C.T. Vivian prisjeća se svoje suradnje s Martinom Lutherom Kingom Juniorom u kampanji za glasačka prava crnaca:
''Danas smo demokracija. A odbijamo glasove najmanje 10 do 20 milijuna ljudi. Mi crnci borili smo se u svakom ratu kroz koji je naša zemlja prolazila. I u svakom smo ginuli. A usprkos tome, nismo dobili pravo glasa do 1965. godine.''
Vivian, borac za građanska prava, i njegovi kolege, zadali su si zadatak da potiču crnce na registraciju za glasanje u Selmi, Alabama. Taj grad, poput mnogih na američkom jugu, bio je, u to doba, prije 51 godinu, rasno podijeljen. Bjelački lideri u Selmi bili su odlučni u namjeri da spriječe Amerikance afričkog porijekla da glasaju, primjenjujući diskriminirajuće propise.
''Bili smo ubijani zbog prava glasa. Noću bi nas bila policija. A danju bi pucali na nas, jer su našu slobodu željeli držati ograničenom,'' kaže C.T. Vivian.
Vivian se suprotstavio tadašnjem sherifu Jimu Clarku, samopriznatom rasistu, koji je primjenjivao lokalne zakone kojima je crncima bilo zabranjeno da glasaju:
''Rekao sam mu: 'možeš okrenuti leđa meni, šerife Clark, ali ne možeš okrenuti leđa pravdi,' a on je odlučio nastaviti raditi ono što je i prije činio, i tući nas.''
Unatoč opasnostima, Vivian je predvodio desetke crnaca u okružnu sudnicu u Selmi, u kampanji znanoj kao direktna, nenasilna akcija za razotkrivanje rasizma.
''Znali smo da ne bi bili građani ove zemlje bez prava glasa. Znali smo da ćemo u konačnici dobiti pravo da glasamo,'' kaže on.
Lyndon Johnson, predsjednik Sjedinjenih država u tom periodu, rekao je:
''Glas je najmoćniji instrument koji je čovjek ikad osmislio za ukidanje nepravde.''
Kad je Lyndon Johnson 1965. godine potpisao Zakon o glasačkim pravima crnaca, Vivian je znao da su dobili bitku za pravo glasa:
''Od tada pa nadalje, nije bilo nikakve sumnje da ćemo imati pravo da glasamo. Ja sam strašno ponosan na to jer smo time dobili dostojanstvo koje do tada nismo imali.''
Biti dio povijesti čini vas skromnim, dodaje Vivian:
''Vrlo mali broj bijelaca, i iznenadili biste se koliko malo crnaca, poznaje povijest. Kad znate da je netko dao svoj život za vašu slobodu, na samom početku morali biste im priznati zasluge. A to će pomoći i vašem razumijevanju same borbe.''
No, C.T.Vivian kaže da želi biti zapamćen po tome što je uradio sve u svojoj moći da postigne slobodu i jednakost za sve Amerikance afričkog porijekla.
