U Izvještaju o slobodama u svijetu, koji je objavio Freedom House, Bosna i Hercegovina svrstana je ponovno u djelomično slobodne zemlje. Prema izvještaju, u BiH je napravljen značajan napredak u ostvarivanju političkih prava, koja se odnose na formiranje vlasti na državnom nivou polije dugog odlaganja, a da pri tome nije bilo umiješanosti predstavnika međunarodne zajednice.
Formiranje vlasti nakon dugog odlaganja i postupno reduciranje međunarodne suprevizije predstavljaju napredak u ostvarenju političkih sloboda u Bosni i Hercegovini iz ugla Freedom Housa. No, iz ugla Bosne i Hercegovine slika je drugačija. Potreba da se stanje predstavi boljim nego što ono jeste predstavlja i način da se opere savjest brojnih međunarodnih faktora, smatra predsjednica Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Vera Jovanović.
„Reći da je napredak to što domaći političari nakon godinu i nešto dana formiraju vlast na nivou države, a nemajući u vidu da je to formiranje vlasti kasnije dovelo i do sukoba pojedinih političkih partije, koje se bile u koaliciji, pa su pojedine izbačene iz koalicije, i praktično se političari bavili svojim problemima, svojim foteljama, zauzimanjem dijela vlasti, po građane BiH to apsolutno nije nikakav napredak“, ocjenjuje Jovanović.
Već tradicionalno Bosne i Hercegovina kotira kao djelomično slobodna zemlja u izvještajima Freedom Housa. To podrazumijeva i da je ograničeno poštovanje političkih prava i građanskih sloboda, da u zemlji vlada korupcija, te da je političko okruženje takvo da je jedna stranka dominantna, unatoč određenom stepenu pluralizma. U slučaju Bosne i Hercegovine to se jasno vidi na primjeru dogovora lidera paralamentarnih stranaka koji u svim kombinatorikama – od dvojke do šestorke, kroje sudbinu njenih građana. Novinar Eldin Hadžović procjenjuje kako bi se trebalo zapitati o kakvoj slobodi se u BiH može govoriti.
„O kakvoj slobodi mi možemo ovdje govoriti ako se cijela zemlja već godinama nalazi u talačkoj krizi, u kojoj lideri raznih četvorki, šestorki igraju uloge otmičara. Maltene sve političke partije koje učestvuju u političkom životu su na vlasti ako se gledaju sve razine vlasti u BiH, dok se istodobno neki opći, najširi konsenzus trenutno može postići tek oko pitanja koja uopće ne bi smjela ni biti na stolu 2013. Zagazili smo u drugu polovicu mandata sadašnje družine, a da još nije riješeno niti jedno od ključnih pitanja koja su zatekli kad su preuzeli kormilo, i koja smo dužni razmotriti ako se uopće mislimo kretati prema euroatlantskim integracijama“, ističe Hadžović.
Građani još uvijek dirigovani
Čak je i pozitivna ocjena o neuplitanju međunarodne zajednice u unutrašnje probleme uslovna ukoliko se zna da su čelnici Vijeća za implementaciju mira nakon svog posljednjeg zasjedanja liderima naglasili kako se neće miješati.
S ocjenama Freedom Housa o političkom napretku moguće se složiti samo ako se ide filozofijom „dobro je dok ne puca“, kaže izvršni direktor Antikorupcione mreže Account Eldin Karić.
„Vidimo kada se dvojica lidera dvije vladajuće političke stranke u BiH dogovore nešto, onda donesu spisak zakona koje treba promijeniti i samo to proslijede institucijama koje to trebaju da realiziraju. Dva čovjeka u ovoj državi, a ponekad se ima dojam da je to samo jedan, odlučuju koji zakon će se donositi i na koji način se prenose nedležnosti sa države na entitete, sa entiteta na državu“, navodi on.
Napretka ima samo ukoliko je formiranje vlasti samo sebi svrha, ocjenjuje analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.
„Od izbora 2010. formiranje vlasti ide vrlo teško, vrlo polako, i vlast, čak i tamo gdje se formira, ne funkcioniše kako treba, u interesu svih građana BiH. Mislim da ovakva ocjena zaista ne stoji“, smatra Latal.
