godišnjice oslobađanja koncentracionog logora Auschwitz rekao da zemlja neće potisnuti sjećanja na nacistički genocid. On je rekao da događaji iz drugog svjetskog rata i uloga Njemačke u njemu nikada neće biti zaboravljeni. U Parizu, francuski predsjednik Jacques Chirac je otvorio novi spomenik holokaustu kao sjećanje na desetine hiljada francuskih Jevreja koji su poslati u nacističke logore. On je anti-semitizam nazvao izopačenošću koja ubija, dodavši da se ona neće toleritati u Francuskoj.

Novih 80 milijardi dolara za financiranja vojnih operacija - 2005-01-25

Očekuje se da Bushova administracija zatraži novih 80 milijardi dolara za financiranja vojnih operacija u Iraku i Afganistanu ove godine. Time bi se ukupna suma za vojne operacije u te dvije zemlje povećala na gotovo 300 milijardi dolara. Zahtjev za financiranjima će, kako se očekuje, biti zvanično predat Kongresu nakon što predsejdnik Bush početkom februara iznese svoj prijedlog za budžet za fiskalnu godinu 2006. Neki članovi kongresa su kritizirali Bushovu administraciju za potcjenjivanje troškova rata u Iraku. Lider manjine u zastupničkom domu Nancy Pelosi je rekla da će demokrati postaviti pitanja o troškovima, te zašto iračke snage ne igraju veću ulogu u sigurnosti zemlje. Istovremeno je Bushova administracija donijela odluku o zamrzavanju imovine Sirijca Sulayman Jhalid Darwisha za kojeg navodi da pomaže pobunjenike u Iraku.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG