Život drumom, politika šumom.... mogao bi biti najkraći rezime izvještaja Reutersove televizijske ekipe o političkom stavu predsjednika Republike Srpske povodom nedavnog referenduma na Krimu i reakcijama koje se tim povodom mogu čuti u Banjaluci.
Tokom nedavnog susreta sa još uvijek aktuelnim podpredsjednikom vlade Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je i tom prilikom istakao:
„Ja smatram da je referendum na Krimu demokratski izraz volje toga naroda. To treba poštovati. Urađeno je u skladu sa poveljom Ujedinjenih nacija.... On je legitiman, legalan...“
Dodao je takođe da referendum na Krimu može biti povod i podsticaj na istovjetan korak u Republici Srpskoj, korak koji gospodin Dodik, spominje već godinama:
„Republici Srpskoj su to kapitalna iskustva i mi ćemo, ljutio se ko ne ljutio, ali da znate da to veoma dobro pratimo... i uradićemo primjenu najboljih svjetskih iskustava kada dođe za to vrijeme.“
Dejtonski mirovni sporazum, na čijem punom poštivanju i provođenju gospodin Dodik takođe godinama insistira, ne predviđa bilo kakvu mogućnost secesije bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Na taj raskorak u vlastitim stavovima lider SNSD-a i Republike Srpske se ne osvrće, niti ga objašnjava.
Aleksandar Trifunović, urednik banjalučkog web portala "Buka" ocjenjuje da aktuelnu retoriku gospodina Dodika treba gledati u kontekstu parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji će u Bosni i Hercegovini biti održani polovinom oktobra i dodaje:
„On nakon riječi referendum nikad nije dao odgovor na pitanje kako, na koji način i šta dan poslije referenduma. Znači, kada budemo imali na papiru sve odgovore na ta pitanja onda će svi moći ozbiljno da se bave tim pitanjem. Ovo je za sada jedan vrlo neozbiljan komentar koji samo treba da podgrije stratsi, a to u Bosni i Hercegovini barem nije teško.“
Sasvim je izvjesno da će, kako se izbori budu približavali, politička retorika iz stranaka na vlasti bivati i intenzivnija i agresivnija kako bi vladajuće stranke i njihovi čelnici ponovo ostvarili izborne pobjede.
Željko Knežević je jedan od onih Banjalučana koji političarima i iz jednog i iz drugog enetiteta, jednostavno rečeno, ne vjeruje:
„Pa... meni nisu krivi ni muslimani, ni Hrvati.... To je politika zavadi pa vladaj. Meni nije krivo Sarajevo, Sarajevu nije kriva Banjaluka... Mislim, demagogija... 20 godina tu istu priču slušamo, a oni se šire kao karcinom.“
Bosna i Hercegovina, politički nestabilna, ekonomski slaba, sa visokom nezaposlenošću, sa razgranatom korupcijom, sa brojnim slučajevima privrednog i svih drugih oblika kriminala, sa neefikasnim tužiteljstvom i sudovima nije poželjan ambijent dodaje Radenko Ritan, takođe Banjalučanin:
„Bosna i Hercegovina je komplikovana zemlja. I kako je komplikovana, tako je zakočena u ekonomskom razvoju, u svemu. I onda svi nalaze nalaze... nalaze način da bi se ogradili od te Bosne.“
Političari Republike Srpske često i rado ističu da je taj entitet ekonomski bolji i stabilniji dio Bosne i Hercegovine.
Svetlana Cenić, bivša ministrica finansija, sada oštra i objektivna analitičarka, ne susteže se upotrijebiti riječ katastrofalno:
„Stanje ekonomsko u Republici Srpskoj je katastrofalno. Odnosno... gore od katastrofalnog, s obzirom da se ne obelodanjuju pravi podaci i da se konstantno frizira statistika. Ali, čak i ono što je objavljeno... ako pogledate dug komercijalnim bankama, spoljni dug, ako se pogleda broj nezaposlenih koji je na istorijski najvećem nivou i klimava industrijska proizvodnja na kojoj bi sve trebalo da počiva... onda je potpuno jasno. Republika Srpska je sada mnogo više zadužena, kada govorimo o spoljnom dugu, a isto tako i o unutarnjem, po glavi stanovnika nego što je to Federacija....“
Osim te, gospođa Cenić izrekla je i slijedeću ocjenu:
„Tačno je da su ljudi duboko nezadovoljni i svesni da je na srpstvu neko, i na srbovanju neko strahovito mnogo zaradio i obogatio se, a svi ostali su osiromašeni.“
Osim mahanja krimskim referendumom kao poučnim iskustvom za Republiku Srpsku, njen predsjednik najavljuje i snažnu finansijsku pomoć Rusije. Prva tranša od oko 70 miliona eura trebala bi biti uplaćena tokom ovog mjeseca, a još 200 miliona eura tokom iduće godine. Gospodin Dodik ne govori pod kojim bi uslovima bio dat taj novac, niti ko će ga dati... Rusija kao država ili komercijalne banke.
Koliko je i to dio preizborne kampanje koja u Bosni i Hercegovini polako počinje da se zahuktava pokazaće se vrlo brzo.
Tokom nedavnog susreta sa još uvijek aktuelnim podpredsjednikom vlade Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je i tom prilikom istakao:
„Ja smatram da je referendum na Krimu demokratski izraz volje toga naroda. To treba poštovati. Urađeno je u skladu sa poveljom Ujedinjenih nacija.... On je legitiman, legalan...“
Dodao je takođe da referendum na Krimu može biti povod i podsticaj na istovjetan korak u Republici Srpskoj, korak koji gospodin Dodik, spominje već godinama:
„Republici Srpskoj su to kapitalna iskustva i mi ćemo, ljutio se ko ne ljutio, ali da znate da to veoma dobro pratimo... i uradićemo primjenu najboljih svjetskih iskustava kada dođe za to vrijeme.“
Dejtonski mirovni sporazum, na čijem punom poštivanju i provođenju gospodin Dodik takođe godinama insistira, ne predviđa bilo kakvu mogućnost secesije bilo kojeg dijela Bosne i Hercegovine. Na taj raskorak u vlastitim stavovima lider SNSD-a i Republike Srpske se ne osvrće, niti ga objašnjava.
Aleksandar Trifunović, urednik banjalučkog web portala "Buka" ocjenjuje da aktuelnu retoriku gospodina Dodika treba gledati u kontekstu parlamentarnih i predsjedničkih izbora koji će u Bosni i Hercegovini biti održani polovinom oktobra i dodaje:
„On nakon riječi referendum nikad nije dao odgovor na pitanje kako, na koji način i šta dan poslije referenduma. Znači, kada budemo imali na papiru sve odgovore na ta pitanja onda će svi moći ozbiljno da se bave tim pitanjem. Ovo je za sada jedan vrlo neozbiljan komentar koji samo treba da podgrije stratsi, a to u Bosni i Hercegovini barem nije teško.“
Sasvim je izvjesno da će, kako se izbori budu približavali, politička retorika iz stranaka na vlasti bivati i intenzivnija i agresivnija kako bi vladajuće stranke i njihovi čelnici ponovo ostvarili izborne pobjede.
Željko Knežević je jedan od onih Banjalučana koji političarima i iz jednog i iz drugog enetiteta, jednostavno rečeno, ne vjeruje:
„Pa... meni nisu krivi ni muslimani, ni Hrvati.... To je politika zavadi pa vladaj. Meni nije krivo Sarajevo, Sarajevu nije kriva Banjaluka... Mislim, demagogija... 20 godina tu istu priču slušamo, a oni se šire kao karcinom.“
Bosna i Hercegovina, politički nestabilna, ekonomski slaba, sa visokom nezaposlenošću, sa razgranatom korupcijom, sa brojnim slučajevima privrednog i svih drugih oblika kriminala, sa neefikasnim tužiteljstvom i sudovima nije poželjan ambijent dodaje Radenko Ritan, takođe Banjalučanin:
„Bosna i Hercegovina je komplikovana zemlja. I kako je komplikovana, tako je zakočena u ekonomskom razvoju, u svemu. I onda svi nalaze nalaze... nalaze način da bi se ogradili od te Bosne.“
Političari Republike Srpske često i rado ističu da je taj entitet ekonomski bolji i stabilniji dio Bosne i Hercegovine.
Svetlana Cenić, bivša ministrica finansija, sada oštra i objektivna analitičarka, ne susteže se upotrijebiti riječ katastrofalno:
„Stanje ekonomsko u Republici Srpskoj je katastrofalno. Odnosno... gore od katastrofalnog, s obzirom da se ne obelodanjuju pravi podaci i da se konstantno frizira statistika. Ali, čak i ono što je objavljeno... ako pogledate dug komercijalnim bankama, spoljni dug, ako se pogleda broj nezaposlenih koji je na istorijski najvećem nivou i klimava industrijska proizvodnja na kojoj bi sve trebalo da počiva... onda je potpuno jasno. Republika Srpska je sada mnogo više zadužena, kada govorimo o spoljnom dugu, a isto tako i o unutarnjem, po glavi stanovnika nego što je to Federacija....“
Osim te, gospođa Cenić izrekla je i slijedeću ocjenu:
„Tačno je da su ljudi duboko nezadovoljni i svesni da je na srpstvu neko, i na srbovanju neko strahovito mnogo zaradio i obogatio se, a svi ostali su osiromašeni.“
Osim mahanja krimskim referendumom kao poučnim iskustvom za Republiku Srpsku, njen predsjednik najavljuje i snažnu finansijsku pomoć Rusije. Prva tranša od oko 70 miliona eura trebala bi biti uplaćena tokom ovog mjeseca, a još 200 miliona eura tokom iduće godine. Gospodin Dodik ne govori pod kojim bi uslovima bio dat taj novac, niti ko će ga dati... Rusija kao država ili komercijalne banke.
Koliko je i to dio preizborne kampanje koja u Bosni i Hercegovini polako počinje da se zahuktava pokazaće se vrlo brzo.
