Top priča BiH
Tužilaštvo BiH bez optužnica za negiranje genocida: Potrebno vrijeme ili manjak volje
Prije više od mjesec dana na snagu su stupile izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, ali Državno tužilaštvo uprkos brojnim prijavama još nije podiglo niti jednu optužnicu.
Dok jedni smatraju da Tužilaštvo BiH treba vrijeme za istrage, drugi su stava da efikasnost u istrazi za negiranje genocida ovisi od volje, a ne prava.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovine Valentin Inzko krajem jula je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Pravna ekspertica Lejla Gačanica kaže da će provedba ovih zakonskih odredbi pokazati žrtvama da njihovo stradanje više ne može biti stvar jednostranih interpretacija i zloupotreba.
“Ovo je posebno važno u kontekstu sporih i dosta fragmentiranih reparacija, izostanka javnih izvinjenja i preuzimanja pojedinačne odgovornosti, odnosno opšte teške pozicije žrtava u našem društvu”, mišljenja je Gačanica, za koju su nametnute izmjene i dopune način da se uvede malo reda u javni prostor koji je dosada bio ispunjen kontinuiranim opravdavanjem i veličanjem ratnih zločina i zločinaca.
Docentica na Katedri za pravnu historiju i komparativno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ehlimana Memišević smatra kako je neophodno da se počne kažnjavati poricanje genocida, kako ove izmjene i dopune ne bi ostale na nivou zakonskih propisa bez “prava u stvarnosti”.
“Sada ključnu ulogu imaju Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine u primjeni zakona. Krivičnim gonjenjem osoba koje poriču genocid sigurno bi se pokazala opredijeljenost Tužilaštva BiH za implementiranjem odluke o dopuni Krivičnog zakona, odnosno poštivanje zakona i zasigurno bi uticalo na smanjenje poricanja”, kaže Memišević.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Ovim izmjenama će onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Nekoliko dana nakon što su dopune i izmjene Krivičnog zakona BiH stupile na snagu iz Tužilaštva BiH je krajem jula saopćeno da su zaprimili 29 prijava za negiranje genocida i formirali više predmeta, ali više od mjesec kasnije nije podignuta niti jedna optužnica.
Memišević podsjeća da do sada niko nije odgovarao ni po izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koje se odnose na javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Podsjeća da je za djelo podsticanja na “narodu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost” po ovom Zakonu također propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Teško uspostavljanje prakse i izazovi
Advokatica Mirna Avdibegović smatra da je rok od mjesec dana malo vremena da se može provesti adekvatna i temeljita istraga.
“Tužioci moraju preuzeti sve neophodne radnje u cilju procesuiranja tih krivičnih djela, ali isto tako Tužilaštvo mora imati određen vremenski period za provođenje istrage”, kaže Avdibegović.
S druge strane advokat Senad Pizović mišljenja je da ne treba previše vremena za istragu za negiranje genocida, jer su počinioci poznati, a dokazi jasni i svima dostupni.
“Treba dati mogućnost toj osobi da se izjasni, da se sasluša osumnjičeni, onda slijedi podizanje optužnice. Sada je samo pitanje koliko ima volje da se to uradi na efikasan način i sankcioniše, ali to je već drugo pitanje koje nema veze s pravom”, kaže Pizović.
Bivši predsjednik VSTV-a i sudija Suda BiH Branko Perić smatra da će teško biti uspostavljena sudska praksa kažnjavanja negiranja genocida i ratnih zločina. Da bi postojalo krivično djelo, prema odredbama Krivičnog zakona BiH, potrebno je dokazati u kojem kontekstu se negiranje desilo i da li je izrečeno svjesno pred većim brojem ljudi.
Prema mišljenju Gačanice, za sami postupak bi bilo bolje da formulacija krivičnog djela negiranja nije kondiciono postavljena, odnosno da negiranje nije zabranjeno samo ako je usmjereno prema grupi ili članu grupe i da je usmjereno na poticanje nasilja ili mržnje.
“Ovo vjerovatno hoće zahtijevati više u dokaznom postupku, jer nije dovoljno dokazati da je neko negirao već i da je to sadržavalo namjeru/poticanje mržnje i nasilja. No ovakva formulacija postoji u brojnim zemljama Evropske unije i bez obzira na pravne izazove nije nemoguće provesti postupak dokazivanja”, kaže Gačanica i dodaje da je potpuno svejedno da li je ovakva odredba u Krivičnom zakonu ili zasebnom zakonu, sve dok se primjenjuje.
“Za veličanje, primjera radi, ne postoji ova vrsta uslovljenosti – svako veličanje je krivično djelo. Tu Tužilaštvo nema komplikacija za dokazivanje, pitanje je pak da li će biti postupaka”, kaže Gačanica.
Prijave protiv Milorada Dodika
Nekoliko krivičnih prijava do sada je prema saopćenju Tužilaštva BiH podnijeto protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je u medijima izjavio da se neće odazvati pozivu za saslušanje.
Iz Tužilaštva BiH nisu potvrdili da li mu je upućen poziv za saslušanje, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH svako ko dobije poziv, bilo da je osumnjičen ili svjedok, mora se odazvati.
Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić govori da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale počete primjenjivati u zakonskom roku.
“Milorad Dodik je na visokoj funkciji, njegova odgovornost za negiranje genocida je veća, kao i visina propisanih sankcija, jer je svjesniji posljedica onoga što govori. U nekoj normalnoj državi bi vođenje istrage i kažnjavanje jedne takve osobe sigurno proizvelo kod funkcionera na nižim nivoima ili običnih građana svijest o tome da je to kažnjivo djelo i da se s time prestane”, kaže za BIRN BiH tužilac Krnjić, koji smatra i da je Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti do sada moglo donijeti odluku o provođenju istrage i podizanju nekoliko krivičnih prijava zbog negiranja genocida.
U ovom slučaju, prema Krnjiću, ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH.
Sudija Perić smatra kako bi se negiranje genocida i ratnih zločina smanjilo kada bi bili sankcionisani nosioci javnih funkcija i političari.
“Politika procesuiranja treba da ide u tom pravcu. Ako krene obrnuto to će biti tragikomično, nema ništa do toga. Mržnju i netrpeljivost proizvode ljudi na visokim funkcijama i njih treba u tome zaustaviti”, zaključuje Perić.
See all News Updates of the Day
Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić
Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.
Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.
“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.
Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.
Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.
Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.
Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.
Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.
Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.
BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika
Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.
Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.
Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.
Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.
Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.
Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.
„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.
Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.
Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.
Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.
„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.
Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.
„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.
Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.
On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.
Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.
Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH
Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.
Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.
Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”
Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.
Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.
„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.
Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.
„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.
Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.
Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.
RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi
Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.
BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.
COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.
Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.
EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.
Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.
Komentari
Already have an account? Logirajte se
Not a registered user? Registrujte se
Učitajte još komentara