Vrijednost ruske rublje krajem ovog tjedna je na najnižem nivou u posljednjih dvadeset pet godina. I cijene ruske sirove nafte su u padu. Vladini finansijski i ekonomski zvaničnici strahuju da će iduće godinu, umjesto neznatnog rasta, ruska ekonomija ući u fazu recesije. Najsnažniji nepovoljni udarci su sankcije Zapada zbog politike prema Ukrajini i povlačenje stranih investicija. Neovisni ekonomisti ističu da su unutarnji ekonomski problemi Rusije mnogo veći i mnogo važniji od posljedica koje Rusija trpi zbog potpirivanja krize u Ukrajini i pada cijena nafte.
Rekordan pad, preko 40 odsto, vrijednosti rublje prema dolaru brine mnoge male poduzetnike i privatnike. Jedan od njih kaže:
"Naravno da me plaši pad vrijednosti rublje prema dolaru i euru. Ja sam poduzetnik, uvozim američke i evropske proizvode. Za one koje sam ranije plaćao 30 rubalja, sada plaćam 50. I po većim cijenama u rubljama Rusi ih mnogo manje kupuju. Da budem iskren, ne znam šta slijedi. Razmišljam o uvozu iz Kine.Odnosi sa Sjedinjenim Državama su pogoršani... Zaista ne znam šta dalje."
Najviši ruski zvaničnici za ekonomske probleme okrivljuju sankcije Zapada. Rusku politiku prema Ukrajini, kao povod sankcijama, prećutkuju. Ekonomsko kažnjavanje Moskve i pad cijena nafte koštaju Rusiju 140 milijardi dolara godišnje.
Bivši ruski ministar za ekonomiju Andrej Nišajev ističe da su oslanjanje na izvoz energenata, sirovina i loš unutarnji ambijent za strana ulaganja ključni razlozi ekonomskih nevolja i dodaje:
"Ozbiljnih ekonomskih problema bilo je i prije ukrajinske krize i pada cijena nafte. Od 2012. godine primarni makro-ekonomski pokazatelji ukazivali na usporavanje i pad. Jedino je stopa inflacije rasla."
Rastu cijena doprinose i zabrane uvoza roba i proizvoda sa Zapada. Državna propaganda nastoji pažnju Rusa usmjeriti na, kako to naziva, strane neprijatelje. I u tome uspijeva.
"Mislim da nemamo zbog čega kritikovati vladu. Izolirani smo i moramo se držati zajedno. Ako se ne budemo slagali, naškodićemo samo sami sebi" - kaže Moskovljanin Oleg Dibrijev.
Gospodin Nišajev tvrdi da ekonomski neprijatelj nije vanjsko okruženje i da ruske vlasti čine jako malo da zadrže postojeći i privuku novi strani kapital u Rusiju:
"Ubijeđen sam u nužnost ozbiljnih, dubokih reformi da bi unaprijedili i štitili imovinska prava domaćih i stranih ulagača. Potreban nam je i zaista potpuno neovisan pravosudni sistem. Moramo zauzdati, pokoriti najveću bolest nacije - korupciju."
Unatoč sadašnjem stanju, ekonomska slika Rusije nije takva kakva je bila u vrijeme raspada Sovjetskog Saveza, ističe Andrej Nišajev:
"Tada, u to vrijeme, ekonomski kolaps bio je realno pitanje. Upozorenja da Rusija možda neće preživjeti zimu nakon izlaska iz tadašnje unije bila su dosta realna. Glad, kolaps javnog transporta, mogući građanski rat u kojem je moglo doći do posezanja i za nuklernim oružjem bile su realne prijetnje, a ne novinarska pretjerivanja."
Gospodin Nišajev tvrdi da bi se kriza u Rusiji, slična onoj iz prvih godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, mogla ponoviti samo oko cijene sirove nafte padnu na 40 dolara i takve ostanu najmanje godinu dana.
Malo je vjerojatno da bi se to moglo desiti.
Za većinu Rusa ekonomska recesija, od koje se u idućoj godini strahuje, značiće manje namirnica, odjeće, obuće i drugih potrepština za istu sumu rubalja.