Iako iz ugla stranih analitičara formiranje vlasti na državnom nivou nakon blokade njenog rada izgleda kao napredak, u stvarnosti se odvijala prava politička drama. Najavljene smjene ministara iz SDA dovele su i do blokade rada Doma naroda Parlamenta, jer su delegati ove stranke pokrenuli i pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa kod državnog Ustavnog suda. Zaoštravanje odnosa na državnom nivou puni je zamah dobilo na entitetskom – u Federaciji BiH. Tako su SDP, SBB i dva HDZ-a smijenili rukovodstvo Parlamenta FBiH, kasnije će se ispostaviti nelegalno. Netom nakon povratka na pozicije, čelnici iz tzv. stranaka platforme, opet su, ovaj put uz odgovarajuću legalnu proceduru, ponovno smijenjeni.
Onda je SDA, zajedno sa svojim partnerima, među kojima i Hrvatska stranka prava odakle dolazi i predsjednik Federacije Živko Budimir, blokirala rekonstrukciju Vlade FBiH, koja se i danas nalazi u krizi. Da je kriza prisutna uprkos formiranju nove parlamentarne većine i državne vlasti potvrdio je i izvještaj Evropske komisije.
Optimizma u trenutnom stanju je malo, kaže Vera Jovanović, i to isključivo zbog toga što napredak na ljestvici slobodnih zemalja podrazumijeva stvarnu slobodu odlučivanja.
„Građanima je teško kad izađu na biralište. Oni još uvijek ne odlučuju slobodno. Oni su još uvijek pred same izbore pod uticajem raznih snaga. Oni su još uvijek dirigovani. Sve dotle dok glasači ne budu dirigovani i dok ne budu razmišljali šta pojedine političke partije koje su participirale u valsti donose građanima, šta im obezbjeđuju, ja ne očekujem da u BiH bude sloboda o kojoj se piše“, naglašava Jovanović.
I dok iz Freedom Housa dolaze pohvale za porast političkih sloboda bez uplitanje međunarodne zejednice, State Department, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Filip Riker, zajedno sa zvaničnicima EU, stanje je postavio u realne okvire. Riker je iznio stav kako lideri moraju ostaviti po strani svoje lične interese i manje se fokusirati stalno reorganiziranje vlasti, a više na kretanje BiH ka euroatlantskim integracijama.
Formiranje vlasti nakon dugog odlaganja i postupno reduciranje međunarodne suprevizije predstavljaju napredak u ostvarenju političkih sloboda u Bosni i Hercegovini iz ugla Freedom Housa. No, iz ugla Bosne i Hercegovine slika je drugačija. Potreba da se stanje predstavi boljim nego što ono jeste predstavlja i način da se opere savjest brojnih međunarodnih faktora, smatra predsjednica Helsinškog komiteta Bosne i Hercegovine Vera Jovanović.
„Reći da je napredak to što domaći političari nakon godinu i nešto dana formiraju vlast na nivou države, a nemajući u vidu da je to formiranje vlasti kasnije dovelo i do sukoba pojedinih političkih partije, koje se bile u koaliciji, pa su pojedine izbačene iz koalicije, i praktično se političari bavili svojim problemima, svojim foteljama, zauzimanjem dijela vlasti, po građane BiH to apsolutno nije nikakav napredak“, ocjenjuje Jovanović.
Već tradicionalno Bosne i Hercegovina kotira kao djelomično slobodna zemlja u izvještajima Freedom Housa. To podrazumijeva i da je ograničeno poštovanje političkih prava i građanskih sloboda, da u zemlji vlada korupcija, te da je političko okruženje takvo da je jedna stranka dominantna, unatoč određenom stepenu pluralizma. U slučaju Bosne i Hercegovine to se jasno vidi na primjeru dogovora lidera paralamentarnih stranaka koji u svim kombinatorikama – od dvojke do šestorke, kroje sudbinu njenih građana. Novinar Eldin Hadžović procjenjuje kako bi se trebalo zapitati o kakvoj slobodi se u BiH može govoriti.
