Linkovi

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres


Tim programom, obimnijim od očekivanog, svakog mjeseca trebalo bi da se u finansijski krvotok Evropske unije ubrizga 67 milijardi dolara.

Vrijednost eura značajno je pala nakon što je Evropska centralna banka u prošli četvrtak najavila program kvantitativnih olakšica (QE – Quantitative Easing). Tim programom, većim od očekivanog, svakog mjeseca trebalo bi da se u finansijski krvotok Evropske unije ubrizga 67 milijardi dolara. Ključni povod za reakcije koje su rezultirale padom vrijednosti eura je bojazan da je to ništa drugo do štampanje novog novca. Najavljeni program Evropske centralne banke uslijedio je nakon analiza koje ukazuju da je u posljednjem tromjesečju prošle godine deflacija u zemljama koje koriste euro 0,2 odsto i da bi potrošači mogli smanjiti kupovinu čekajući da cijene počnu padati.

Malo je vjerojatno da bi ubrizgavanjem novo-printanog novca evropska ekonomija mogla biti izvučena iz sadašnjih okolnosti, smatra Christian Odendahl, glavni ekonomista londonskog Centra za evropske reforme:

"Problem je u tome što je Evropska centralna banka čekala poprilično dugo da se odluči na taj relativno hrabar program za koji Evropljani očekuju da bi mogao podstaći promjene na bolje. Ta očekivanja negativno utiču na ukupno stanje."

Taj program kvantitativnih olakšica u ukupnom iznosu od hiljadu i 300 milijardi dolara možda neće biti dovoljan da značajnije promijeni ekonomske tokove u Evropskoj uniji, kaže finansijska analitičarka Kathleen Brooks i dodaje:

"Ono što smo vidjeli na primjeru Sjedinjenih Država, a i Japana takođe, je da je potrebno ogromno mnogo novca da bi kvantitavne finasijske olakšice pozitivno uticale na ekonomiju."

Američki program ubrizgavanja novo-štampanog novca nudi određena iskustva koja treba slijediti, dodaje Christian Odendahl:

"Jedno od tih iskustava je da takvi programi daju dobar rezultat ako su pravovremeno najavljeni i pokrenuti. Nakon prvog šoka, na tržištima raste uvjerenje da promjene na bolje slijede."

U Evropskoj uniji evidentan je i dodatni politički rizik, ističe Kathleen Brooks:

"Ako Evropska centralna banka finansijskim injekcijama pokušava stabilizirati stanje u različitim zemljama, članicama Evropske unije, Njemačka, primjera radi, čija je ekonomija najsnažnjija u eurozoni, mogla bi biti finansijski odgovorna ako te zemlje ne budu u stanju uredno vraćati pozajmice i dugove."

Unatoč takvom riziku njemačka kancelarka Angela Merkel je Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu podržala program Evropske centralne banke i naglasila:

"Mi sada trebamo očistiti i konsolidirati finasije ununutar Evropske unije, sada kada su kamatne stope niske."

Japanska ekonomija je bila desetak godina u teškoćama. Odnedavno pokazuje znake snažnijeg oporavka. William Saito, savjetnik japanskog premijera Šinza Abea, smatra da su, unatoč velikoj razlici između Japana i Evropske unije, evropska ekonomska iskustva dobro došla:

"Od Evropske centralne banke i Evropske unije Japan može mnogo naučiti. Evropska unija je fundamentalno drugačija, to je zajednica mnogih zemalja sa vrlo različitim načinima ponašanja i razmišljanja."

Najbolji primjer tih različitosti i najbolji primjer izazova usaglašavanja tih razlika je Grčka. I prije jučerašnjih izbora, i sada, nakon pobjede radikalne ljevičarske stranke Syriza čija je popularnost rasla na programu odbacivanja rigoroznih mjera štednje i kresanja bužetske potrošnje koje je Grcima nametnula Evropska unija, kao uslov za finansijsku pomoć u saniranju ogromnog grčkog i unutarnjeg i vanjskog duga.

Evropska unija: Program QE ne garantira ekonomski progres
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:58 0:00

XS
SM
MD
LG