Američki podpredsjednik Joe Biden je danas uputio pismo podrške organizatorima konferencije pod nazivom "Zapadni Balkan: Progres, stagnacija ili regresija", koju organizuju Centar za transatlantske odnose SAIS pri Univerzitetu "Johns Hopkins" i Američko-bosanska fondacija, u Sarajevu od 12 do 15 juna, rekavši kako konferencija nije mogla doći u boljem trenutku.
On se u pismu obraća organizatoru i dugogodišnjem saradniku i savjetniku za vanjske poslove Michaelu Haltzelu,napominjući izmedju ostaloga da nakon njegove posjete regiji prije dvije godine, neki dijelovi zapadnog Balkana su uznapredovali, dok, izgleda, drugi dio još zaostaje.
U nastavku pisma podpredsjednik Biden kaže:
Srbija i Kosovo su počeli razgovore o konkretnim pitanjima, dok Crna Gora napreduje ka članstvu u NATO-u. Građani Makedonije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Albanije dobili su bezvizni režim od Evropske unije. Na drugoj strani, korupcija nastavlja da truje cijelu regiju i ekonomski razvoj je spor i neujednačen. U mom obraćanju Parlamentu BiH u maju 2009. rekao sam: "Prosperitetna, sigurna i demokratska budućnost u okviru transatlantske familije nije garantovana niti je poklon." Ona se mora graditi kroz ozbiljan rad i kompromise, napomenuo je američki potpredsjednik, obraćajući se učesnicima konferencije.
Biden je podsjetio da je na lidere Bosne i Hercegovine apelirao da se prestanu voditi usko etničkim i političkim interesima umjesto nacionalnog interesa.
- Ova izjava nije prestala biti aktuelna danas, nakon dvije godine od mog govora. Vidjeli smo iz prve ruke zapadni Balkan u miru i u ratu, u dobrim i u lošim vremenima. Znam da ljudi u regiji žele demokratsku, mirnu budućnost u euroatlantskoj porodici i Sjedinjene Američke Države su spremne da ih podrže. Kao što sam rekao u Sarajevu prije dvije godine, "Obama-Biden administracija će održati i osvježiti svoju dugoročnu obavezu Evropi, cjelovitoj, slobodnoj i u miru". Vaša konferencija simbolizira tu američku obavezu, kao sto je i učešće pomoćnika državnog sekretara Philipa Gordona. Mi se oslanjamo na eksperte izvan vlade da pomognu liderima da pronađu rješenja za probleme regije. Čestitam na inicijativi i želim konferenciji svaki uspjeh, kaže američki podpredsjednik Joseph Biden.
Primaoc ovog pisma podrške, i čelni organizator Konferencije u Sarajevu,Michael Haltzel kaže:
Podpredsjednik Biden je poslao vrlo toplo pismo posvećeno konferenciji. I kao što znate on ima poseban interes i posebnu pažnju obraća na Balkan godinama. Mislim da je takodjer održao izvanredan govor Parlamentu Bosne i Hercegovine prije dvije godine. On je zaista želio da bude na konferenciji, ali nije u mogućnosti jer mo ovdje grozničavo radi pokušavajući da spasi američku ekonomiju, s obzirom da je on odgovoran za pregovore oko naših budžetskih pitanja. Dakle, kao što vidite, svuda ima problema, ne samo u Bosni i Hercegovini. Ali Pomoćnik sekretara Dr. Philip Gordon je glavni govornik na konferenciji, i ne mogu ni zamisliti snažniju indikaciju podršku američke vlade. Dakle pomoćnik sekretara će govoriti na konferenciji, a podpredsjednik Biden je izrazio potpunu podršku i posvećenost konferenciji.
U medjuvremenu je američki državni sekretar Hillary Clinton zajedno sa britanskim ministrom William Hagueom , uputila njihov zajednički autorski tekst javnosti u BiH , u kojem se izražava velika zagbrinutost situacijom u Bosni i Hercegovini. Cjelokupni tekst se nalazi na stranici američke ambasade u BiH, medjutim, kako bismo vidjeli na sto i kako su reagirali mnogi, kako u BiH, tako i van nje, izdvajamo nekoliko najvažnijih smjernica u tekstu:
...Dok susjedi BiH gledaju u budućnost, situacija u Bosni i Hercegovini daje nam razloga za sve veću zabrinutost, kaže se u tekstu gospodije Clinton i ministra Haguea, i nastavlja u kritičnom i otvorenom tonu:
Već pet godina Bosna i Hercegovina ide unatrag. U proteklim mjesecima se taj trend pogoršao i došlo je vrijeme za odlučan odgovor međunarodne zajednice, prije svega Evropske unije. Institucije u zemlji su blokirane. U entitetu Republika Srpska, žestoka nacionalistička retorika i aktivnosti kojim se osporava daytonski okvir rizikuju da BiH odvuku u prošlost - baš u trenutku kada njeni susjedi počinju napredovati ka evropskoj budućnosti.
