Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci lagano padaju zbog usporenog rasta svjetske ekonomije i otvaranja novih bogatih naftnih polja. Kada cijene padaju zemljama, velikim izvonicama nafte je znatno teže. Rusija je jedan od primjera ovisnosti ekonomske snage o cijenama crnog zlata.
Rusi dnevno crpe više od 10 miliona barela sirove nafte, što je ih čini jednim od svjetskih ključnih izvora tog energenta. I upravo na tome i počiva veliki dio ruske ekonomske snage, ističe Stephen Tindale ekonomista centra za Evropske reforme:
„Skoro polovina budžeta ruske vlade puni se porezima izvoz prirodnog gasa i nafte. Ali, kada cijene padaju, to se odmah odraža na budžetsku ravnotežu i biva vrlo ozbiljan problem za Putina i rusku vladu.“
U martu je cijena barela sirove nafte bila 125 dolara. Sada je oko 100 dolara.
Što je bio razlog rasta cijena nafte od početka do proljeća ove godine?
Paul Stevens iz londonske analičke kuće Chatham House o tome kaže:
„Tražnja je rasla, proizvodnja padala, nije bilo sirijske i nafte iz Yemena i Južnog Sudana, ni proizvodnja u Libiji nije bila na nekadašnjem nivou.“
Zbog usporenog ekonomskog rasta u mnogim dijelovima svijeta tražnja sada pada. Uz to, iz Iraka stižu nove količine sa naftnih polja otvorenih u aprilu u saradnji sa ruskim naftnim gigantom Lukoil. Potpredsjednik Lukoila Sergei Nikiforov je tom prilikom rekao:
„Irak i Rusija su zajednički otvorili novo nalazište, jedno od naftom najbogatijih u svijetu.“
Zahvaljući novim izvorima, kao što je taj irački, značajno su umanjeni negativni uticaji izazvani političkim krizama u više arapskih zemalja, smatra analitičar Stevens:
„Ponuda je poboljšana. Irak proizvodi više i, što je mnogo važnije, i druge zemlje OPEC-a, posebno Saudijska Arabije. Time je uveliko nadoknađen gubitak iranske nafte čija je kupovina u mnogim zemljama pod emabargom.“
Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu mogle bi i dalje postepeno padati, ako se ne desi nešto izuzetno krupno ... Kao možda izraelski napad na Iran zbog iranskog nuklernog programa - što bi moglo rezultirati rastom cijena barela nafte i do 200 dolara.
Rusi dnevno crpe više od 10 miliona barela sirove nafte, što je ih čini jednim od svjetskih ključnih izvora tog energenta. I upravo na tome i počiva veliki dio ruske ekonomske snage, ističe Stephen Tindale ekonomista centra za Evropske reforme:
„Skoro polovina budžeta ruske vlade puni se porezima izvoz prirodnog gasa i nafte. Ali, kada cijene padaju, to se odmah odraža na budžetsku ravnotežu i biva vrlo ozbiljan problem za Putina i rusku vladu.“
U martu je cijena barela sirove nafte bila 125 dolara. Sada je oko 100 dolara.
Što je bio razlog rasta cijena nafte od početka do proljeća ove godine?
Paul Stevens iz londonske analičke kuće Chatham House o tome kaže:
„Tražnja je rasla, proizvodnja padala, nije bilo sirijske i nafte iz Yemena i Južnog Sudana, ni proizvodnja u Libiji nije bila na nekadašnjem nivou.“
Zbog usporenog ekonomskog rasta u mnogim dijelovima svijeta tražnja sada pada. Uz to, iz Iraka stižu nove količine sa naftnih polja otvorenih u aprilu u saradnji sa ruskim naftnim gigantom Lukoil. Potpredsjednik Lukoila Sergei Nikiforov je tom prilikom rekao:
„Irak i Rusija su zajednički otvorili novo nalazište, jedno od naftom najbogatijih u svijetu.“
Zahvaljući novim izvorima, kao što je taj irački, značajno su umanjeni negativni uticaji izazvani političkim krizama u više arapskih zemalja, smatra analitičar Stevens:
„Ponuda je poboljšana. Irak proizvodi više i, što je mnogo važnije, i druge zemlje OPEC-a, posebno Saudijska Arabije. Time je uveliko nadoknađen gubitak iranske nafte čija je kupovina u mnogim zemljama pod emabargom.“
Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu mogle bi i dalje postepeno padati, ako se ne desi nešto izuzetno krupno ... Kao možda izraelski napad na Iran zbog iranskog nuklernog programa - što bi moglo rezultirati rastom cijena barela nafte i do 200 dolara.
