New York je decenijama magnet za usljenike koji u Sjedinjenim Američkim Državama, jednostavno rečeno, traže i nalaze bolje uvjete života. Nedavno završeno istraživanje još jednom je potvrdilo činjenicu da i oni, imigranti, itekako doprinose snažnom ekonomskom razvoju grada. Istraživanjem je obuhvaćen period od 1990. do 2010. godine.
Prema podacima iz ureda gradonačelnika New Yorka, useljenici čine i do 40 odsto ukupnog gradskog stanovništva. Zajedno sa njima, sa oko 3 miliona useljenika, New York je treći po veličini grad u Sjedinjenim Državama.
Nisha Agarwal, gradska komesarka za useljeništvo ističe:
"New York je grad useljenika. Oni rade u svim sektorima, njihova djeca su u školama. Rade na poslovima svih nivoa i u svim profesijama. Podržavamo ih, ne samo na njihovu dobrobit, već i za dobrobit grada."
Nedavno završeno istraživanje koje je sponziriralo Vijeće američkih društvenih asocijacija potvrđuje da siromaštvo i kriminal nisu prevlađujuće karakteristike useljeničke populacije, kaže voditelj istraživanja Jacob Vigdor i dodaje:
"Useljenici su se naseljavali u najjefitnijim, zapuštenim dijelovima jer za bolje nisu imali dovoljno novca. Popunjavali su prazne stambene zgrade, svojim prisustvom stabilizirali su kvartove, unijeli optimizam, svakodnevnim životom i radom uticali na smanjenje kriminala."
Useljenici, vjerujući da u Sjedinjenim Državama mogu živjeti bolje, daleko su manje skloni kriminalu, a spremni su i voljni su raditi naporno kaže profesor sociologije na univerzitetu Harvard Robert Thomson i ističe:
"Zašto ljudi dolaze u Sjedinjene Države? Jer žele raditi i zaraditi, jer žele podizati porodice, jer žele graditi, sa drugima, novu sredinu i novu zajednicu."
Useljenici rade na mnogim poslovima koje Amerikanci po rođenju ne žele raditi, ali to nije pravilo kaže predstavnica Vijeća američkih društvenih asocijacija Kate Brick:
"Zaposleni su u poljoprivredi, u industrijskoj proizvodnji, u uslužnim djelatnostima.... Struktura useljenika u Sjedinjene Države je vrlo različita. Uz one koji rade na slabo i slabije plaćenim poslovima, useljevaju i oni visoko obrazovani, vrlo pametni mladi ljudi, koji lako nalaze vrhunski plaćene poslove u kompanijama visoke tehnologije, znanstvenim institucijama, medicinskom polju."
Čak i oni useljenici koji nemaju legaliziran status, snalazeći se za vlasitu egzistenciju daju podsticaj ekonomskom razvoju New Yorka zaključuje Jacob Vigdor:
"I oni moraju kupovati, i kupujući plaćaju porez na promet. Moraju negdje stanovati. Ako iznajmljuju, plaćaju rentu, ako su vlasnici stana, plaćaju porez na nekretnine.... A prihodi te vrste su vrlo značajan budžetski prihod svakog grada, svake gradske uprave."
U Vijeću američkih društvenih asocijacija nadaju se da će rezultati i zaključci istraživanja o useljeničkoj populaciji New Yorka pomoći i drugim američkim gradovima sa velikim brojem usljenika da uspostave realniji odnos prema imigrantima na korist i jednih i drugih, i Amerikanaca po rođenju i imigranata koji su se uselili vjerujući u bolji život.
Prema podacima iz ureda gradonačelnika New Yorka, useljenici čine i do 40 odsto ukupnog gradskog stanovništva. Zajedno sa njima, sa oko 3 miliona useljenika, New York je treći po veličini grad u Sjedinjenim Državama.
Nisha Agarwal, gradska komesarka za useljeništvo ističe:
"New York je grad useljenika. Oni rade u svim sektorima, njihova djeca su u školama. Rade na poslovima svih nivoa i u svim profesijama. Podržavamo ih, ne samo na njihovu dobrobit, već i za dobrobit grada."
Nedavno završeno istraživanje koje je sponziriralo Vijeće američkih društvenih asocijacija potvrđuje da siromaštvo i kriminal nisu prevlađujuće karakteristike useljeničke populacije, kaže voditelj istraživanja Jacob Vigdor i dodaje:
"Useljenici su se naseljavali u najjefitnijim, zapuštenim dijelovima jer za bolje nisu imali dovoljno novca. Popunjavali su prazne stambene zgrade, svojim prisustvom stabilizirali su kvartove, unijeli optimizam, svakodnevnim životom i radom uticali na smanjenje kriminala."
Useljenici, vjerujući da u Sjedinjenim Državama mogu živjeti bolje, daleko su manje skloni kriminalu, a spremni su i voljni su raditi naporno kaže profesor sociologije na univerzitetu Harvard Robert Thomson i ističe:
"Zašto ljudi dolaze u Sjedinjene Države? Jer žele raditi i zaraditi, jer žele podizati porodice, jer žele graditi, sa drugima, novu sredinu i novu zajednicu."
Useljenici rade na mnogim poslovima koje Amerikanci po rođenju ne žele raditi, ali to nije pravilo kaže predstavnica Vijeća američkih društvenih asocijacija Kate Brick:
"Zaposleni su u poljoprivredi, u industrijskoj proizvodnji, u uslužnim djelatnostima.... Struktura useljenika u Sjedinjene Države je vrlo različita. Uz one koji rade na slabo i slabije plaćenim poslovima, useljevaju i oni visoko obrazovani, vrlo pametni mladi ljudi, koji lako nalaze vrhunski plaćene poslove u kompanijama visoke tehnologije, znanstvenim institucijama, medicinskom polju."
Čak i oni useljenici koji nemaju legaliziran status, snalazeći se za vlasitu egzistenciju daju podsticaj ekonomskom razvoju New Yorka zaključuje Jacob Vigdor:
"I oni moraju kupovati, i kupujući plaćaju porez na promet. Moraju negdje stanovati. Ako iznajmljuju, plaćaju rentu, ako su vlasnici stana, plaćaju porez na nekretnine.... A prihodi te vrste su vrlo značajan budžetski prihod svakog grada, svake gradske uprave."
U Vijeću američkih društvenih asocijacija nadaju se da će rezultati i zaključci istraživanja o useljeničkoj populaciji New Yorka pomoći i drugim američkim gradovima sa velikim brojem usljenika da uspostave realniji odnos prema imigrantima na korist i jednih i drugih, i Amerikanaca po rođenju i imigranata koji su se uselili vjerujući u bolji život.