Stvarne žrtve ove paralize nisu političari u BiH, nego su to njeni građani - upravo oni ljudi koji su izabrali te iste političke lidere da rade u njihovu korist. Umjesto da žive u slobodnom, pravičnom i prosperitetnom društvu, mnogi još žive u sjenci podjela i straha suočeni sa siromaštvom, nezaposlenošću i besperspektivnošću.
Potom se u tekstu gospodje Clinton ukazuje na brojne mogućnosti za dobru budućnost koju BiH može postići, a onda se ukazuje i kako:
Prvo, međunarodna zajednica mora ostati fokusirana na BiH i na cijeli zapadni Balkan.Drugo, ne smije biti nikakve sumnje u odlučnost međunarodne zajednice da podrži ono što je dogovoreno u Daytonu, čime je okončan rat. Naša poruka je kristalno jasna: opredijeljeni smo za Bosnu i Hercegovinu kao jedinstvenu državu s dva energična entiteta i tri konstitutivna naroda. Nećemo tolerisati nikakva osporavanja jedinstva i suvereniteta zemlje. Treće, očekujemo od političkih lidera Bosne i Hercegovine da rade jedni s drugima i sa kolegama u regionu i da prestanu sa otrcanim argumentima iz posljednje dvije decenije koji nisu bili ni od kakve koristi narodima u BiH. Vrijeme je da se nastavi graditi na uspjesima iz posljednjih 16 godina - ponovnoj uspostavi slobode kretanja, popravci bosanskohercegovačke infrastrukture, reformi odbrane - i da se BiH pripremi da ide naprijed zajedno sa svojim susjedima, ka članstvu u EU.
To znači da na Daytonski mirovni sporazum treba gledati kao na temelj na kojem se dalje gradi, a ne na kariku koju treba slomiti.
I o poruci državnog sekretara Hilary Clinton i britanskog ministra vanjskih poslova Williama Hague razgovarali smo s Dr. Michaelom Haltzelom, uvaženim akademikom u Centru za transatlanske odnose Odjela za za napredne medjunarodne studije na Univerzitetu Johns Hopkins. Gospodim Haltzel, koji je 11 godina bio savjetnik za vanjsku politiku tada senatora a sada podpredsjednika Josepha Bidena, u razgovoru sa koleginicom Indom Swanke pismo Hillary Clinton komentira ovako:
Ja sam tek prije nekoliko minuta pročitao članak, i moram reći vrlo je rijetko da se sa izlaganjem u jednom članku u potpunosti slažem kao sa ovim.
I državni sekretar Clinton i ministar Hague daju konkretne sugestije o upravljanju Bosnom i Hercegovinom. Ja takodjer mislim da prije nego dode i do kakvih promjena u smislu upravljanja zemljom, treba da dodje do promjene mentaliteta i stavova. Stav može biti samo jedan, da je Bosna i Hercegovina jedna zemlja koja sačinjavaju tri osnovna naroda, ali nipošto jedina, jer kao što znamo iz slučaja Finci -Sejdić to nisu samo tri naroda. To je njihov dom i mislim da sve veći broj pripadnika hrvatske i srpske zajednice u Bosni i Hercegovini to zaključuje. To je zvanična politika Srbije i Hrvatske. Medjutim, treba vremena da rane zarastu, rat je bio strašna stvar, ali ne treba stalno na njega sjećanja prizivati. Postoje istorijska sjećanja, i ja ne očekujem da će se preko noći desiti čuda.
LJudi u Bosni i Hercegovini imaju dvije velike motivacije da se udruže idu ka istim ciljevima a to su članstvo u NATO i Evropskoj Uniji. Ja mislim da ogromna većina ljudi iz svih zajednica iz Bosne i Hercegovine razumiju da im je to jedina održiva budućnost.
To je put ka stabilnoj demokratiji, miru, bezbjednosti i prosperitetu. Ljudi to znaju i razumiju, medjutim da bi do potrebnih promjena došlo, treba da dodje do promjene mentaliteta, a to se prevashodno može desiti kroz vrlo potrebne promjene obrazovnog sistema, kaže Haltzel navodeći da postoje različiti istorijski narativi o tome šta se desilo devedestih godina, koje onda svaka strana zloupotrebljava za svoje vlastite uske interese, te da se promjena mora desiti i na tom planu.
