New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.

Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.

Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".

Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.

Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.

Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.

Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.

Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.

Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.

SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.

Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.

"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.

Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju.

Time je blokiran nacrt rezolucije koji bi Generalnoj skupštini UN preporučio da država Palestina bude primljena u članstvo. Velika Britanija i Švicarska su bile uzdržane, dok je dvanaest članica Savjeta bezbjednosti podržalo palestinsko članstvo.

"Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju rješenje o dvije države. Uloženi veto ne znači protivljenje palestinskoj državnosti - već ukazivanje da se to može ostvariti isključivo direktnim pregovorima između strana", rekao je tokom zasjedanja Savjeta bezbjednosti Robert Wood, zamenik američkice ambasadorice u Ujedinjenim nacijama.

Stav Sjedinjenih Država, stalne članice Savjeta bezbjednosti UN za koju je vezivana mogućnost ulaganja veta, je da bi uspostavljanje nezavisne palestinske države trebalo da se dogodi kroz direktne pregovore Izraela i palestinske strane, a ne u Ujedinjenim nacijama.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas veto Sjedinjenih Država označio je kao nepravedan, neetički i neopravdan.

"Sjedinjene Države osporavaju volju međunarodne zajednice koja znažno podržava punopravno članstvo Palestine", naveo je Abbas u saopštenju.

Izraelski ambasador u Ujedinjenim nacijama Gilad Erdan izneo je tvrdnje da palestinska strana nije ispunila kriterijume da postane punopravni član svjetske organizacije.

"To obuhvata stanovništvo, definisanu terirotiju, vladu i kapacitete za uspostavljanje odnosa sa drugim državama. Kome treba priznati status punopravnog članstva? Hamasu u Gazi? Palestinskom islamskom džihadu u Nablusu? Kome?", upitao je Erdan.

Sjednica Savjeta bezbjednosti održana je pola godine od početka sukoba između Izraela i ekstremista Hamasa u Gazi, nakon njihovog napada na područje južnog Izraela - kada je ubijeno 1.200 izraelaca i oteto njih više od 250.

U ofanzivi Izraela nakon toga, prema palestinskim izvorima koji su pod kontrolom Hamasa, u Gazi je poginulo više od 34.000 ljudi.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i saveznici pomogli Izraelu da se odbrani od napada raketama i dronovima 13. aprila i da sada pozivaju Iran na odgovornost novim sankcijama i kontrolom izvoza.

„Sankcije ciljaju lidere i entitete povezane sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC), iranskim Ministarstvom odbrane i programom raketa i bespilotnih letjelica iranske vlade koji su omogućili ovaj drski napad”, naveo je Biden u saopštenju.

„A naši saveznici i partneri imaju ili će izdati dodatne sankcije i mjere za ograničavanje iranskih destabilizujućih vojnih programa”, rekao je Biden.

U saopštenju američkog Sekretarijata finansija navodi se da su sankcije usmjerene na 16 pojedinaca i dva entiteta koji omogućavaju iransku proizvodnju bespilotnih letjelica, uključujući tipove motora koji pokreću dronove Shahed, koji su korišteni u napadu 13. aprila.

Trezor je rekao da će također odrediti pet kompanija u više jurisdikcija koje obezbjeđuju komponente za proizvodnju čelika iranskoj kompaniji Khouzestan Steel (KSC), jednom od najvećih iranskih proizvođača čelika, ili kupuju gotove čelične proizvode KSC.

Na meti su i tri podružnice iranskog proizvođača automobila Bahman Group, za koje se navodi da je novčano podržavala IRGC.

U saopštenju se navodi da Sekretarijat za trgovinu SAD također nameće nove kontrole kako bi Iranu ograničio pristup tehnologijama, kao što je osnovna komercijalna mikroelektronika.

Teheran je saopštio da je izveo napad 13. aprila u znak odmazde za pretpostavljeni izraelski napad na zgradu konzulat u Damasku u kojem su 1. aprila ubijena dva generala i još nekoliko osoba.

Izrael je najavio da će uzvratiti, dok je visoki komandant Iranske revolucionarne garde rekao u četvrtak da bi Iran mogao da preispita sopstvenu „nuklearnu doktrinu” poslije izraelskih prijetnji.

Istovremeno sa Amerikom i Velika Britanija je uvela sankcije protiv nekoliko iranskih vojnih organizacija, pojedinaca i entiteta uključenih u industriju bespilotnih letjelica i balističkih projektila. Britanija je saopštila da su ove sankcije obuhvatile Generalštab oružanih snaga i mornaricu Iranske garde, navodi se u zvaničnom obaveštenju.

„Koristimo ekonomske alate Ministarstva finansija da degradiramo i poremetimo ključne aspekte iranske zlonamjerne aktivnosti, uključujući njegov program bespilotnih letjelica i prihod koji režim generiše da podrži svoj terorizam”, rekla je u saopštenju američka sekretarica za finansije Janet Yellen.