„O kakvoj slobodi mi možemo ovdje govoriti ako se cijela zemlja već godinama nalazi u talačkoj krizi, u kojoj lideri raznih četvorki, šestorki igraju uloge otmičara. Maltene sve političke partije koje učestvuju u političkom životu su na vlasti ako se gledaju sve razine vlasti u BiH, dok se istodobno neki opći, najširi konsenzus trenutno može postići tek oko pitanja koja uopće ne bi smjela ni biti na stolu 2013. Zagazili smo u drugu polovicu mandata sadašnje družine, a da još nije riješeno niti jedno od ključnih pitanja koja su zatekli kad su preuzeli kormilo, i koja smo dužni razmotriti ako se uopće mislimo kretati prema euroatlantskim integracijama“, ističe Hadžović.
Građani još uvijek dirigovani
Čak je i pozitivna ocjena o neuplitanju međunarodne zajednice u unutrašnje probleme uslovna ukoliko se zna da su čelnici Vijeća za implementaciju mira nakon svog posljednjeg zasjedanja liderima naglasili kako se neće miješati.
S ocjenama Freedom Housa o političkom napretku moguće se složiti samo ako se ide filozofijom „dobro je dok ne puca“, kaže izvršni direktor Antikorupcione mreže Account Eldin Karić.
„Vidimo kada se dvojica lidera dvije vladajuće političke stranke u BiH dogovore nešto, onda donesu spisak zakona koje treba promijeniti i samo to proslijede institucijama koje to trebaju da realiziraju. Dva čovjeka u ovoj državi, a ponekad se ima dojam da je to samo jedan, odlučuju koji zakon će se donositi i na koji način se prenose nedležnosti sa države na entitete, sa entiteta na državu“, navodi on.
Napretka ima samo ukoliko je formiranje vlasti samo sebi svrha, ocjenjuje analitičar Međunarodne krizne grupe Srećko Latal.
„Od izbora 2010. formiranje vlasti ide vrlo teško, vrlo polako, i vlast, čak i tamo gdje se formira, ne funkcioniše kako treba, u interesu svih građana BiH. Mislim da ovakva ocjena zaista ne stoji“, smatra Latal.
Iako iz ugla stranih analitičara formiranje vlasti na državnom nivou nakon blokade njenog rada izgleda kao napredak, u stvarnosti se odvijala prava politička drama. Najavljene smjene ministara iz SDA dovele su i do blokade rada Doma naroda Parlamenta, jer su delegati ove stranke pokrenuli i pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa kod državnog Ustavnog suda. Zaoštravanje odnosa na državnom nivou puni je zamah dobilo na entitetskom – u Federaciji BiH. Tako su SDP, SBB i dva HDZ-a smijenili rukovodstvo Parlamenta FBiH, kasnije će se ispostaviti nelegalno. Netom nakon povratka na pozicije, čelnici iz tzv. stranaka platforme, opet su, ovaj put uz odgovarajuću legalnu proceduru, ponovno smijenjeni.
Onda je SDA, zajedno sa svojim partnerima, među kojima i Hrvatska stranka prava odakle dolazi i predsjednik Federacije Živko Budimir, blokirala rekonstrukciju Vlade FBiH, koja se i danas nalazi u krizi. Da je kriza prisutna uprkos formiranju nove parlamentarne većine i državne vlasti potvrdio je i izvještaj Evropske komisije.
Optimizma u trenutnom stanju je malo, kaže Vera Jovanović, i to isključivo zbog toga što napredak na ljestvici slobodnih zemalja podrazumijeva stvarnu slobodu odlučivanja.
„Građanima je teško kad izađu na biralište. Oni još uvijek ne odlučuju slobodno. Oni su još uvijek pred same izbore pod uticajem raznih snaga. Oni su još uvijek dirigovani. Sve dotle dok glasači ne budu dirigovani i dok ne budu razmišljali šta pojedine političke partije koje su participirale u valsti donose građanima, šta im obezbjeđuju, ja ne očekujem da u BiH bude sloboda o kojoj se piše“, naglašava Jovanović.
I dok iz Freedom Housa dolaze pohvale za porast političkih sloboda bez uplitanje međunarodne zejednice, State Department, odnosno zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Filip Riker, zajedno sa zvaničnicima EU, stanje je postavio u realne okvire. Riker je iznio stav kako lideri moraju ostaviti po strani svoje lične interese i manje se fokusirati stalno reorganiziranje vlasti, a više na kretanje BiH ka euroatlantskim integracijama.
| Preuzeto od "RSE" |
