Zbog velikih tenzija oko potrebe da se čim prije u Kongresu usvoji reforma zdravstvene njege, američki predsjednik Obama je po drugi puta odgodio put u Indoneziju. Ta je posjeta prpremljena s ciljem da bude dio njegovih velikih nastojanja da se Amerika približi Muslimanima širom svijeta. Prošle godine , da podsjetimo, predsjednik je održao govor u Kairu koji se smatra kamenom temeljcem njegovih napora da se premoste razlike izmedju Islama i Zapada. ¤
Spomenute napetosti izmedju Islama i Zapada često planu, kao, na primjer, kada su danske novine objavile karikature sa likom Poslanika Muhammeda, ili pak kada mlade muslimanke idu u školu prekrivenih lica, ili kada je u Švicarskoj glasano o zabrani gradnje minareta na tamošnjim džamijama.
Ratovi u Iraqu i Afghanistanu su dodatno komplicirali odnos, zajedno s napadima na Ameriku od 11 septembra. Prošle je godine predsjednik Obama otišao u Kairo nadajući se da to promijeni:
On je tada je podsjetio da je osobno kršćanin, ali da je obitelj njegovoga oca muslimanska, generacijama unazad.
Došao sam u Kairo kako bih potražio novi početak za nas, za odnos izmedju Sjedinjenih Država i muslimana diljem svijeta...
Predsjednik je tada objavio takodjer da Amerika nije u ratu protiv Islama, nego protiv nasilnika i ekstremista koji zloupotrebljavaju tenzije izmedju Islama i Zapada. Te tenzije su stare, još od vremena križarskih ratova, ali je isto tako bilo i perioda opće harmonije, kao u srednjovjekovnoj Španiji.
Od napada na Ameriku 11 septembra 2001. pokušaji da se premoste razlike su postali još potrebniji, hitniji...
Nedavno su se šiitski i sunitski lideri sreli sa svojim kršćanskim kolegama u vašingtonskoj Nacionalnoj katedrali. Profesor Ahmad el Tayeb sa kairskog univerziteta Al Azhar je rekao da je Obamin govor bio prekretnica:
Osobno sam bio tamo, i divio sam se govoru. No, još uvijek čekamo da se riječi počnu pretakati u stvarnost.
Profesor al Tayeb je dodao da Amerika ne treba uvijek biti na strani Izraela, i voditi ratove u islamskim zemljama. A Fouad Ajami, čelnik Srednjeistočnih studija na Školi za medjunarodne studije u Washingtonu , dodaje:
Mislim da su brojna pitanja koje je predsjednik Obama postavio , istinski legitimna. Ipak, mnogo je toga obećao, što se još nije počelo ostvarivati.
Profesor Ajami dodaje da američki predsjednik sam ne može izmijeniti sve. Konflikt postoji, naglašuje Ajami, unutar samog Islama:
Tijekom odrastanja ovih zadnjih par generacija islam i vjeru su neki najekstremniji muslimanski elementi upregnuli za praktičke svrhe. Pogledajte samo radikalne vjerske vodje u Jemenu, pogledajte slične ekstremiste na jugu Azije, u Pakistanu...Ipak, vjerujem da su se muslimani konačno probudili i shvatili da im je vjera u velikoj opasnosti, da im je vjera na odredjeni način postala sinonim za radikalizam.
Misija predsjednika Obame nije nimalo lahka. U americi ga kritičari optužuju da se nepotrebno ispričava. No, Obama ističe svoju domovinu kao zemlju u kojoj i dalje sve vjere i svi ljudi mogu zajedno cvjetati...
To uključuje i gotovo 7 milijuna američkih muslimana koji, da vas podsjetim, imaju dobre prihode i visoko obrazovanje, koji su u principu iznad američkoga prosjeka..., kaže američki predsjednik.
Nekoliko stotina Muslimana redovito idu u džamiju pri Islamskom kulturnom centru u Washingtonu. Neki od njih su diplomati iz okolnih ambasada, ali su mnogi američki gradjani koji žive u Sjedinjenim Državama desetljećima. Oni i dalje vjeruju u Obaminu poruku.
Neki misle da se to može promijeniti preko noći, ali je to nemoguće..., kaže Mohammed Adje
Niko ne može promjeniti svijesti takvom brzinom. No, znam da će sve na kraju ispasti dobro. Nije lahko, treba vremena za promjene, govori Muhammed Abdul Meguid Saleh
Kada uskoro predsjednik Obama otputuje u Indoneziju , imat će još jednu priliku da se približi muslimanima u svijetu. Indonezija za njega ima posebno značenje. Kao dječak tamo je živio i išao u školu. Ako ništa drugo, Obama u Indoneziji može predstavljati simbol nade za mir izmedju Islama i Zapada.
