Linkovi

Aktuelno

Pomoć žrtvama tsunamija - 2005-01-18

Svijet je priskočio u pomoć preživjelima žrtvama cunamija, vodene stihije izazvane snažnim podmorskim zemljotresom. U tom katastrofičnom udaru prirode poginulo je više od 170 hiljada osoba, stanovnika zemalja na obalama Indijskog okenana. Za pomoć preživjelima do sada je obećano preko dvije milijarde dolara. Američki predsjednik George W. Bush rekao je da Sjedinjene države rade sa vladama drugih zemalja, humanitarnim organizacijama i Ujedinjenim narodima na koordinaciji brze i djelotvorne međunarodne pomoći, te istakao: Hitno šaljemo hranu, lijekove i druge nužne potrepštine u nastradala područja. Usmjeravamo napore ka ženama i djeci kojima je potrebna posebna briga, uključujući i zaštitu od zla zvanog krijumčarenje ljudi.

Mnoga djeca su nakon katastrofe ostala bez roditelja. Ronald Noble, generalni tajnik Interpola rekao je da je ”veoma zabrinut činjenicom da ima pokušaja da se nesreća iskoristi na štetu nevinih i nastradalih.” Nekoliko zemalja, među njima i Šri Lanka, poduzelo je aktivnosti koje je glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher ocijenio kao ”odgovovorne mjere na sprečavanju usvajanja i zaštite djece-siročadi i raseljene djece od krijumačara ljudima.“

- Biće veoma teško odrediti da li su djeca čiji se roditelji vode nestalim siročad u pravom smislu te riječi sve dok su u toku nastojanja da se pronađu osobe koje se vode kao nestale. Mislim da je to posebno važno u ovoj situaciji, kada su mnoga djeca odvojena od jednog ili oba roditelja. Čest je slučaj da djecu koja su stvarno ostala siročad prihvataju rođaci i to je i dalje ostaje poželjan način zbrinjavanja.

Mogu proći i mjeseci prije nego se u državama i na područjima pogođenim cunamijem stanje stabilizira. Kada su u pitanju djeca to će se desiti onda kada, prema riječima gospodina Bouchera, te države odluče da li su djeca-žrtve cunamija zaista prava siročad i da li bi ih Amerikanci i građani drugih zemalja mogli usvajati.“

Najskuplja inauguracija uz najveće mjere sigurnosti u istoriji SAD - 2005-01-18

U četvrtak će predsjednik Bush položiti svečanu zakletvu na početku svog drugog mandata u Bijeloj kući. To će biti centralni dio svečanosti koja će obilovati različitim dogadjajima, na do sada najskupljoj inauguraciji i uz najveću sigurnost koja je ikada do sada pratila nominaciju bilo kojeg američkog predsjednika.

Dva dana uoči inauguracije, Washington je postao istinska tvrdjava uz do sada nevidjene mjere sigurnosti.

Tom Mazur, Tajna služba sigurnosti: Nivo sigurnosti je za ovu inauguraciju pojačan, i nešto je od toga vidljivo, dok neke druge mjere neće biti vidljive.

13 hiljada policajaca i vojnika će nadgledati svečanosti. Vojska je spremna za mogući biokemijski napad. Snajperisti imaju ptičiju perspektivu sa krovova, dok će na zemlji policajci patrolirati na biciklima i na konjima. Uz to će, tehnološki najsuvremenije kamere slati snimke u komunikacijski centar na skrovitoj lokaciji.

Tom Mazur, Tajna služba sigurnosti: To nam daje mogućnost da u svakom trenutku, svake minute, svake sekunde imamo informacije koje možemo djeliti sa svim partnerima.

Sobzirom da je ovo prva inauguracija nakon terorističkih napada 11 septembra, borbeni avioni će patrolirati, a protuzračne rakete će biti rasporedjene u gradu.

Takodjer će se pažljivo pratiti učesnici demonstracija.

Zvaničnici žele izbjeći incidente kao ovaj tokom prve inauguracije kada je automobil predsjednika Busha pogodjen jajima.

Dwight Pettiford - Šef US Park Police: Mi smo ponosni na činjenicu da možemo kontrolirati veće skupove, to je nešto u čemu smo postali veoma vješti.

Procjenjuje se da će oko pola miliona ljudi proći kroz metalne detektore, dok ulaznice za inauguraciju imaju ugradjene naprave protiv falcifikovanja.

Za paradu i zabave, platiće privatni donatori, ali će pojačana sigurnost koštati Washington 17 miliona dolara, a federalna vlada će platiti blizu 85 miliona dolara svojim uposlenicima u Washingtonu koji taj dan neće raditi.

ELECTORAL COLLEGE DANAS

Electoral College je i danas metod biranja predsjdnika i podpredsjendika.

