Linkovi

Zemlja je nekad imala dva mjeseca, tvrdi se u novoj teoriji kalifornijskih znanstvenika


Simulacija udara znatno manjeg mjeseca u površinu većeg, pri čemu se njihove dvije mase jednostavno spoje ... kao kad se jedan sapun zalijepi za drugi
Simulacija udara znatno manjeg mjeseca u površinu većeg, pri čemu se njihove dvije mase jednostavno spoje ... kao kad se jedan sapun zalijepi za drugi

Drugi, majušni mjesec sudario se sa svojim velikim 'bratom' prije 4 milijarde godina podarivši mu asimetričnu geologiju i topografiju

Prema jednoj novoj teoriji, Zemlja je nhekad imala drugi, mali mjesec koji se davno sudario sa svojim većim 'bratom'. Znanstvenici Sveučilišta Kalifornije u Santa Cruzu kažu da njihovo istraživanje sugerira da je prije oko 4 milijarde godina došlo do sudara Mjeseca i njegovog majušnog blizanca, čime je nastao lagano nepravilan Mjesec kakav danas orbitira oko našeg planeta. Njihova teorija, kako kažu, objašnjava zašto dvije strane Mjeseca imaju tako različite geološke i geografske značajke.

Krajolik bliske nam strane Mjeseca – one koju vidimo na noćnom nebu – relativno je ravan, a tlo je bogato kalijem, metalima rijetkih zemalja i fosforom. Svih tih elemenata ima daleko manje na udaljenoj strani Mjeseca, koja, uz to, ima i deblju koru i planinsku topografiju. Znanstvenici kažu da se tijekom sudara – pri relativno maloj brzini! – drugi, maleni mjesec rasprsnuo i prosuo po površini Mjeseca, stvorivši dodatni sloj kore, dubok više kilometara.

Ovo novo istraživanje – objavljeno u časopisu Nature – nadgradnja je uglavnom prihvaćene teorije o nastanku Mjeseca. Mnogi znanstvenici vjeruju da je on nastao od ogromnog polja svemirske prašine i stijenja, izbačenog u svemir kada je mlada Zemlja, još tekuće površine, bila pogođena planetom veličine Marsa, prije oko 4 i pol milijarde godina, u mladim danima našeg sunčevog sustava. Studija sugerira da su u toj kataklizmi nastala dva mjeseca, koji su kružili oko Zemlje blizu jedan drugome, tijekom 100 milijuna godina prije nego što su se sudarili. Procjenjuje se da je drugi mjesec bio širok samo oko 1200 kilometara.

Jedna druga teorija, koju je prošle godine objavila druga ekipa znanstvenika s istog sveučilišta, kaže da razlika u debljini mjesečeve kore proizlazi iz Zemljinog gravitacijskog privlačenja, a ne sudara s nekim drugim svemirskim tijelom.

Zbog specifičnog orbitalnog odnosa Mjeseca sa Zemljom, jedna njegova strana je uvijek okrenuta od Zemlje. G. 1959., fotografije koje snimila letjelica tadašnjeg Sovjetskog Saveza, Luna 3, po prvi su put čovječanstvu pružile pogled na misterioznu, sakrivenu Mjesečevu hemisferu.

XS
SM
MD
LG