Cijene hrane su posljednjih mjeseci povećane zbog lošeg vremena u nekoliko ključnih poljoprivrednih regiona u svijetu. Experti predvidjaju još više extremnih vremenskih prilika zbog klimatskih pormjena, što može ozbiljno smanjiti zalihe hrane u svijetu. Medjutim, u povodu 16 oktobra, kojeg su Ujedinjeni narodi proglasili Svjetskim danom hrane, naučnici kažu da postoji način da se prehrani sve više rastući broj ljudi u svijetu.
U stakleniku na Univerzitetu Maryland, istraživači uzgajaju novu generaciju žita. Njihov cilj je da farmerima u Marylandu pomognu u zaštiti od bolesti koje su prošle godine prepolovile prinose. Istraživač Jose Costa predvodi taj tim:
"Mi ovdje vidimo zdravo sjeme i šugavo sjeme."
To su gljive od kojih žito pobjeli i postane otrovno.
"To kod ljudi izaziva povraćanje. Prema tome, mi to ne želimo u našem hljebu ili kolaču", kaže Costa.
Ali, kao što neki ljudi obole, a drugi ne, Costa kaže da su i neke vrste žita više otporne na šugu:
"Jedna od njih je iz Kine. Žito vrste Ning 7840 je otporno na šugavost."
Sada je pred nama zadatak da ukrstimo lokalno sjeme koje daje velike prinose sa kineskim koje daje male prinose, ali je otporno na šugavost, kaže Costa:
"Šanse su da će jedna ili dvije mladice od njih više hiljada imati pravu kombinaciju gena."
Posljednja otkrića u genetici su olakšala taj posao. Naučnici prave mapu cijelog genetičkog koda žita. Oni su već locirali neke od ključnih gena, uključujući one koji daju otpornost na šugu i omogućavaju velike prinose.
I da bi ih brzo locirali, našli su mala proširenja DNA, nazvana markerima, kaže magistar Lydia Cardwell:
"Kao i u svakodnevnom životu kada nekoga upućujemo na adresu, mi koristimo orjentire."
Naučnici su mladice žita iz Marylanda oprašivanjem ukrstili sa kineskim.
Do nedavno, oni su na velikim poljima za testiranje nastojali naći jednu medju hiljadu mladica koja je otporna na šugavost i koja daje velike prinose.
Sada, to rade u inkubatoru veličine sobe.
Oni izluče genetički materijal iz malog dijela oba ploda i traže markere. Na taj način mogu idnetificirati plod kojeg traže.
Costa kaže da se u polju može desiti da neke mladice slučajno izbjegnu zarazu:
"Sa markerima, mi sada možemo reći da li one za to imaju gene ili ne."
On kaže da će mu zbog teškoća sa kojima se farmeri susreću - klimatske promjene, rast stanovništva, i neprekidna borba protiv bolesti i zaraza, trebati sva pomoć koju može dobiti:
"To je najbolje što za sada možemo uraditi, i to je više nego ikada do sada."
Costa se nada da će genetička dostignuća omogućiti naučnicima širom svijeta da izbjegnu rastuću prijetnju gladi.
