Linkovi

Zakonom propisane minimalne zatvorske kazne vezane za trgovanje drogama izazvale eksploziju zatvorske populacije u SAD

  • Jeff Swicord

Američki savezni tužitelji smatraju da su obavezne minimalne kazne jedno od njihovih najboljih oružja u borbi protiv droga, ali protive im se suci i građanske udruge

Američki savezni tužitelji smatraju da su obavezne minimalne kazne jedno od njihovih najboljih oružja u borbi protiv droga. Kazne obično predviđaju višegodišnje zatvorske kazne ovisno o količini i vrsti droga. Kritičari tvrde da takve kazne sucima oduzimaju pravo osobne procjene, te da su dijelom odgovorne za pravu eksploziju broja kažnjenika u američkim zatvorima.

U aprilu 1998., blizanci Lawrence i Lamont Garrison bili su pred diplomiranjem na Univerzitetu Howard, u glavnom gradu Washingtonu. Obojica su radila u ministarstvu pravosuđa i planirala nastaviti studij prava. No, dogodilo se nešto posve drugo a sve zbog njihovog tadašnjeg auta, crvenog Pontiaca Grand Prix. Njihov automehaničar je godinu dana ranije bio uhapšen zbog raspačavanja kokaina i kreka i istražiteljima je rekao da su braća Garrison bila umiješana u trgovinu drogama.

Lawrence Garrison: "Pokazali su mi fotografiju Tita Abeje i pitali me da li sam ga ikad vidio. Odgovorio sam: Da, on mi je popravljao auto."

Braća su tako odjednom našla s mračnije strane saveznog zakona koji određuje obavezne minimalne kazne za sve povezano s drogama. Zamisao zakona bila je da olakša pravosudni progon krijumčara i prodavača droga. Automehaničar je bio suočen s obaveznom kaznom od 10 godina do doživotnog zatvora. Jedini način da smanji tu kaznu bio je da - potkaže nekog drugog. U ovom slučaju braću Garrison.

Kritičari obaveznih kazni kažu da je to uobičajena praksa u slučajevima vezanim s drogama. Često potkazani ljudi nemaju veze sa zločinom, kaže Julie Stewart, predsjednica organizacije Obitelji protiv obavezne minimalne kazne: "Oni će uprti prstom u nekoga drugoga. Koji put izmisle imena i kažu: Taj-i-taj je učinio to-i-to, vidio sam ga jednom."

Lamont Garrison kaže da mu je bilo ponuđeno da smanji vlastitu kaznu: "Rekli su mi: To vam je prilika da si pomognete. Kako to mislite? Pa znate kako, surađivali ste s x-y-z osobama, pričajte nam o tome."

"Zovu to najboljim oružjem koji imaju u arsenalu. Poput mača nad glavom branjenika drže kaznu od 5 ili 10 godina zatvora i kažu: ili ćete nam dati još informacija ili..."

Savez sudaca Sjedinjenih Država protivi se obaveznim minimalnim kaznama jer, kažu, vežu ruke sucima.

Braća Garrison uopće nisu bila optužena za posjedovanje, nego za sudjelovanje u zavjeri da se rasparčaju droge. Obojica i danas tvrde da nisu ništa znali o drogama ikažu da su odbili lagati i uništiti život nekome drugome. Porota u Virginiji osudila ih je na temelju svjedočenja automehaničara i njegovog brata bez da su tužitelji podnijeli ijedan drugi dokaz.

Ulogu je igrao i vrlo oštar stav javnosti prema drogama u to vrijeme, kaže Julie Stewart: "Javnost je bila toliko uznemirena zbog problema s krek kokainom da bi vjerojatno osudili svakoga tko bi se našao pod takvom optužbom."

Lawrence je odslužio kaznu od 12 godina zatvora, njegov brat gotovo 14. Automehaničar koji ih je potkazao bio je osuđen na godinu i pol zatvora. Braća danas više nemaju želju studirati pravo. Kažu da je sistem korumpiran. A savezne obavezne minimalne kazne u tom imaju ulogu.

XS
SM
MD
LG