Partije biraju svoje kandidate za predsjednika na konvencijama krajem ljeta.

Birači glasaju za predsjendika svake 4 godine, u utorak nakon prvog ponedjeljka u Novembru.

I dok su na listi imena kandidata za predsjednika, i podpredsjednika birači ne glasaju direkno za njih. Ustvari, oni glasaju za partijske elektore u svojoj drľavi.

U decembru ti elektori zvanično daju svoje glasove za predsjednika i podpredsjednika.

Electoral College ima 538 elektora, jednako koliko je zastupnika u Zastupničkom domu Kongresa, senatora u Senatu, plus tri za District of Columbija, odnosno glavni grad Washington D.C.

Svaka drľava ima onoliko elektora koliko ima zastupnika i senatora u Kongresu.

Wyoming, na primjer, ima 3 elektorska glasa, a Californija kao najnaseljenija, sa 52 zastupnika i dva senatora ima 54 elektroska glasa.

Da bi bio izabran za predsjednika ili podpredsjednika kandidat mora dobiti 270 glasova.

Sistem Elektoral Collega je pobjednik nosi sve. To znači da partija čiji kandidat dobije većinu, makar ona bila minimalna, odnosi sve glasove elektora. Izvjestan izuzteka od ovog pravila postoji u drľavama Maine i Nebraska.

Vecina drľava, medjutim, ne zahtijeva od elektora da glasa za kandidata koji je osvojio naviąe glasova birača, ali to elektori uglavnom rade. Naravno, uz izuzetke, kao ąto je bio 1976 kada je elektor iz Washingona glasao za Ronalda Regana, mada je Gerald Ford osvojio većinu glasova birača u toj drľavi.

Electoral College je ponovo postao tema rasprava nakon posljednjih izbora 2000-te kada je Al Gore primio većinu glasova birača, ali je za predsjednika, zbog nesporazuma oko prebrojavanja glasova na Floridi, tek odlukom Vrhovnog suda za predsjednika izabran George W. Bush.

Inauguracija novog predsjendika obavlja se 20-tog januara, nakon izborne godine. Pri tome svaki predsjednik izgovara jednostavnu zakletvu:

Ja se svečano obavezujem da ću vjerno obnaąati duľnosti predsjednika SAD i svom svojom moći čuvati, ątititi i braniti Ustav SAD.

Hrvatska zatražila od policijskih snaga drugih zemalja da pomognu s hapšenjem Ante Gotovine - 2005-01-18

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić je novinarima u Zagrebu kazao da je njegova zamlja od policijskih snaga drugih zemalja zatražila da pomognu hrvatskim vlastima kako bi se pronađšao osumnjičenik za ratne zločine Ante Gotovina. Ministar Mlinarić je kazao da vjeruje da se general Gotovina nalazi van Hrvatske. Upravo zato, Hrvatska traži pomoć prijateljskih zemalja kako bi pomogli u njegovom lociranju. Ministar Mlianrić nije kazao o kojim se konkretno zemljama radi.

Snage EU i NATO-a pozdravile akciju vlasti Republike Srpske - 2005-01-18

Snage Evropske unije i štab NATO-a u Sarajevu pozdravili su akciju vlasti Republike Srpske koje su izvršile transfer optuženog za ratne zločine Save Todovića u Haški tribunal.

Komandant EUFOR-a general major David Leakey podržava visokog predstavnika, koji je pozdravio akciju RS, ocijenivši je kao značajan korak naprijed, izjavio je danas na pres-konferenciji u Sarajevu glasnogovornik EUFOR-a Chris Percival.

General Leakey dijeli očekivanja visokog predstavnika i međunarodne zajdnice kako je to početak procesa tokom kojeg će svi haški bjegunci biti transferirani u Hag kako bi se suočili sa suđenjem.

U EUFOR-u smatraju kako je dalji ostanak optuženih za ratne zločine na slobodi najznačajnija prepreka za napredovanje BiH prema članstvu u EU, te ističu da su spremni ponuditi podršku vlastima BiH u tom pravcu.

Kako je naveo Percival, EUFOR će nastaviti blisko surađivati sa NATO-om i međunarodnom zajednicom u provođenju vojnih operacija za podršku Haškom tribunalu.

NATO štab u Sarajevu ocjenjuje kako je transfer Todovića u Haški tribunal prvi značajni korak koji će voditi brzom hapšenju, predaji i transferu svih preostalih haških optuženika i pomoći BiH da konačno ispuni sve međunarodne obaveze.

Punom saradnjom sa Haškim tribunalom, BiH će biti spremna za pridruživanje Partnerstvu za mir i nastaviti svoju integraciju u evroatlanske strukture, uključujući EU, izjavio je glasnogovornik NATO štaba Dwight Mood.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG