Linkovi

Palestinci na Zapadnoj Obali: Nije dobro, a moglo bi i gore

  • Setareh Sieg, VOA

„Želim mojoj djeci bolju budućnost, dobre izglede, ali uslovi u kojima žive nisu ohrabrujući.“

Palestinci u Ramallah-i na Zapadnoj Obali izloženi su brojnim teškoćama zbog vrlo nepovoljnih ekonomskih okolnosti i uveliko smanjenog dotoka pomoći iz inostranstva. Za takvo stanje krive podjednako i Izrael i Palestinsku samoupravu, odnosno institucije palestinske vlasti pod kojima je Zapadna obala.

Godinama su stanovnici Ramallah-e uspijevali amortizirati negativne posljedice izraelske okupacije palestinskih teritorija i održavati hvale vrijednu ekonomsku aktivnost. U međuvremenu, Zapadna obala bivala je sve više izolirana, a nezadovoljtvo Palestinskom upravom čije je sjedište u Ramallah-i je raslo.

„Ne očekujemo nikakvu pomoć Palestinske uprave. Ako bi imali državu možda, ali dok Palestinska uprava ovisi od donacija neće biti bolje....“

„Palestinska uprava Izraelce tretira bolje nego nas ....“ - kažu dvojica Palestinaca iz izbjegličkog kampa Amari. U tom kampu, dijelu Ramallah-e, živi oko 7.000 Palestinaca sa statusom izbjeglica još 1948. godine kada je Izrael uspostavljen kao država.

Posljednjih godina, u uslovima globalne ekonomske krize, finansijska pomoć Palestinskoj upravi pala je ispod milijardu dolara godišnje i plate u zaposlenim u službama Palestinske uprave plate mjesecima kasne.

U nevelikoj kući porodice Omeir odrasle su tri generacije. Nour, učiteljica na platnom spisku Palestinske uprave, je za dvije kompletne porodice koje sada žive u kući Omeirovih jedini oslonac. Platu nije dobila nekoliko mjeseci.

„Palestinska vlast nije u stanju korektno upravljati Zapadnom obalom“ - kaže Nour.

Njen suprug Nazir je tesar. Više od godinu dana za njega nema posla.

„Morali li bi, mi i Izraelci, biti bolji susjedi. Tada bi bilo manje barijera“ - kaže on. Ubijeđen je da gradnja izraelskih naselja na području Zapadne obale izraelsko-palestinski mir čini skoro nemogućim.

Glavni palestinski mirovni pregovarač Saeb Erekat ističe da je neovisnost Palestine jedino rješenje. Palestinska uprava će ponovo narednih dana u Ujedinjenim nacijama pokušati izboriti status pridružene članice, kaže Erekat i dodaje:

„Dobićemo taj status... Mnoge države će podržati naš zahtjev.“

Ako bi se to i desilo, nije jasno kako bi se odrazilo na život i rad Palestinaca na Zapadnoj Obali, presijecan svakodnevno izraelskim kontrolnim tačkama i uvozno-izvoznim ograničenjima.

Bivši ministar ekonomije Mazen Sinokrot ističe da je visoka nazaposlenost, sada oko 25 odsto, najveći problem:

„Svi oni koji ne mogu naći posao su ogorčeni. Morali bi narednih godina otvoriti najmanje milion radnih mjesta. To je ogromna odgovornost i izazov za sve, uključujući i međunarodnu zajednicu.“

Siromaštvo raste i ako se nešto ne promijeni na bolje palestinska djeca na Zapadnoj obali neće imati budućnosti. Svakodnevna prehrana skoro polovine palestinskih porodica je, prema kriterijima Ujedinjenih nacija, pod upitnikom.

Te porodice, kao i porodica Omeir, preživljavaju uz vrlo česte pozajmice od prijatelja.

„Želim mojoj djeci bolju budućnost, dobre izglede, ali uslovi u kojima žive nisu ohrabrujući“ - kaže Nour Omeir.

I tako će biti i nadalje. Između ostalog, Izrael prijeti i obustavljanjem uplata poreskih prihoda Palestinskoj upravi ukoliko bi Palestina dobila status pridružene članice Ujedinjenih nacija. Bez tih prihoda život Palestinaca na okupiranim područjima bio bi još gori.
XS
SM
MD
LG