„Nastavićemo da raspoređujemo naša ovlaštenja za sankcije kako bismo se suprotstavili Iranu daljim akcijama u narednim danima i nedjeljama”, dodale je ona.

Odluka SAD usledila je nakon što su ministri finansija i guverneri centralnih banaka G7, grupe čiji su članovi sedam najrazvijenijih industrijskih demokratija, poslije sastanka saopštili da će „osigurati blisku koordinaciju svake buduće mjere za smanjenje sposobnosti Irana da nabavi, proizvodi ili prenosi oružje za podršku destabilizovanju regionalnog aktivnosti”.

Lideri Evropske unije također su u srijedu odlučili da pojačaju sankcije Iranu nakon što je napad Teherana na Izrael izazvao zabrinutost zbog šireg sukoba na Bliskom istoku.

To znači da je u poroti, u kojoj bi trebalo da bude 12 članova i šestero koji su im zamjena, ostalo samo petoro ljudi.

Jedan porotnik je izuzet nakon što su tužioci naveli da nije naveo da je u prošlosti imao probleme sa zakonom. Sudija ga ja izuzeo nakon dodatnog ispitivanja, ali nije naveo razlog za izuzeće.

Jedna porotnica je ranije u četvrtak izuzeta jer je navela da se osjećala zastrašenom nakon što su objavljeni neki aspekti njenog identiteta, rekao je sudija

U obraćanju sudu, porotnica je rekla da su je kontaktirali porodica, prijatelji i kolege nakon što su iz medijskih izvještaja zaključili da je u poroti.

"Ne vjerujem da u ovom trenutku mogu da budem fer i nepristrasna, i da ne dozvolim da spoljni faktori utiču na moju odluku u sudnici", rekla je porotnica, jedna od sedmoro koji su izabrani ove nedelje.

"Izgubili smo vjerovatno veoma dobrog porotnika", rekao je sudija Juan Merchan, nakon što je porotnica izuzeta, a medijima je naložio da se uzdržavaju od toga da objavljuju odgovore mogućih porotnika o tome gdje rade.

Odluka o izuzeću porotnika pokazuje koliko je veliki pritisak na prvom suđenju jednom američkom predsjedniku po krivičnoj optužnici.

Trump je kritikovao svjedoke, sudske zvaničnike uključene u slučaj i njihove porodice, zbog čega mu je Merčan uveo djelimičnu zabranu komentarisanja slučaja.

Jedan od tužilaca Christopher Conroy rekao je da je Trump već prekršio zabranu nedavnim objavama na društvenim mrežama o svom bivšem advokatu i potencijalnom svjedoku tužilaštva Michaelu Cohenu. U jednoj od objava je takođe rekao da prikriveni liberalni aktivisti lažu sudiju da bi bili u poroti.

Mnogi potencijalni porotnici nisu izabrani zato što su rekli da ne bi bili u mogućnosti da procijene da li je Trump, republikanski predsjednički kandidat, kriv ili nevin.

Advokati su u četvrtak nastavili da biraju porotnike koji će na kraju odlučivati o Trumpovoj sudbini na suđenju, samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora na kojima će mu rival ponovo biti aktuelni predsjednik Joe Biden.

Zadatak im je da pronađu Njujorčane koji mogu da budu fer prema Trumpu u gradu koji mahom podržava demokrate, a gdje je bivši predsjednik zaradio reputaciju biznismena i tajkuna za nekretnine.

Trump se izjasnio da nije kriv po 34 tačke optužnice da je falsifikovao dokumenta da prikrije isplate porno glumici Stormy Daniels da bi šutjela o navodnoj aferi.

Suđenje je počelo u ponedeljak, a među porotom su za sada jedna medicinska sestra, inženjer i dva advokata. Sudija je rekao da će identiteti 12 porotnika i šestoro ljudi koji bi ih mijenjali biti poznati samo Trumpu, njegovim advokatima i tužiocima.

Ako se ove nedjelje izaberu svi porotnici, u ponedeljak bi mogli da budu izneseni uvodni argumenti.

Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika ali je polovina nezavisnih birača i 25 odsto republikanaca navelo da ne bi glasalo za njega ako bude osuđen, pokazala je nedavna anketa agencije Reutersa i Ipsosa.

Prema istoj anketi, 64 procenta ispitanika navelo je da su optužbe u slučaju u New Yorku "donekle ozbiljne".

Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen. Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi gdje je optužen za pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.

Entitetski poslanici, javlja RTRS, prvo su usvojili izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, a kojim se negira počinjeni genocid u Srebrenici.

Poslanici, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama uključujući i presude Haškog tribunala, utvrdili su i zaključke u kojima se navodi kako je termin „genocid” za Srebrenicu netačan.

