Vrlo dobro prodavana knjiga pod naslovom "Kapital u 21. stoljeću“ njenom autoru, Francuzu Thomasu Piketty-ju, donijela je veliku popularnost, a nije isključena mogućnost da bude i jedan od najzobiljnijih kandidata za Nobelovu nagradu u oblasti ekonomije. U toj knjizi Thomas Piketty analizira rast imovinske nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi od 18 stoljeća do naših dana.
Prvi tiraž knjige "Kapital u 21 stoljeću" u izdanju The New York Timesa je putem Amazona kompletno rasprodan u prvom tjednu nakon objavljivanja. Knjiga je prodana u više od 100 hiljada primjeraka i, uz vrlo potitivne ocjene, povod je i za kritike. Čitateljima predočava i dokazuje ono čemu se već dugo govori - da bogati postaju još bogatiji, da jaz između tih malobrojnih i onih drugih mnogo brojnijih raste.
Ukoliko ne budemo reagirali taj jaz će se i dalje produbljivati ističe Thomas Piketty:
"Ako jedna trećina ekonomskog rasta odlazi u džepove 1 posto super-bogataša to sigurno nije dobro za ostatak svjetskog stanovništva."
Koristeći podatke o kretanju kapitala i analizirajući, posebno, podatke o individualnom oporezivanju od početka ere industralizacije, Piketty dokumentira svoju ključnu tezu - da je rast bogatstva super-bogataša znatno brži od globalnog ekonomskog rasta. Ključna kontroverza za neke ekonomske analitičare i kritičare je autorov stav o globalnom oporezivanju bogatstva. Po njihovim ocjenama to globalno oporezivanje bogatsva bilo bi kažnjavanje super-bogatih i štetilo bi svima.
Stan Veuger, ekonomsko-politički analitičar konzervativnog instituta American Enterprise kaže:
"Ne slažem se sa duhom i suštinom većine Piketty-evih preporuka. U dijelovima knjige koji su krajnje analitički, on preuveličava ocjene o rastu bogatstva bogataša i kapitala u proteklih 100 godina."
Davis Stasavage, politikolog i profesor univerziteta New York u kontekstu odnosa super-bogati i ostali upozorava:
"Možda je najveći problem da li će imovinska nejednakost u demokratskim zajednicama voditi prevlasti super-bogatih unatoč pravilima i zakonima kojima bi trebalo preduprijediti takvu mogućnost."
Thomas Piketty se nada da će njegova knjiga inicirati nove i dugotrajne rasprave. To očekuje i profesor univerziteta Yale Robert Shiller, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. On smatra da je rast imovinske nejednakosti najveći problem sa kojim se svijet suočava i dodaje:
"Trebalo bi da razmišljamo o eventualnom planu zaustavljanja prudubljivanja jaza između izrazite manjine bogatih i ogromne većine onih koji to nisu. To bi mogli biti i neki novi oblici oporezivanja bogatstva."
Skoro 700 strana "Kapitala u 21. stoljeću" Thomasa Piketty-ja mora se čitati sa velikom pažnjom. Nije to knjiga za razbrigu i sigurno je da će ovdje u Sjedinjenim Država izazvati vruće političke rasprave u izbornim kampanjama za Kongres i za naredne predsjedničke izbore. Pitanje imovinske nejednakosti jedno od ovdašnjih dominantnih ekonomskih pitanja.
Prvi tiraž knjige "Kapital u 21 stoljeću" u izdanju The New York Timesa je putem Amazona kompletno rasprodan u prvom tjednu nakon objavljivanja. Knjiga je prodana u više od 100 hiljada primjeraka i, uz vrlo potitivne ocjene, povod je i za kritike. Čitateljima predočava i dokazuje ono čemu se već dugo govori - da bogati postaju još bogatiji, da jaz između tih malobrojnih i onih drugih mnogo brojnijih raste.
Ukoliko ne budemo reagirali taj jaz će se i dalje produbljivati ističe Thomas Piketty:
"Ako jedna trećina ekonomskog rasta odlazi u džepove 1 posto super-bogataša to sigurno nije dobro za ostatak svjetskog stanovništva."
Koristeći podatke o kretanju kapitala i analizirajući, posebno, podatke o individualnom oporezivanju od početka ere industralizacije, Piketty dokumentira svoju ključnu tezu - da je rast bogatstva super-bogataša znatno brži od globalnog ekonomskog rasta. Ključna kontroverza za neke ekonomske analitičare i kritičare je autorov stav o globalnom oporezivanju bogatstva. Po njihovim ocjenama to globalno oporezivanje bogatsva bilo bi kažnjavanje super-bogatih i štetilo bi svima.
Stan Veuger, ekonomsko-politički analitičar konzervativnog instituta American Enterprise kaže:
"Ne slažem se sa duhom i suštinom većine Piketty-evih preporuka. U dijelovima knjige koji su krajnje analitički, on preuveličava ocjene o rastu bogatstva bogataša i kapitala u proteklih 100 godina."
Davis Stasavage, politikolog i profesor univerziteta New York u kontekstu odnosa super-bogati i ostali upozorava:
"Možda je najveći problem da li će imovinska nejednakost u demokratskim zajednicama voditi prevlasti super-bogatih unatoč pravilima i zakonima kojima bi trebalo preduprijediti takvu mogućnost."
Thomas Piketty se nada da će njegova knjiga inicirati nove i dugotrajne rasprave. To očekuje i profesor univerziteta Yale Robert Shiller, prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. On smatra da je rast imovinske nejednakosti najveći problem sa kojim se svijet suočava i dodaje:
"Trebalo bi da razmišljamo o eventualnom planu zaustavljanja prudubljivanja jaza između izrazite manjine bogatih i ogromne većine onih koji to nisu. To bi mogli biti i neki novi oblici oporezivanja bogatstva."
Skoro 700 strana "Kapitala u 21. stoljeću" Thomasa Piketty-ja mora se čitati sa velikom pažnjom. Nije to knjiga za razbrigu i sigurno je da će ovdje u Sjedinjenim Država izazvati vruće političke rasprave u izbornim kampanjama za Kongres i za naredne predsjedničke izbore. Pitanje imovinske nejednakosti jedno od ovdašnjih dominantnih ekonomskih pitanja.
