Krim je poluotok na sjevernoj obali Crnog mora , I autonomna ukrajinska republika u kojoj se govori ruski jezik. U svojoj ranoj povijesti, Krim je bio kolonija I okupirana teritorija mnogo puta: od strane Grka, Rimljana, Huna, I Bizantijske imperije, izmedjuostalih. U 13. Stoljeću Krim su okupirali Tatari, muslimani koji govore turski, a koji su bili dijelom Zlatne Horde, ogranka Mongolskog carstva koje je uspostavio unuk Džingis Kana.
Krimski kanat je postala vazalska država Otomanskog carstva u 15. Stoljeću, ali istodobno I sila za sebe koja je polagala pravo na teritoriju koja je danas ruski region pod nazivom Kaspija – Volga. Ruska imperija je zauzela Krim 1783. Godine.
Krimski rat iz 1853-56. godine, koji je Rusija vodila protiv savezništva Velike Britanije, Francuske, Sardinije I Turske, se odvijao uglavnom na poluotoku.Savezničke snage su zauzele grad Sevastopolj, dom Crnomorske flote ruskog cara, I do kraja rata Krim je bio sav u ruševinama.
Tijekom gradjanskog rata koji je izbio u vrijeme ruske revolucije 1917. Godine, Krim je bio poprište brutalnih borbi izmedju carističkih, boljševičkih I anarhističkih snaga. Nakon pobjede Boljševika, Krim je postao teritorij rusko-sovjetske federativne socijalističke republike. (RSFSR).
1944. godine , sovjetski dictator Josef Staljin je deportirao cjelokupnu tatarsku populaciju krima u Centralnu Aziju I druge dijelove Sovjetskog Saveza radi navoda o njihovoj kolaboraciji s Nacistima.
1954. godine, Sovjetski Savez pod vodjstvom Nikite Hruščeva je predao ovlasti nad Krimom Sovjetskoj socijalističkoj republici Ukrajini.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Godine Krim je postao dijelom nezavisne države Ukrajine, a Moskva I Kijev su se sporazumjeli da podijele bivšu sovjetsku crnomorsku flotu. Luka Sevastopolj I dalje ostaje baza ruske crnomorske flote.
58 posto krimskog stanovništva su etnički Rusi, dok Ukrajinci čine 24 posto stanovnika. Krimski Tatari, koji su se počeli vraćati na poluotok iz egzila nakon pada Sovjetskog Saveza, čine 12 posto stanovništva.
Nedavno provedeno ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da da 56 posto ispitanika smatra da krim pripada Rusiji. Manji broj ispitanika je rekao da isto gleda na dvije ruske muslimanske regije : Dagestan (41 posto) I Čečenija (39 posto). Ispitivanje je proveo Sveruski Centar za proučavanje javnog mnijenja. (VTsIOM)
Krimski kanat je postala vazalska država Otomanskog carstva u 15. Stoljeću, ali istodobno I sila za sebe koja je polagala pravo na teritoriju koja je danas ruski region pod nazivom Kaspija – Volga. Ruska imperija je zauzela Krim 1783. Godine.
Krimski rat iz 1853-56. godine, koji je Rusija vodila protiv savezništva Velike Britanije, Francuske, Sardinije I Turske, se odvijao uglavnom na poluotoku.Savezničke snage su zauzele grad Sevastopolj, dom Crnomorske flote ruskog cara, I do kraja rata Krim je bio sav u ruševinama.
Tijekom gradjanskog rata koji je izbio u vrijeme ruske revolucije 1917. Godine, Krim je bio poprište brutalnih borbi izmedju carističkih, boljševičkih I anarhističkih snaga. Nakon pobjede Boljševika, Krim je postao teritorij rusko-sovjetske federativne socijalističke republike. (RSFSR).
1944. godine , sovjetski dictator Josef Staljin je deportirao cjelokupnu tatarsku populaciju krima u Centralnu Aziju I druge dijelove Sovjetskog Saveza radi navoda o njihovoj kolaboraciji s Nacistima.
1954. godine, Sovjetski Savez pod vodjstvom Nikite Hruščeva je predao ovlasti nad Krimom Sovjetskoj socijalističkoj republici Ukrajini.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Godine Krim je postao dijelom nezavisne države Ukrajine, a Moskva I Kijev su se sporazumjeli da podijele bivšu sovjetsku crnomorsku flotu. Luka Sevastopolj I dalje ostaje baza ruske crnomorske flote.
58 posto krimskog stanovništva su etnički Rusi, dok Ukrajinci čine 24 posto stanovnika. Krimski Tatari, koji su se počeli vraćati na poluotok iz egzila nakon pada Sovjetskog Saveza, čine 12 posto stanovništva.
Nedavno provedeno ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da da 56 posto ispitanika smatra da krim pripada Rusiji. Manji broj ispitanika je rekao da isto gleda na dvije ruske muslimanske regije : Dagestan (41 posto) I Čečenija (39 posto). Ispitivanje je proveo Sveruski Centar za proučavanje javnog mnijenja. (VTsIOM)