Poslanici također, prihvatajući izvještaj, zaključuju kako je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000, umanjujući tako broj pogubljenih.

U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.

Nakon sjednice, organiziran je skup u centru Banjaluke kako bi političari i građani, koji su prema izvještajima stigli iz raznih krajeva entiteta Republika Srpska, usprotivili rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama i još jednom negirali počinjeni genocid.

„Nikada nećemo pristati na kojekakve lažne rezolucije”, rekao je u obraćanju Branimir Kojić, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

Skupu prisustvuje i Ana Brnabić, predjednica Narodne skupštine Srbije.

Banjalučki skup dolazi kao odgovor vlasti u entitetu Republika Srpska na predloženu rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

Prije nekoliko dana, lokalne vlasti u Srebrenici donijele su odluku o promjeni naziva ulica, pa bi se Ulica Maršala Tita, trebala zvati Ulica Republike Srpske, a Trg Mihajla Bjelakovića trebao bi biti preimenovan u Trg Republike Srpske.

Ovih dana u sjedištu međunarodne organizacije u New Yorku održavaju se sastanci o rezoluciji koja bi se trebala razmatrati početkom maja.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije kaže za Glas Amerike kako je važno da se usvoji rezolucija o Srebrenici, jer je to registrirana historijska i pravna činjenica.

„Presuđen je čin genocida, a ovo je zakašnjelo međunarodno priznanje. Nisam iznenađen što Srbija lobira da se Rezolucija ne usvoji, ali sam šokiran retorikom u kojoj se pominje prijetnja miru. Međutim, to je operativni sistem po kojem rade Aleksandar Vučić i Milorad Dodik”, kaže Bassuener.

U New York su otputovali predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i član Željko Komšić.

„Nastavljamo aktivnosti s ciljem usvajanja rezolucije o 11. julu kao Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici”, poručio je Bećirović putem društvene mreže Facebook.

Konsultacije su sazvale misije Njemačke i Ruande, zajedno sa stalnim misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Nizozemsk, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država.

Glas Amerike je imao uvid nacrt rezolucije kojom se predviđa da 11. juli bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

„Bez rezerve se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i pozivaju države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem, u cilju sprječavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti”, navedeno je u nacrtu rezolucije.

Zahvaljujući Rusiji, 2015. godine zaustavljena je rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija kojom bi se osudio genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. U znak zahvalnosti tadašnjem ruskom ambasadoru u Vijeću sigurnosti Vitaliju Čurkinu koji je preminuo 2017. godine, u Istočnom Sarajevu mu je podignuta spomen ploča.

Negiranje genocida u Srebrenici konstantna je pojava u entitetu Republika Srpska, ali i susjednoj Srbiji. Genocid počinjen u Srebrenici ne priznaje ni Rusija.

Uporno negiranje genocida i odbijanje prihvatanja sudskih utvrđenih činjenica nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da 2021. godine, na kraju mandata, nametne zakone kojima se negiranje genocida i drugih ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca tretira kao krivično djelo.

Uprkos tome, tužioci su mahom odbacuju takve prijave. Prema dostupnim podacima, samo je jedna optužnica podignuta nakon Inzovog nametanja izmjena Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Početkom ove godine, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića što je, kao predsjednik Upravnog odbora Udruženja Istočna Alternativa Republike Srpske, u Bratuncu 2023. godine veličao Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog na doživotnu kaznu zatvora.

Memorijalni centar Srebrenica ipak je primijetio da je nakon Inzkovog djelovanja smanjeno negiranje genocida u Srebrenici i veličanje ratnih zločina. Izvještaj Memorijalnog centra je obuhvatio period maj 2022. - maj 2023. godine

Nakon što su pripadnici Vojske Republike Srpske predvođeni Mladićem ušli u Srebrenicu 11. jula 1995. godine, žene, djeca i starci nastojali su spas potražiti kod UNPROFOR-a u Potočarima, a plan vojno sposobnih muškaraca bio je da se kroz šumu probiju do Tuzle, koja bila pod kontrololom Armije Bosne i Hercegovine.

U narednim danima, srpske snage, provodeći plan genocida, strijeljale su više od 8.000 hiljada dječaka i muškaraca na različitim lokacijama na području Zvornika i Bratunca. Tačne informacije o grobnicama je preteško dobiti dok se traga za oko 1.000 žrtava genocida u Srebrenici.

Prema podacima Detektora, domaći, regionalni i međunarodni sudovi osudili su do sada 54 osobe za genocid u Srebrenici i druge zločine na ukupno 781 godinu zatvora.

Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina počinjenih tokom rata Bosni i Hercegovini. Također na doživotnu kaznu zatvora osuđen je i Radovan Karadžić, ratni predsjednik entiteta Republika Srpska

Izvještaju je doprinijela Amina Bijelonja Muminović.